| | Sin oca Ignaca, stolara u rudniku, i majke Pavle r. Sajovic, domaćice. Rođen je u mnogočlanoj slovenskoj obitelji. Po narodnosti je Slovenac, hrvatskoga državljanstva i rimokatoličke vjere. | |
| | Kad je imao šest mjeseci, uzima ga u Zagreb očev brat Antun sa suprugom Franciskom i odrasta u obrtničkoj obitelji. U Zagrebu završava pučku školu (1939. ), II. mušku realnu gimnaziju (1947. ) i Poljoprivredno - Šumarski fakultet, gdje je diplomirao 1953. god. na Šumarskom odsjeku biološkog smjera. | |
| | Po odsluženju vojnog roka radi četiri mjeseca kao praktikant u taksaciji u Ogulinu (1955. ), a zatim se vraća u Zagreb, gdje se zapošljava u Rasadniku ukrasnog bilja Mirkovec, pogon Borongaj, na mjestu projektanta i kao izvođač za parkove (1956. ). U tom razdoblju projektira i izvodi nekoliko manjih parkova u Zagrebu i izvan. | |
| | Rad u hortikulturi nastavlja 1957. četirimjesečnom specijalizacijom na oblikovanju parkova u Arboretumu "Voleji potok" u Sloveniji kod čuvenog stručnjaka za pejsažnu dendrologiju i oblikovanje parkova prof. Cirila Jegliča. Nakon toga radi od 1957. do 1962. u Sloveniji, u Šumsko-privrednoj organizaciji za gospodarenje privatnim šumama, najprije kao rukovoditelj Gozdarskog okoliša općine Zagorje ob Savi, a zatim kao sef Odjela za uzgoj, njegu, zaštitu šuma i rasadničarstvo u upravi Šumarskoga poslovnog saveza u Sevnici. | |
| | U tom razdoblju radi na planiranju i realizaciji pošumljavanja, njezi i zaštiti šuma; rukovodi rasadničkom proizvodnjom, reorganizacijom rasadničke proizvodnje i dokumentaciji; radi na doznakama stabala za sječu u privatnim šumama; radi na problematici kompleksnoga gospodarenja u šumama privatnog sektora; osnovao je vrtlariju u Sevnici. | |
| | Za vrijeme rada u Sloveniji sudjeluje na seminaru o individualnoj selekciji superiornih stabala Šumskog drveća (Dobrna), pod vodstvom dr. sc. M. Brinara i na seminaru iz Šumskoga planiranja koji se odnosio na sve Šumsko-uzgojne zahvate, pod vodstvom dr. sc. D. Mlinšeka. | |
| | Nakon ukinuća Šumarskih poslovnih saveza u Sloveniji, nastavlja rad osnivajući u Sevnici (1962. ) međuopćinsku referadu za hortikulturu i "zelene pojaseve" -za općine Sevnicu, Videm-Krško i Brezice, u kojoj referadi radi kao projektant i izvođač parkova i park-nasada. U razdoblju od devet mjeseci izradio je 12 hortikulturnih rješenja. | |
| | U 1963. godini započinje surađivati sa prof. dr. M. Vidakovićem u Jastrebarskom, u tadašnjem Zavodu za kulturu četinjača, koji ubrzo mijenja naziv u Jugosl. institut za četinjače, a od 1974. g. Šum. institut Jastrebarsko, u kojem radi sve do umirovljenja 1995. godine. | |
| | U razdoblju od 1966. do 1970. bio je Sef Odsjeka za genetiku i selekciju u kojem vremenu preuzima, uz ostale znanstveno - istraživačke zadatke, i rad na američkom Kontrapart projektu kao glavni istraživač. Od 1982. do umirovljenja rukovoditelj je Odjela za oplemenjivanje Šumskog drveća i sjemenarstvo. | |
| | Njegov znanstveni i stručni rad u Šum. institutu Jastrebarsko obuhvaća dva područja: genetiku i oplemenjivanje Šumskoga drveća te proizvodnju ukrasnog bilja, poglavito četinjača, a u manjem opsegu i povremeno rad na oblikovanju parkova. | |
| | Dolaskom u institut (1.4.1963.) dr. sc. Franc Mrva započinje radom kao asistent na oplemenjivanju Šumskoga drveća. U jesen iste godine iz toga znanstvenog područja upisuje poslijediplomski studij. | |
| | Dana 26.2.1974. izabran je u zvanje stručnog savjetnika. Recenzent akademik prof. dr. Alois Tavčar u svojoj je recenziji napisao: "Kandidat je pokazao široko znanje i stručno iskustvo u biološkom kompleksu šumarskih disciplina, a posebno na problematici genetičkog oplemenjivanja šumskog drveća. " A drugi recenzent, znanstveni savjetnik dipl. ing. Josip Šafar u svojoj recenziji piše: "Franc Mrva, po stručnom i znanstvenom razvitku i profilu spada u red istaknutih šumarskih radnika, sto je dokazao radovima biološko - gospodarskog značenja i radovima genetičkog značenja. Naročito se istakao u poslovima šumskog rasadničarstva, melioracija degradiranih šuma, parkovne arhitekture i hortikulture te u oplemenjivanju šumskog drveća... " | |
| | Dana 29.5.1981. g. obranio je magistarski rad pod naslovom "Utjecaj genotipa i majčinske provenijencije na efekat rasta Fl-hibrida ariša (Larix decidua Mili. x Larix leptolepis /Sieb et Zucc.-Gordon)" i time je postigao akademski stupanj magistra biotehničkih znanosti iz područja šumarstva - oplemenjivanje šumskoga drveća. Potom je (1984. ) izabran u zvanje znanstvenog asistenta u Šum. institutu Jastrebarsko. | |
| | Disertaciju pod naslovom "Utjecaj orteta i aktivnosti podloga na preživljavanje i rast rameta u obične smreke (Picea abies /L.-Karst. ), Pančićeve omorike (Picea omorika /Pančić/ Purkyne) i bodljikave smreke (Picea pungens Engelm. )" obranio je na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani 22.12.1987. godine. | |
| | U vremenu od 1963. do 1988. dr. sc. Franc Mrva sudjelovao je u zemlji i inozemstvu na mnogim skupovima, sastancima, seminarima, savjetovanjima i studijskim putovanjima. Od seminarskih programa u našoj zemlji ističemo tečaj iz šumarske genetike pri Katedri za šumarsku dendrologiju i genetiku Šum. fakulteta u Zagrebu (1972. ). Svrha mu je bila upoznavanje sa modernim metodama šumarske genetike (predavač ugledni američki genetičar iz SAD dr. Howard Kriebel). | |
| | Kao glavni istraživač na Američkom Kontrapart projektu sudjeluje na II. Svjetskom savjetovanju iz oplemenjivanja šumskog drveća u SAD (Washington 7.-16.9.1969.) i poslijekonferencijskoj turi u Wisconsinu i Minnesoti (17.-23.9.1969.), koje je organizirao FAO. | |
| | Sudjelovao je i na Sastanku europskih oplemenjivača šumskoga drveća (1983. ) u Danskoj i Švedskoj, koji je organizirao IUFRO (dr. M. Werner), a 1986. sudjeluje s referatom na IUFRO svjetskoj konferenciji, sastanku radnih grupa za Teoriju oplemenjivanja, sjemenske plantaže i testiranje potomstva - održanoj od 13.-17.10.1986. u Williamsburgu (SAD) i na poslijekonferencijskoj turi kroz Virginiju, Sjevernu i Južnu Karo-linu (17.-22.10.1986.) | |
| | Znakovit je njegov rad na pripremi, obradi podataka i demonstraciji rezultata za Međunarodni sastanak oplemenjivača šumskoga drveća članova IUFRO Sekcije 22, održanom u Zagrebu i Jastrebarskom sa terenskim turama u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, te pripremi, obradi podataka i demonstracija za ekskurziju oplemenjivača na Goviću za IUFRO XVIII. Svjetski kongres u Ljubljani (7.-21.9.1986.). Na tom kongresu predstavio se referatom. Na međunarodnim skupovima održao je još referat na IUFRO Svetskoj konferenciji u Wiliamsburgu (1986. ), a na IUFRO Meetingu u Finskoj (1991. ) predstavio se referatom i posterom. | |
| | Dr. sc. Franc Mrva sudjelovao je na svim sastancima genetičara i oplemenjivača šumskog drveća na području bivše Jugoslavije, a od 1966. bio je rukovoditelj Odsjeka za genetiku preuzimajući obveze kao rukovoditelj istraživačkih tema i zadataka, koji su ugovoreni sa fondovima i šumarskom operativom i na njima radi do umirovljenja. Već kao suradnik akademika prof. dr. sc. M. Vidakovića (od 1963. ) u Odsjeku za genetiku i selekciju radi na godišnjim planovima istraživanja na temi Saveznog fonda za naučni rad koja je obuhvaćala problematiku selekcije plus stabala, vegetativno razmnožavanje, osnivanje sjemenskih plantaža, arhivu klonova i hibridizaciju. Neposredno je angažiran na programu individualne selekcije oko 400 plus stabala domaćih i stranih vrsta četinjača, cijepljenju, osnutku prvih sjemenskih plantaža u Hrvatskoj, arhivu te osnivanju pokusnih ploha na lokalitetu Gović. Ta se problematika proširila i na druge bivše republike. | |
| | U tijeku radnog vijeka radio je na 12 istraživačkih tema, zadataka i projekata. Na većini od njih bio je voditelj, a u ostalima istraživač. Povrh toga radio je na velikom broju zadataka koji su bili izravno ugovoreni sa šumskom privredom i drugim interesentima, a koji se odnose na osnivanje sjemenskih plantaža, pokuse hibrida, pokusnih nasada oraha, osnivanje dendrarija i parkovnih nasada. | |
| | Dr. sc. Franc Mrva zanimao se i bavio i hortikulturom. Od samoga početka rada u Šum. institutu Jastrebarsko započinje i razvija unutar Odsjeka za genetiku i selekciju hortikulturnu djelatnost: radi na razmnožavanju poznatih omiljenih kultivara ukrasnoga drveća i grmlja i provodi ispitivanje hortikulturne vrijednosti nekih novih kultivara i njihovo uvođenje u razmnožavanje kao sto je stupolika jela (Abies alba v. columnaris), viseća smreka (Picea abies, pendu-la), jednoga kultivara andaluzijske jele i vise od 30 klonova bodljikave, srebrne smreke (P. pungens). Cijepljenjem je proizveo nekoliko tisuća primjeraka srebrne (bodljikave) smreke i drugih vrsta. | |
| | Ispitivao je prikladnost različitih metoda cijepljenja za praktične potrebe. Proveo je fenotipsku selekciju vise od 40 stabala P. pungens na području Hrvatske koja su u 20 godina rada cijepljenjem razmnožavana za hortikulturne potrebe. Fiksirao je 25 klonova u sjemenskoj plantaži u Institutu. | |
| | Radio je također i na oblikovanju parkovnih nasada (nacrti i nadzor nad izvedbom) i na rješavanju problema sanacije i revitalizacije nekih parkova. Valja pripomenuti i njegov projektivni i izvedbeni rad na novom tipu institutskoga klijalista za znanstvene i hortikulturne potrebe i njegov savjetodavni rad na izboru ukrasnog bilja, tehnologiji sadnje i dr. cime je znatno podignuta razina hortikulture. U 25-godisnjoj aktivnosti na tom području obogaćeni su mnogi kućni vrtovi, javni parkovi i vikendaška naselja. Tim radom je dr. Franc Mrva proveo racionalizaciju stalno zaposlenoga stručnog kadra. | |
| | U svezi s tim valja pripomenuti da je u tijeku radnoga vijeka izradio četrdesetak hortikulturnih planova, elaborata i izvedbenih elaborata za parkove i razne objekte u Sloveniji i Hrvatskoj. | |
| | Da bi se zadržao u vrhu novih znanstvenih dostignuća svoga znanstvenoga područja, dr. Franc Mrva bio je na velikom broju studijskih putovanja, stručnih posjeta i razmjenama stručnjaka: u Italiji (1965. i 1967. ), u Mađarskoj (1966. ), u Danskoj (1978. ), ŠE Njemačkoj (1978. i 1980. ), u bivšoj Čehoslovačkoj (1979. i 1988. ), i u Švedskoj (1979. ). Sa tih stručnih studijskih putovanja napisao je desetak izvješća i priopćio ih našoj šumarskoj javnosti. | |
| | Rezultate istraživanja i svoga teorijskog i praktičnog rada dr. Franc Mrva priopćio je u godišnjim i periodičnim izvješćima, a poglavito samostalno i u suradnji u vise od 40 znanstvenih i stručnih radova i u desetak referata. | |
| | Kao glavni istraživač na američkom Kontrapart projektu (1967.-1972. ): E-30-FS-8, dobiva sa suradnicima od Ministarstva za poljoprivredu američke vlade priznanje (Certificate of Appreciation) za znanstvene napore i uspješan rad na završavanju projekta: "Hibridizacija vrsta četinjača različitih provenijencija". U posebnom pismu, koje se odnosi na to priznanje, pomoćnik voditelja za strane istraživačke programe, Ray E. Ely, ističe da se priznanje dodjeljuje za vrlo fino vođen rad glavnog istraživača na projektu. | |
| | Iz opsežnoga programa me-đuvrsnih i unutarvrsnih hibridi-zacija unutar rodova Larix, Picea i Pinus onovani su značajni poljski pokusi koji su koristan izvor informacija za rast i ponašanje hib-rida u našim ekološkim uvjetima. | |
| | Značajan je povrh toga rad i udjel dr. sc. F. Mrve na individualnoj fenotipskoj selekciji domaćih i stranih vrsta četinjača sa ciljem da se stvori početni materijal za oplemenjivanje i prve sjemenske plantaže. U razdoblju 1961.-1965. izabrano je u sjemenskim sastojinama (prirodne populacije i kulture) 331 stablo različitih vrsta, od kojih u Hrvatskoj 210, a u drugim tadašnjim republikama (Slovenija, BiH i Crna Gora) 125 plus stabala. U blažem opsegu rad na selekciji nastavljen je do 1970. godine i u tom razdoblju izabrano je još 40 stabala. Za selekciju je uporabijen kriterij većeg broja kvantitativnih i kvalitativnih svojstava u odnosu na susjedna stabla (Check tree method). | |
| | Za osnivanje sjemenskih plantaža cijepljenja su izvođena u ra-sadnickim uvjetima, a za hortikulturne potrebe u uvjetima staklenika. U seriji praktičnih pokusa ispitivano je 7 različitih metoda cijepljenja. U razdoblju od gotovo 25 godina rada cijepljeno je oko 50 tisuća podloga sa plemkama od 20 različitih vrsta četinjača i dviju vrsta listača. | |
| | Značajan je pretežan njegov udjel na osnivanju prvih sjemenskih plantaža u Hrvatskoj. U razdoblju od 1965. do 1972. godine podignuto je na sedam različitih lokaliteta 23, 20 ha sjemenskih plantaža sa pet različitih vrsta četinjača. Do 1997. g. održalo se na šest lokaliteta 14, 7 ha sjemenskih plantaža četinjača. | |
| | Kao voditelj projekta izrazito prioritetnih istraživanja podiže na lokaciji živog arhiva u Šum. institutu Jastrebarsko (1983.-84. ) dvije manje sjemenske plantaže, jednu od bodljikave (srebrne) smreke sa 25 klonova i 272 biljke i drugu od Pančićeve omorike sa 15 klonova i 192 biljke. Klonski materijal za te dvije sjemenske plantaže dobiven je prethodnom selekcijom stabala u kućnim vrtovima, parkovima (srebrna smreka) te selekcijama u prirodnim populacijama. (Selekcionirana stabla vegetativno su razmnožena cijeljenjem i fiksirana u sjemenskim plantažama. ) | |
| | Obje plantaže plodonose, a za srebrnu smreku se može naglasiti da daje veći postotak biljaka plave i srebrne boje nego sjeme komercijalnih uzoraka iz SAD. | |
| | Najveća je zasluga dr. sc. F. Mrve sto je očuvan najkvalitetniji genofond četinjača u Hrvatskoj, zatim osnivanje živog arhiva na zemljišnom posjedu Šum. instituta u Jastrebarskom. U taj arhiv posađeni su klonovi dobiveni cijepljenjem superiornih fenotipova do-macih i stranih vrsta četinjača, selekcionirani u prirodnim populacijama i kulturama u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. U arhivu je fiksirano 287 klonova od 9 različitih vrsta sa ukupno 1847 biljaka. Osim toga u sklopu arhiva uzgajaju se 23 generativna potomstva sa 399 genotipova koja potječu od selekcioniranih stabala običnog oraha u Hrvatskoj. | |
| | Za postavljanje znanstvenih pokusa kao sto su testovi potomstva selekcioniranih roditelja, pro-venijencni pokusi te za potrebe hortikulture konstruirao je suvremeni tip klijalista u kojima je u cijelosti otklonjena opasnost od štetnih životinja i insekata u tlu te ostecivanja biljaka u klijanju od ptica. | |
| | Za znanstvene pokuse sjetve konstruirao je dvije sjetvene letve sa većim i manjim razmacima. Za njih se zanimao i pokazao naklonost poznati američki genetičar dr. Howard Kriebel prigodom posjeta Šum. institutu Jastrebarsko. O novom tipu klijalista pohvalno se izrazio poznati švedski genetičar i stručnjak za kulturu tkiva Chris H. Bohrnman. | |
| | I na kraju pripomenimo da je dr. sc. F. Mrva bio aktivan član HŠD, a posebice Društva genetičara Hrvatske. | |
RADOVI |
| 1 | Mrva, F., 1967. -72.: Hybridization of conifer species from different provena-cees, (Hibridizacija vrsta Četinjača različitih provenijencija). Project number: E-30-FS-8. Final technical report. Inst. of for-estry, Jastrebarsko.
| |
| 2 | Mrva, F., 1971.: Varijabilnost i nasljednost visina hibridnih potomaka Larix x eurolepis. I. Jugoslavenski simpozij iz genetike, Herceg-novi, 24. - 28. V. 1971.
| |
| 3 | N. Komlenović, J. Gračan i F. Mrva, 1975: Istraživanje utjecaja mineralnih gnojiva na urod sjemena američkog borovca u kulturi Zelendvor. Š.L. 4-6, s.149
PDF | |
| 4 | F. Mrva et al., 1975: Prilog rješavanju nekih uzgojnih i selekcijskih pitanja na osnovi stanišnih uvjeta u gospodarskoj jedinici »Bosiljevo. Š.L. 7-10, s.289
PDF | |
| 5 | Mrva, F., 1977.: Kvantitativne znacil-nosti cvetenja in donosa storžev klonov evropskega macesna v semenski plantaži. Gozd. vestnik 35, St. 6, Ljubljana, s. 237-253.
| |
| 6 | Mrva, F., 1980.: Utjecaj genotipa i majčinske provenijencije na efekat rasta Fl -hibrida ariša (Larix decidua Mili. x La-rix leptolepis /Sieb. et Zucc. /Gordon i recipročno) u ranim testovima potomstva, (magistarski rad). Šum. fakultet Sveuč. u Zagrebu, s. 1-68.
| |
| 7 | Mrva, F., 1981.: Ocjena rasta i ekološke adaptivnosti vjestackih hibrida između alpske rase evropskog ariša i japanskog ariša (L. decidua Mili. x L. leptolepis /Sieb. et Zucc. /Gordon). Poljoprivreda i šumarstvo, XXVII, 3, Titograd, s. 45-60.
| |
| 8 | Mrva, F., 1984.: Proučavanje proizvodnje i genetička verifikacija sjemena u sjemenskim plantažama Četinjača. Kado vi 2, izv. izd., Si J, s. 35-41.
| |
| 9 | Mrva, F., 1984.: Istraživanje selekcija običnog oraha (Juglans regia ii. ) u klon-skim nasadima i testovima potomstva s nekim aspektima uzgoja biljaka. Radovi 2, izv. izd., Si J, s. 43-50.
| |
| 10 | Mrva, F., 1984.: Sjemenske plantaže Četinjača u Hrvatskoj. Šumarski pregled 1-2 i 3-4, Skopje, s. 65-77.
| |
| 11 | Mrva, F., 1984.: Mogućnosti proširenja uzgoja domaćeg oraha. Agronomski glasnik 5, Zagreb, s. 621-633.
| |
| 12 | Mrva, F., 1986.: Productivity of clones in flowering and cone crop in seed or-chards, (Produktivnost klonova u cvatnji i urodu Češera u sjemenskim plantažama).Pozivni referat na 18. IUFRO Kongresu u Ljubljani, 7. -21. IX. 1986.
| |
| 13 | Mrva, F., 1986.: The development of ge-netics and forest tree breeding in the institute, (Hazvitak genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća u Institutu). Monografija Si J 1945-1985., Zagreb, s. 67-74.
| |
| 14 | Mrva, F., 1987.: Cycle periodicity vari-ation of cone yield in a seed orchand of Austrian pine (Pinus nigra Am. ), (Promjenljivost ciklusa periodičnosti u urodu Češera u jednoj sjemenskoj plantaži crnog bora (Pinus nigra Arnold). Zbornik sa IUFRO konferencije, zajedničkog sastanka radnih grupa za teoriju oplemenjivanja, testiranje potomstava i sjemenske plantaže. Williamsburg, Virginia 1986., pp. 634-644.
| |
| 15 | Mrva, F., 1987.: Utjecaj orteta i aktivnosti podloga na preživljavanje i rast ra-meta u obične smreke (Picea abies L. Karst. ^, Pančićeve omorike (Picea omorika /Pančić/ Purkyne^ i bodljikave smreke (Picea pungens Engelm. ^), (doktorska disertacija). Biotehniska fakulteta Ljubljana, s. 1-130.
| |
| 16 | Mrva, F., 1988.: Istraživanja u sjemenskim plantažama Četinjača. Rezultati i problematika. Radovi 75. Zbornik radova, II. savjetovanja o naučno - istraživačkom radu Si J, s. 91-101
| |
| 17 | Mrva, F., Litvay, T., 1988.: Oplemenjivanje običnog oraha (Walnut tree breed-ing). Radovi 75. Zbornik radova II. savjetovanja o naucno-istraživackom radu SlJ, s. 103-107
| |
| 18 | Mrva, F., 1989.: Olatki prijelom inkom-patibilnog cijepa u 18-godisnjoj sjemenskoj plantaži vajmutovog bora (Pinus strobus L. J). Radovi 24 (80), SlJ, Zagreb, s. 209-216.
| |
| 19 | Mrva, F., Litvay, T., 1990.: Teškoće u selekciji plus stabala obične smreke u populacijama oštećenim od zračnog zagađivanja. Radovi 25 (2), SlJ, Zagreb, s. 103-107.
| |
| 20 | Mrva, F., 1990.: Produktivnost klonova u cvatnji i urodu Češera u sjemenskim plantažama. Radovi 25 (2), SlJ, Zagreb, s. 261-275.
| |
| 21 | Mrva, F., 1991.: Promjenljivost ciklusa periodičnosti uroda Češera u sjemenskoj plantaži crnog bora (Pinus nigra Am). Radovi 26 (1), Si J, Zagreb, s. 61-75.
| |
| 22 | Ante Krstinić, Želimir Borzan, Joso Gračan, Ivo Trinajstić, Davorin Kajba, Franc Mrva, Marija Gradečki, 1992: Oplemenjivanje šumskog drveća. Šume u Hrvatskoj, s. 109
| |
| 23 | Mrva, F., 1992.: Appearance o f delayed graft incompatibility in some older seed orchards, (Pojava odgođene inkompatibilnosti cjepova u nekim starijim sjemenskim plantažama). IUFRO Meeting, Finska, Po-sterabstract. MetsanjatostussaatiOn Tiedo-nantoja, 5, Helsinki, pp. 41-41.
| |
| 24 | Mrva, F., 1992.: Flowering in the sees orchard of Austrian pine, (Cvatnja u sjemenskoj plantaži crnog bora). IUFRO Meeting, Finska. Ibid., s. 32-35.
| |
| 25 | Mrva, F., 1993.: Pojava odgođene inkompatibilnosti cjepova u nekim starijim sjemenskim plantažama. Radovi 28 (1-2), Si J, Zagreb, s. 299-310.
| |
| 26 | Mrva, F., 1994.: Urod Češera, klijavost sjemena i rast sadnica europskog ariša iz klonskog arhiva. Radovi 29 (1), SlJ, s. 1-15.
| |
| 27 | Mrva, F., 1994: Značaj KLONSKIH ARHIVA u očuvanju genofonda i oplemenjivanju šumskog drveća. Š.L. 7-8, s.203
pdf | |
| 28 | Mrva, F., 1995: Model oplemenjivanja običnog oraha (Juglans regia L.) — Neki rezultati i smjernice istraživanja. Š.L. 1-2, s.15
pdf | |
| 29 | Mrva, F., Perić, Z., 1995: Klijavost i sadržaj vlage klonskih uzoraka sjemena europskog ariša u različitim uvjetima čuvanja.. Š.L. 4, s.133
pdf | |
| 30 | Mrva, F., 1997.: Basadnicki test potomstava polusrodnika vajmutovog bora (Pinus strobus ii. ) i klonskih sjemenskih plantaža. Sa posebnim obzirom na specifične težine sjemena, klijavost i dormantnost sjemena. Radovi, (predano u tisak).
| |
nedeterminirano: |
| 31 | OBJAVLJENI RADOVI
| |
| | -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
LITERATURA |
| | *** ŠN, s. 366. | |
| | *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976., s. 418. | |
| | *** ŠIM, s. 31, 32, 46, 67, 118, 149, 155, 178. | |
| | *** USA-CKOATIA, scientific Coope-ration, Biotechnical Sciences, Scientific projects, by Vladimir Paar, Školska knjiga Zagreb, 1995., s. 384. | |
| | CAB INTERNATIONAL (Hefer. žurn. ) FOHESTHT ABSTHACTS (Hefer. žurn. ) | |
| | *** Gone crop, seed germinabilitv and seedling growth of European larch proge-nies from a clonal arhive, (Urod Češera, klijavost sjemena i rast sadnica potomstava europskog ariša iz klonskog arhiva). Radovi, SlJ 29: 1, 1994., s. 1-15. | |
| | *** Germinabilitv and moisture con-tent of clonal samples of European larch in different storage conditions, (Klijavost i sadržaj vlade klonskih uzoraka sjemena europskog ariša u različitim uvjetima Čuvanja). ŠL 4. 1995., s. 133-138. | |
| | *** Breeding model of Persian walnut (Juglans regia) some results and research trends, (Model oplemenjivanja običnog oraha /Juglans regia L. / - neki rezultati i smjernice istraživanja. ŠL 1-2, 1995., s. 15-25. | |
| | *** Significance of clonal archive in gene pool conservation and forest tree breeding, (Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda i oplemenjivanju šumskog drveća). ŠL 7-8, 1994., s. 203-220. | |
| | *** Appcaranee of delaved graft in-compatibilitj´ in some older seed orhards, (Pojava odgođene inkompatibilnosti cjepova u nekim starijim sjemenskim plantažama). Radovi 28: 1-2, 1993., SlJ s. 299-310. | |
| | Komlenović, N., Gračan, J., Mrva, F.: Investigations on the effect mineral fertilizers on the seed yield of Pinus strobus in the Zelendvor plantation, (Istraživanje efekta mineralnih gnojiva na prinos sjemena Pinus strobus u plantaži Zelendvor). §L 1975., 4-6, s. 149-160. | |
| | *** ŠL 1-2/95., s. 56. | |
| | *** ŠIB 1996., s. 28, 41-43, 67. | |
| | Maričevič, L: ŠL 3-4, 1997., s. 186. | |
| | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
|
| | -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST' |
|
| | GRAČAN, Joso: Dr. sc. FRANC MRVA, dipl. ing. šum., viši znanstveni suradnik (18. 1. 1929 - 7. 5. 2006), ŠL 7-8/2006, s.383 PDF
|
