HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10309
ime MARKIĆ, Mihovil
zvanje
zanimanje     
ing. šumarstva, šumarski inspektor
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10309)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen11. 12. 1886.Split
apsolvirao1906.
umro28. 10. 1961.Zagreb



 U Splitu je završio osnovnu školu i veliku realku.
 Šumarstvo je studirao na Šumarskoj akademiji u Zagrebu i Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Apsolvirao je 1906. na trogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu.
 U šumarstvu radi od 15.8.1906. god., najprije kod Gradiške imovne općine kao tehnički dnevničar, a zatim kod Šumarije Slunjske imovne općine u Vališ-selu (Cetingrad) kao privremeni šumarski vježbenik. Kod te imovne općine ostaje u službi do kraja 1922. Državni stručni ispit položio je već 1909. u Zagrebu. Šumarskim pristavom imenovan je 1910., kotarskim šumarom 1911., nadšumarom 1917., a šumarnikom 1921. godine.
 Kao upravitelj Šumarije Slunjske imovne općine u Karlovcu, imenovan je 1923. šum. nadinžinjerom kod Gospodarstvenog ureda Brodske imovne općine u Vinkovcima, gdje ostaje do 1925. g. Pri Slunjskoj i Brodskoj imovnoj općini radio je pretežno kao taksator. U Vinkovcima je nastojao uvesti vise reda u uzgoju, uređivanju i iskorišćivanju šuma i riješiti problem iskorišćivanja starih hrastovih sastojina. Godine 1925. premješten je za inspektora pri Generalnoj direkciji šuma u Beogradu. Od tada pa do 1932. i od 1933. dalje obnaša dužnost sefa Taksacijskog odsjeka i načelnika drugih odsjeka pri Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu. Od 1932. do 1933. bio je generalni direktor ŠIPAD-a u Sarajevu, gdje je nastojao iskorišćivanje šuma usmjeriti tako da se sačuvaju bosanske šume.
 Po povratku u Ministarstvo u Beograd bavio se problematikom krajiških imovnih općina. Godine 1937. izdao je dobro dokumentiranu monografiju "Krajiške imovne općine", gdje je prikazao gospodarski i financijski razvitak, stvarno stanje, ali i zabrinjavajuću perspektivu imovnih općina.
 Nakon stvaranja Banovine Hrvatske 1939., premješten je Odjelu za šumarstvo Banske vlasti u Zagrebu kao sef za taksaciju. Za vrijeme II. svj. rata bio je Pročelnik Odjela za uzgoj i uređivanje šuma kod Glavnog ravnateljstva za šumarstvo u Zagrebu, a bio je i predsjednik ispitnog povjerenstva za polaganje državnih struč. ispita. Po završetku rata bio je referent u Odjelu za uređivanje šuma, a zatim referent u Odjelu za plansku privredu.
 Od 1946. do 1949. radi u Institu tu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu u svojstvu referenta za problematiku uređivanja šuma, gdje je 1949. umirovljen. Nakon umirovljenja nastavio je rad na uređivanju šuma kod općina Jastrebarsko i Ludbreg, a zatim kod ŠG Sisak.
 U tijeku radnog vijeka ing. Mihovil Markić bavio se problematikom uređivanja šuma. Prema navodu D. Klepca (1997. ) prije II. svj. rata izradio je vise gospodarskih osnova prema načelima kontrolne metode za uređivanje prebornih šuma (prema instrukciji iz 1931., ali kasnije nije uspio tom metodom, a modificirao je naputak za sastavak gospodarskih osnova iz 1903. koji se primjenjivao na šume pod osobitim javnim nadzorom. Nakon rata izradio je metodu za sekcioniranje stabala u svrhu prikupljanja podataka za izradu naših drvno - gromadnih tablica. Zajedno s Emrović, B. i Špiranec, M. objavio je tablice drvnih masa za hrast lužnjak, kao jedinstvene dvoulazne tablice i koristan priručnik za šumarske i drvarske stručnjake. Odlikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda i Ordenom Belog orla 5. reda. Bio je suradnik Šum. lista i dugogodišnji i vrlo aktivan član HŠD te društveni odbornik (1918., 1919., 1940.-1945. ).

1Piše Miško Markić, nadšumar šumske imovne općine, 1919: Agrarna reforma obzirom na prilike gornje krajine.. Š.L. 7-8, s.217 PDF
2Ing. M. Markić, 1931: † Ivan Murgić.. Š.L. 6, s.298 PDF
3O KRAJIŠKIM IMOVNIM OPĆINAMA; TISKARA »MERKANTILE« (JUTRIŠA I SEDMAK) ZAGREB, ZAGREB 1937. BIB
4Ing. M. Markić, 1937: Doprinosi Biđ-Bosutske vodne zadruge sa strane Brodske i Petrovaradinske imovne općine i državnog erara.. Š.L. 5, s.252 PDF
5Markić, M., Špiranec, M., Emrović, B., 1959: Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u Spačvanskom bazenu. Š.L. 4-5, s.91 PDF
6TABLICE DRVNIH MASA ZA HRAST LUŽNJAK U NR HRVATSKOJ; Savez šumarskih društava NR Hrvatske, 1961. BIB
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** ŠL 1907., s. 116; 1909., s. 485; 1910., s. 155; 1911., s. 198; 1917., s. 348; 1919., s. 189; 1921., s. 93; 1923., s. 62, 253; 1925., s. 698; 1926., s. 71, 145, 614; 1930., s. 50; 1934., s. 73; 1940., s. 261, 268, 515; 1941., s. 267, 325; 1943., s. 24, 38, 128; 1944., s. 75.
 Borošić, J.: ŠIS, s. 3, 30, 82.
 Kauders, A.: Šum. bibliografija I., s. 144, 250.
 Pere, L:. Ing. M. Markić, Ing. M. Špiranec i dr. B. Emrović "Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u NK Hrvatskoj. ŠL 7-8, 1961., s. 324-325.
 *** Ing. Mihovil Markić. Nekrolog. ŠL 9-10, 1961., s. 402-403.
 *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - SI. Brod 1974., s. 538.
 *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976., s. 158, 159, 200, 412.
 *** ŠE 2, 1983., s. 400.
 *** ŠIM, s. 93, 118, 151, 178.
 *** HŠD 1846-1996., s. 150, 160, 186, 221-223, 227, 232, 233, 235.
 Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 120, 122, 229.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 PERUŠIĆ, Andrija: Ing. Mihovil Markić, ŠL 9-10/1961, s.402 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM