| | Kći Nikole i Anice r. Pavičić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz radničke obitelji. Školovala se u Zagrebu: osnovnu je školu završila 1948., a maturirala je 1953. g. na VI. ženskoj gimnaziji. | |
| | Studirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu. Za vrijeme studija (1956.-1960. ) radi kao volonter u Katedri za zaštitu šuma. Godine 1961. primljena je u stalni radni odnos u svojstvu tehničkog suradnika. U tom zvanju obavlja sve laborantsko-tehničke poslove iz Šumarske entomologije, šumarske fitopatologije i zaštite šuma, sve do 1964., kada diplomira. Te je godine izabrana za stručnoga suradnika pri Katedri za zaštitu šuma. Tada svoj rad usmjerava na proučavanje štetnih šumskih insekata, patologije insekata, uređivanje i popunjavanje entomoloških zbirki. | |
| | Godine 1973. izabrana je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu za sveučilišnog asistenta na predmetu šumarska entomologija, a 1974., nakon završenog poslijediplomskog studija, stječe akademski stupanj magistra znanosti iz područja šumarske entomologije. Izradila je i obranila magistarski rad pod naslovom "Prilog poznavanju entomofaune biljnih zajednica Gorskog kotara". Dvije godine kasnije (1976. ) obranila je i doktorsku disertaciju "Utjecaj biološkog i kemijskog insekticida na promjenu hemolimfe gusjenica gubara (Lymantria dispar L. ) i pagusjenica obične i smeđe borove pilatke (Di-prion pini L. i Neodiprion sertifer Geoffr. )" | |
| | U zvanje docenta na predmetu šumarska entomologija izabrana je 1977., a u zvanje izv. profesora na istom predmetu 1983. godine. Rješenjem Republičke komisije za znanost, tehnologiju i informatiku izabrana je 1987. u zvanje viši znanstveni savjetnik. | |
| | Godine 1982.-83. povjerena joj je nastava iz predmeta šumarske entomologije, a godine 1984.-85. i nastava iz predmeta zaštita šuma, na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju na Šum. fakultetu u Zagrebu. | |
| | Tijekom rada na fakultetu bila je mentor pri izradi većeg broja diplomskih radova, te mentor i član u mnogim komisijama pri izradi i obrani magistarskih radova. Veliku pažnju posvećuje radu sa studentima. Bila je i predstojnica Katedre za zaštitu šuma. Za studente šumarstva izradila je "Praktikum iz šumarske entomologije". | |
| | ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST, kojom se bavila profesorica Katarina Opalički, raznovrsna je i sadržajna, a odnosi se ne samo na šumarsku entomologiju nego i na zaštitu šuma. Nekoliko radova posvećuje boljem poznavanju i drugih štetnih i korisnih članova šumske zajednice (ne matode, grinje, pseudoskorpioni puževi). U vise objavljenih radova prikazuje rezultate ispitivanja mogućnosti primjene raznih kemijskih i biokemijskih preparata za suzbijanje ili za kontrolu dinamike brojnosti šumskih insekata (insekticidi, biopreparati, feromoni). Dala je i detaljan opis novootkrivenog parazita moljca jelinih iglica (Anaphes sp. ). Najsvestranije se bavila proučavanjem entomofaune jele, posebno minera jelinih iglica (Argyresthia fundella F. R. ). jednog od najvećih štetnika jele. Tom štetniku posvećen je i njezin magistarski rad. | |
| | Vrlo su značajni i zanimljivi radovi koji se odnose na analizu krvi, odnosno hemolimfe i hemocita insekata. Saznanja do kojih je na tom području došla, ukazuju na mogućnost primjene i ove metode pri utvrđivanju zdravstvenog stanja nekih štetnih šumskih insekata, na temelju čega se može donijeti odluka da li treba ili ne treba primijeniti mjere suzbijanja štetnika. | |
| | Posljednjih godina težište svoga znanstvenog rada usmjerila je na istraživanja uzroka sušenja šuma, u sastojinama najvrednijih vrsta drveća kao sto su hrast lužnjak, bukva i jela. | |
| | Bila je nositelj vise znanstveno-istraživačkih zadataka ZIŠ-a. Surađivala je u nizu operativnih akcija suzbijanja gubara, borovog četnjaka, borovih pilatki i dr. Sudjelovala je i u organiziranju suzbijanja štetnih insekata aviokemijskim metodama u nizinskim šumama. | |
| | Od 1969. pa do svoje prerane smrti (1993. ) obavljala je zdravstvene preglede šumskih i hortikulturnih rasadnika na području tadašnjih gospodarstava Bjelovar i Varaždin, te privatnih rasadnika na području Županje. | |
| | Bila je suradnik pri izradi "Priručnika izvještajne i dijagnostičko prognozne službe zaštite šuma", a obradila je i nekoliko tema u "Šumarskoj enciklopediji". | |
| | Sudjelovala je i iznosila rezultate svojih istraživanja na domaćim i međunarodnim skupovima kao sto su: XVI IUFRO World Congress-Norway-1976; Međunarodni kongres zaštite bilja, München 1978.; Biological and Biotechnolo-gical Control of Forest Pests, Tabor 1985., ČSSR; II. Kongres zaštite bilja Jugoslavije, Vrnjačka Banja 1982.; VII. Kongres biologa Jugoslavije, Budva 1986.; Jugosl, savjetovanje o primjeni pesticida, Opatija 1981., 1985., 1987., Sarajevo 1983.; Jugoslav, simpozij o zaštiti bilja i Jugosl, savjetovanje o primjeni pesticida, Ljubljana 1980.; I. Kongres biologa Hrvatske, Mali Lošinj 1987.; te u većem broju drugih simpozija, savjetovanja i kolokvija u zemlji, a suorganizator je i većeg broja seminara u matičnoj katedri. | |
| | Od lipnja do listopada 1969. bila je na stručnom usavršavanju u Institutu za šumarstvo i drvnu industriju i Biološkom institutu u Beogradu, a 1973. provela je tri i po mjeseca na stručnom usavršavanju u biv. Čehoslovačkoj. Kraće je vrijeme provela i na usavršavanju u vise instituta i medicinskih ustanova u Hrvatskoj. | |
| | Njezin društveni rad bio je vrlo plodan i obiman. Bila je član Jugosl, komisije za suzbijanje gubara, Hrvatskog entomološkog društva (u Upravnom odboru 1983.-1985. ), Komisije za zaštitu šuma Hrvatske, član Uređivačkog odbora časopisa "Šumarski list", te aktivan sudionik i član HŠD, Hrvatskog biološkog društva i dr. | |
RADOVI |
| 1 | Suzbijanje gubara (Lvmantria dispar ii. ) domaćim preparatima na bazi Bacillus thurigiensis, (s Androić, M. ). Pošlov. udruženje šum. -privrednih organizacija, Zagreb 1965.
| |
| 2 | Opalički K., 1965: Otpornosti gusjenica borova četnjaka Thaumatopoea pityocampa Schiff.) prema endrinu i pantakanu. Š.L. 1-2, s.71
PDF | |
| 3 | Opalički K. i Opalički S., 1966: Mogućnost povećanja insekticidnog djelovanja domaćeg bakterijskog biopreparata Baktukal. Š.L. 11-12, s.497
PDF | |
| 4 | Ing. K. Opalički, 1969: Pojava korijenovih nematoda u šumskim rasadnicima. Š.L. 3-4, s.126
PDF | |
| 5 | Ekonomski štetnici jele. Referat na seminaru Zaštita od štetnih insekata i bolesti, Beograd 1970.
| |
| 6 | Opalički, K., 1970: Mineri i defolijatori jele i njihov udio u procesu sušenja sastojina jele. Š.L. 3-4, s.69
PDF | |
| 7 | Opalički, K., 1972: Spektar nekih štetnika jele u SR Hrvatskoj. Š.L. 3-4, s.131
PDF | |
| 8 | Suzbijanje štetnika biološkim metodama, (s Androić, M. i Opalički, S. ). ZIŠ, Šum. fakultet, Zagreb 1974.
| |
| 9 | Prilog poznavanju entomofaune biljnih zajednica jele Gorskog Kotara, (magistarski rad). Šum. fakultet Zagreb 1974.
| |
| 10 | Morfolosko-biolosko-ekoloska istraživanja moljca jelinih iglica (Argvresthia fundella F. H. ), (s Androić, M. ). Radovi 23, ŠIJ, 1975. s. 65-72.
| |
| 11 | Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama, (s Androić, M. ). JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, knj. II., 1975., s. 68-79.
| |
| 12 | Kvalitativna i kvantitativna istraživanja štetnika jelinih pupova i izbojaka (minera i defolijatora). Radovi 23, ŠIJ, 1975., s. 72-80.
| |
| 13 | Dvnamic of the Populations of Fir Defoliators and their Effect on Fir Stands in the Region of the S. R. Croatia. Referat na XVI IUFRO World Congress, Oslo, Norway, 1976.
| |
| 14 | Značenje analize krvi za prognozu pojave šumskih štetnika. Poseb. izd. Katedre za zaštitu šuma, Zagreb 1977.
| |
| 15 | Crnoglavi savijač jelina izbojka (Ca-coecia murinana HB. J). Radovi 31, ŠIJ, 1977, s. 33-37.
| |
| 16 | Hrastov savijač (Tortrix viridana L., ). Radovi 31, ŠIJ, 1977., s. 38-41.
| |
| 17 | Uzroci sušenja hrasta lužnjaka u slavonskim šumama, (s Androić, M., Opalički, S. ). Poseb. izd., Šum. fak. Zagreb 1978.
| |
| 18 | Katica Opalički, 1980: Utjecaj biološkog i kemijskog insekticida na promjenu hemocita gusjenica gubara (Lymantria dispar L.) i pagusjenica obične i smeđe borove pilarice (Diprion pini L. i Neodiprion sertifer Geoffr.). GŠP vol. 20 s. 299
| |
| 19 | Utjecaj biološkog i kemijskog insekticida na promjenu hemolimfe gusjenica gubara (Lvmantria dispar ii. ) i pagusjeni-ca obične i smeđe borove pilatke (Diprion pini L. i Neodiprion sertifer Oeoffr. ), (disertacija). Glas. za šum pokuse 20, Zagreb 1980.
| |
| 20 | Štetna entomofauna jele u SR Hrvatskoj s posebnim osvrtom na jelina moljca iglicara (Argvresthia fundella F. R. ). Savez društava za zaštitu bilja Jugoslavije, Zbornik radova, Beograd 1981.
| |
| 21 | Priručnik izvještajne i dijagnostičko-prognozne službe zaštite šuma, (sa surad. ). Savez ITS i ind. za preradu drveta Jugosl, Beograd 1981.
| |
| 22 | Opalički, K., 1981: Nove spoznaje o morfologiji i biologiji jelina moljca igličara Argyresthia fundella F. R. (Lepidoptera: Tineidae). Š.L. 1-2, s.55
PDF | |
| 23 | New Member of Fir (Abies alba Mili., ) Anaphes sp (Hvmenoptera: Mvmaridae) entomofauna. Entomophaga No. 24, Paris, 1982., s. 119-120.
| |
| 24 | Praktikum iz "šumarske entomologije" za studente šumarstva. Šum. fakultet Zagreb 1983.
| |
| 25 | Porast brojnosti neki clankonožaca iz razreda Arachnida, Pseudoscorpiones, Aca-rina; te insekata (Coleoptera-Scarabeidae) na području SR Hrvatske i njihov značaj za šumske sastojine. Zaštita bilja, vol. 34 (1), Beograd 1983., s. 109-120.
| |
| 26 | Použuti Agregatniho feronomu k sle-dovani a boji s Ivkožroutem Ips Tvpogra-phus L. v lesich Chorvacke SR FSRJ. Bio-logicky a biotehnologickj´ boj se skudci lesa. Dum Techniky CSVTS Češke Bude-jovice, Tabor 1985.
| |
| 27 | Katarina Opalički, 1986: Zaštita šuma na kršu. GŠP vol. P2 s. 229
| |
| 28 | Sušenje bukve (Fagus silvatica L. ) i entomofauna. Kolokvij o bukvi, Zbornik radova, Šum. fakultet Zagreb 1986., s. 37-51.
| |
| 29 | Zaštita šuma na kršu. Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 2, Zagreb 1986., s. 229-246.
| |
| 30 | Katarina Opalički, 1988: Utjecaj hranjiva u iglicama jele na promjenu gustoće populacije jelina moljca igličara (Argyresthia fundella F. R. Tineidae, Lepidoptera). GŠP vol. 24 s. 247
| |
| 31 | Utjecaj hranjiva u iglicama jele na promjenu gustoće populacije jelina moljca iglicara (Argvresthia fundella F. H., Tineidae, Lepidoptera). Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd. 3, Zagreb 1988.
| |
| 32 | Utjecaj faune tla na fiziološku kondiciju i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L. ^. Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd., Zagreb 1988.
| |
| 33 | Utjecaj abiotickih i zoobiotickih faktora na sušenje šuma u SR Hrvatskoj, (sa Hrasovec, B. ). Glasnik za šum. pokuse, Zagreb 1988.
| |
| 34 | Opalički, K., 1991: Tujin miner (Argyresthia thuiell Packard Argyresthiidae Lep) nova vrsta u Hrvatskoj. Š.L. 10-12, s.483
PDF | |
| 35 | Opalički, K., 1992: Primjena pesticida u Hrvatskoj tijekom 1990. godine. Š.L. 6-8, s.283
PDF | |
| 36 | Katarina Opalički, 1993: Indirektne štete na šumskoj vegetaciji izazvane ratom. GŠP vol. P4 s. 207
| |
nedeterminirano: |
| 37 | VAŽNIJI RADOVI
| |
| | -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
| | -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE |
LITERATURA |
| | *** ŠN, s. 170 (Opalički, K. ), 370 (Mar-kovinovic Katica). | |
| | *** Povijest šum. 1846-1976., s. 118, 418. | |
| | *** ŠL 3-4, 1997., s. 187. | |
| | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
