Sto trideset hektara šume Topličke kose u Šumariji Topusko zasijano je tijekom listopada i studenog ove godine sa ukupno 80 tona žira hrasta lužnjaka. Upravitelj Šumarije Željko Šimunović ne sumnja u dobar ishod pomlađivanja šume jer je vrijeme bilo idealno, a kada je završilo zasijavanje došao je pravi mraz i žir je sada prektiven lišćem. Na obilazak šume i radove ograđivanja, da žir ne bi pojela divljač i glodavci, pozvani su i novinari.

Za obilaska šume rečeno je da je to najjužnija lokacija u Hrvatskoj na kojoj raste hrast lužnjak, a nalazi se u podnožju Petrove gore na nadmorskoj visini od oko 130 metara. Hrasta Lužnjaka ima u Istri oko rijeke Mirne, ali Topličke su kose južnije od rijeke Mirne, konstatirano je na čuđenje neupućenih.

Zašto je trebala intervencija čovjeka?

Moglo se pričekati da se šuma sama pomladi. Stara stabla bi pala i žir bi imao mjesta da proklije i raste, inzistirali su novinari. Ali taj bi proces bio i znatno sporiji, a vjerojatno bi više pogodovao grabu koji je agresivniji od hrasta i imali bi šumu graba. I sve bi to trajalo više desetaka godina duže, rekao je inženjer Željko Rendulić, nekadašnji pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva.

U zapadnim europskim zemljama gospodarenje šumama odvijalo se brže. Zasadila bi se šuma smreke ili bora i nakon pedeset ili šezdeset godina ona bi se sjekla i nanovo sadila. Budući da je šuma bila posađena u redove ona se doslovce žela strojevima. Pokazalo se međutim da je cijena ekonomske isplativosti loša biološka raznolikost, a takve su šume nestabilne. Ogromna prostranstva stradaju ako dođe bolest smreke, a na tom prostoru i nema ničeg drugog nego smreka i biljne i životinjske vrste koje ovise o njoj, rekao je Rendulić.

Upravitelj Šimunović rekao je da «zna» da će jednog dana ova šuma biti njegov ponos, a pri tom nije mogao ne reći da je on Slavonac, a u Slavoniji su, zna se, najvrjednije šume hrasta Lužnjaka. Postojeća šuma Topličke kose ima pretežno stabla manje vrijednog kitnjaka, iako ima i lužnjaka i graba, a stara je već oko 140 godina i potrebno je posjeći stara stabla. Nadomjestit će se samoniklim mladicama, koje će opet rasti po 120 i više godina, od klijanja do «sječive zrelosti». Otkup žira koštao je oko milijun kuna bruto od čega su zaradili sakupljači žira i to iz okolice Karlovca, Bjelovara i Vinkovaca. U Upravi šuma Podružnice Karlovac još se nikada nije obavila ovakva akcija sakupljanja i potom ručne sjetve žira. Do sada se radilo sa sadnicama, kao skupljem načinu obnove šuma.

Tek razminirana šuma

Intervencija čovjeka podno Petrove gore bila je potrebna da bi to postala šuma pretežno hrasta lužnjaka, ali će biti potrebna pomoć stručnjaka i nadalje, da bi se grabom regulirala količina sunca, kojeg za uspjeh rasta mladica hrasta lužnjaka ne smije biti ni previše ni premalo.

U šumi Topličke kose dvadeset se godina nije ništa radilo, a Hrvatski centar za razminiranje tek je 9. listopada ove godine izdao Hrvatskim šumama certifikat da to više nije minski sumnjivo područje. Sada je obilježeno svako stablo koje će se tijekom zime sječi. Revirnik, ili upravitelj tog šumskog revira, inženjer Dean Toljan zadužen je da se provedu planirani radovi prema Osnovama gospodarenja u šumama Orlova, Topličke kose i Petrova Gora Bublin. Sezona intenzivne siječe tek počinje i trajat će do 31. ožujka, a obavit će je ukupno 25 zaposlenika Šumarije Topusko.

Autor: Vesna Horvat