4. HRVATSKI DANI BIOMASE / 9. EUROPSKI DANI BIOMASE REGIJA 2007. Pokrovitelj: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH Hrvatska udruga za biomasu u organizaciji sa Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu i Hrvatske šume d.o.o., pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva održale su 4. hrvatske dane biomase u Našicama, 4. rujna 2009., na temu: "Biomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogoriva". U sklopu istih održan je i Hrvatsko-austrijski gospodarski skup. Temeljem uvodnog znanstvenog i stručnih izlaganja sedam hrvatskih i trinaest austrijskih izlagača te raspravom, donešeni su slijedeći zaključci: Cilj skupa bio je prikazati potencijale i mogućnosti, zakonske regulative, poticaje i projekte na području biomase, bioplina i kogeneracijskih postrojenja s težištem na bioplinska postrojenja, te iste povezati s austrijskim tvrtkama, čija su tehnologija "know-how" za uporabu obnovljivih izvora energije (OIE) među najboljima u svijetu. Vlada Republike Hrvatske spoznala je važnost OIE i 2007. uredila „tarifnim sustavom“ poticanje proizvodnje električne energije iz vjetra, biomase, sunca, geotermalne energije i vodene snage. Po visini tarifa RH je četvrta zemlja u Europi. Isto je rezultiralo (u vremenu od 1. srpnja 2007. do 1. lipnja 2009.) velikim interesom od 320 zahtjeva za upis u Registar projekata i postrojenja za korištenje OIE i kogeneracije, te povlaštenih prozvođača od čega su 19 zahtjeva za bioplin i 18 zahtjeva za biomasu. Tokom 2009. godine donesen je i Zakon o biogorivima za prijevoz. Dosadašnje mjere i poticaji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dali su samo podstrek na području toplinske i rashladne energije iz OIE. Nadam se, da će Vlada RH – Ministarstvo gospodarstva ... tokom 2009. godine: - donijeti sustav poticaja za proizvodnju toplinske i rashladne energije iz biomase, sunčeve i geotermalne energije, kao što je 2007. godine donijela i „tarifni sustav“ - da bi raspoloživi hrvatski potencijali OIE, a posebno šumske i poljoprivredne biomase predloženi u Energetskoj strategiji Hrvatske do 2020., koje navodi „Zelena knjiga“ u točki 9. Obnovljivi izvori energije, umjesto 36 PJ (45% ukupne energije procijenjene biomase od 80,62 PJ), trebali biti 100 PJ ili gotovo 3 puta više, što je ekvivalent energije sadržanoj u 2,4 milijuna tona nafte. Prema našim podacima, na bazi ukupno utrošene primarne energije u 2006. godini od 410 PJ, na šumsku i poljoprivrednu biomasu otpalo je svega 18 PJ ili 4% (samo šumske biomase, odnosno ogrjevnog drva), a bilo nam je na raspolaganju čak 100 PJ ili 25%. U strategiji treba dati prednost domaćim OIE u odnosu na fosilna i nuklearna goriva. Primjeri za to su općine Mureck i Güssing u Austriji. Vidi: Zaključke Odbora za obnovu i razvoj Sabora RH, Zagreb, 16. listopada 2008. Navedeni podaci su naša energetska stvarnost temeljena na konkretnim izmjerama u šumama Hrvatske, koja su znanstveno obrađena i prezentirana. Prema podacima Službe za uređivanje šuma HŠ d.o.o. potencijal drva za energiju je 3.3 miliona kubika godišnje do 2020., odnosno 4.2 miliona kubika do 2030. Prema uvjetima korištenja glavnina gospodarskih šuma, čak 71 % na razini RH nalazi se na nagibu manjem od 30 % i prosječnom daljinom privlačenja manjom od 400 m (od panja do šumske ceste). To drvo nam je na dohvat ruke, a koliko i na koji način čemo ga uzeti, ovisi isključivo o nama i našoj energetskoj i gospodarskoj politici. Prema podacima Komercijalne službe HŠ d.o.o. za 2008. godinu izvoz drvnih sortimenata iznosio je svega 533.000 m3 ili samo 12 % (a trupaca samo 35.344 m3 ili 0,8 %), a ne kako stoji u nacrtu Zelene knjige, da se danas izvozi više od 50 % oblovine. Budući da danas u RH već postoje moderna postrojenja na energetsku uporabu biomase (toplane, bioenergane-toplane, bioplinska postrojenja, pogoni za proizvodnju biogoriva i tvornice peleta i tvornica koja proizvodi peći i kotlove na biomasu), bez straha treba u strategiju staviti 100 PJ umjesto predloženih 36 PJ energije iz biomase. HRVATSKA SADA TREBA ENERGETSKI PREOKRET, tj. treba dati prednost obnovljivim izvorima energije (OIE) ispred dviju termoelektrana na uvozni ugalj i nuklearki! Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu HRVATSKO-AUSTRIJSKI GOSPODARSKI SUSRET "BIOMASA (ELEKTRIČNA I TOPLINSKA ENERGIJA), BIOPLIN I BIOGORIVA" U NAŠICAMA U petak, 04.09.2009. održan je gospodarski skup „Biomasa (elektricna I toplinska energija), bioplin i biogoriva“ u Našicama u organizaciji Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, Hrvatske udruge za biomasu i Hrvatskih šuma te pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Na skupu su se predstavile sljedeće austrijske tvrtke (dostupne prezentacije): ANTESBERGER POWER CONSULTING GmbH [pdf, 870.0kb] ETAONE ENERGY GmbH [pdf, 1,219.8kb] HERZ ARMATUREN Ges.m.b.H [pdf, 2,630.9kb] IMMORENT AG INGRA Energie- und UMWELTTECHNIK GmbH [pdf, 1,205.2kb] KOMPTECH GmbH [pdf, 1,076.3kb] MWM Austria GmbH [pdf, 1,681.0kb] NAHTEC Nahwärmetechnologie&Anlagentechnik GmbH [pdf, 651.8kb] POLYTECHNIK Luft- und Feuerungstechnik GmbH [pdf, 3,414.5kb] STEIERISCHE GAS-WÄRME GmbH [pdf, 731.8kb] THÖNI INDUSTRIEBETRIEBE GmbH [pdf, 1,445.8kb] TUBOCON Fernwärme- und Rohrleitungstechnik [pdf, 573.0kb] WIKA Messgerätevertrieb GmbH [pdf, 956.9kb] S hrvatske strane održana su sljedeća predavanja: Potencijali za bioplinska postrojenja u Hrvatskoj i projekti u fazi planiranja [pdf, 3,358.6kb] (gosp. Davor Kralik, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku) Zakon o biogorivima za prijevoz i primjena na lokalnoj upravi [pdf, 565.5kb] (gosp. Denis Ivanov, direktor, Puncta Global d.o.o. Zagreb) Planirano bioplinsko postrojenje na farmi Osilovac Feričanci u fazi planiranja [pdf, 424.5kb] (gosp. Željko Zebić, Nexe Grupa d.d. Našice) Bioplinsko postrojenje Osatina [pdf, 8,173.6kb] (gosp. Mirko Ervačić, direktor, PZ Osatina Semeljci) Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu Strizivojna u fazi izgradnje [pdf, 1,305.5kb] gđa. Martina Ravlić Janković, Strizivojna Hrast d.o.o. Cjenik šumske biomase i višegodišnji ugovori [pdf, 7,372.3kb] (gosp. Željko Sučić, direktor, Šumska biomasa d.o.o. Zagreb) Sufinanciranje kogeneracijskih postrojenja u drvnoj industriji [pdf, 3,835.1kb] (gosp. Zlatko Benković, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva)