HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10435
ime MIHIĆ, Josip
zvanje
zanimanje     		 dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10435)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
rođen17. 7. 1901.Gospić
apsolvirao1935.
diplomirao25. 6. 1939.
umro8. 1. 1967.Zagreb


     ŽIVOTOPIS


 Sin Mate, hrvatske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom Gospiću.
 Nakon toga godinu je dana bio učitelj, a zatim je studirao rudarstvo u češkoj. Iz materijalnih razloga prekida taj studij i upisuje se na Šumarski odjel Poljoprivredno - šum. fakulteta u Zagrebu, gdje apsolvira 1934.-35., a diplomira 25.6.1939. god.
 Već kao student bio je u službi kod Kotarske uprave u Našicama. Nakon diplomiranja radio je od 13.12.1939. u Direkciji šuma u Banja Luci.
 Kao činovnički pripravnik, radio je u Šumariji Ludbreg do 1933., kada je premješten u istom svojstvu za kotarskoga šum. referenta kod Kotarskoga načelstva, Banske uprave Zagreb, sa sjedištem u Ludbregu. Državni stručni ispit položio je 1933. god.
 Kao šum. pristav premješten je 1935. Kotarskom načelstvu u Donju Stubicu, 1936. vraćen je u Ludbreg, a 1938. premješten je najprije Kotarskom načelstvu u Sv. Ivanu Zelini, zatim Kotarskom načelstvu u Koprivnicu, gdje je 1939. unaprijeđen za višega šum. pristava. Godine 1943. postavljen je za kotarskoga šumara. U Koprivnici ostaje još neko vrijeme, a zatim radi ponovo u Ludbregu do 1947. godine. Radeći u Ludbregu, uspio je sačuvati i unaprijediti šume zemljišnih zajednica. Unosio je četinjače u malo vrijedne šume listača na obroncima Kalnika.
 Od 1947. do smrti (1967. ) službovao je kao upravitelj Šumarije u Ivancu, s prekidom od godinu dana, kada je obnašao dužnost tehničkoga direktora u ŠG Varaždin. Na tom području također unosi četinjače na Ivančici i Ravnoj Gori. Posebnu je pozornost obratio na gradnju šumskih cesta. Zaslužan je za izgradnju šumske ceste Trakošćan - Čemernica, koja je trebala biti povezana na Zagorsku magistralu kod Macelja. Pošumljavanjem Kalnika, Ivančice, Ravne Gore, a posebno područja oko Trakošćana (danas park-šuma) značajno je pridonio povećanju gospodarske i turističke uloge tih šuma.
 Bio je 1956. jedan od osnivača i prvi predsjednik (do 1960. ) Šum. kluba Varaždin (od 1961. SD "Zagorje" Varaždin), koje je okupljalo šumare tadašnjih kotara Varaždin, Čakovec i Krapina. Vodio je i primao mnogobrojne stručne ekskurzije.

     LITERATURA

 *** ŠL 1932., s. 759; 1933., s. 492; 1935., s. 279; 1936., s. 456; 1938., s. 462, 534; 1939., s. 52; 1942., s. 333; 1943., s 331; 1952., s 75.
 Borošić, J.: ŠIS, s. 6, 58, 111.
 *** ŠN, s. 355.
 Žukina, I.: Ing. Josip Mihić. Nekrolog. ŠL 1-2, 1967., s. 80-81.
 *** HŠD 1846-1996., s. 431, 432.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 ŽUKINA, Ivan: Ing. Mihić Josip, ŠL 1-2/1967, s.80 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM