HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10943
ime P., Ivo
zvanje
zanimanje     
akademik, botaničar, dr. filozofije, red. sveuč. profesor
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10943)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

doktorirao1917.



 Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Od 26.10.1916. radi na mjestu demonstratora Botaničko fiziološkog zavoda Fil. fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1917.
 Od 1918. namjesni je učitelj, dodijeljem Botaničkom zavodu, gdje je službovao do imenovanja profesorom. Habilitirao je 1923. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (sistematika i geobotanika). Od 1919. predavao je botaniku na Gospodarsko šum. fakultetu u Zagrebu. God. 1924. imenovan je izvanrednim, a 1926. redovitim profesorom na tom fakultetu. Osnovao je Zavod za botaniku, Botanički vrt i znanstvene kolekcije tropskog i suptropskog bilja. Od 1959. do odlaska u mirovinu 1963. godine redoviti je profesor Šum. fakulteta u Zagrebu.
 Na svom stručnom obrazovanju i uzdizanju radio je čitav život. Već 1914. godine bio je u Hidrobiološkoj stanici u Lunzu (Austrija), a 1921.1922. radio je u Botaničkom muzeju u Berlinu (Dahlem). Sudjelovao je na Sveslavenskom kongresu geografa i etnografa u Pragu 1924., a 1926. bio je na fitosociološkom tečaju u Švicarskim Berninima (Braun Blanquet). Godine 1928. bio je s ekspedicijom Braun Blanqueta u Africi (Alžir, Maroko i Sahara). Iste godine prešao je i biv. Čehoslovačku i Poljsku s Internacionalnom biljno geografskom organizacijom (I.P.E.), a 1931. Rumunjsku. Sudjelovao je na Limnološkom kongresu u Jugoslaviji 1934., a 1957. na Internacionalnoj uniji za zaštitu prirode (U.I.P.N.) u Danskoj.
 Bio je pozvan da kao gost sudjeluje na zasjedanju o zaštiti prirode istočnih zemalja u Berlinu 1957. god.
 Jedan je od naših najboljih i međunarodno priznatih istraživača i poznavalaca flore, osobito alga, gljiva i biljaka sedrotvoraca. Otkrio je mnoge vrste i nekoliko novih rodova dez midiacea, koje su endemične za naše krajeve. Istaknuo se proučavanjem geneze, razvitka i biodinamike sedrenih barijera fitogenog podrijetla u našim rijekama i jezerima (npr. Krka, Plitvička jezera). Prikupio je, obradio i svome Zavodu ostavio golem materijal za svoje djelo "Flora Croatica", koje nije dospio objaviti. Zaslužan je začetnik i vrlo aktivan rješavatelj različitih problema zaštite prirode. Predlagatelj je osnutka NP Plitvička jezera. God. 1975. osnovana je u njegovu čast na Plitvičkim jezerima Znanstvena postaja "Ivo Pevalek".
 U nekoliko navrata bio je dekan Poljoprivredno šum. fakulteta u Zagrebu (1929.-30., 1940.-41., 1949.-1950.).
 Neko je vrijeme predavao i na Veterinskom fakultetu u Zagrebu.
 Od 1926. god. bio je dopisni, a od 1960. god. redoviti član JAZU.
 Ostavio je golem opus znanstvenih i stručnih radova, koje je objavljivao kao samostalne edicije, ali mnogo više u botaničkim i drugim časopisima i biltenima, (vid. Leksikon Minerva, Zagreb 1936.). Napisao je i velik broj priloga za "Hrvatsku enciklopediju", Zagreb 1941. Dao je znatan doprinos osnivanju i razvoju biblioteke Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu.
 Odlikovan je 1960. državnim Ordenom rada II. reda.

1Snimka vegetacije sjevernodalmatinskog otoka Silbe u mjesecu maju. Nastavni vjesnik XXIII, Zagreb 1915., s. 350-356.
2O biologiji i geografskom rasprostranjenju alga u sjevernoj Hrvatskoj, Prirodosl. istraživanja JAZU, 1916., 8.
3Život na snijegu i ledu. Priroda VI, Zagreb 1916., s. 18-20.
4Prilog poznavanja alga Hrvatske i Slavonije. Prirodoslovna istraživanja JAZU, Zagreb 1919., 14.
5Prilog poznavanju alga Kamniških Alpa. Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, 1924., 1-2.
6Geobotanička i algološka istraživanja cretova u Hrvatskoj i Sloveniji. Rad JA, 1924., 230.
7Prilog poznavanju naših breza. Farmac. vjesnik 15., Zgb 1924., s.662-665.
8Oblici vrste Laserpitium peucedanoides L. Acta botanica, 1925., I.
9Vaskularna flora otočja Dugi i Kornati. Prirodosl. istraž. JAZU, 1930., 16.
10Prilog poznavanju oblika Gentiana crispata. Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnog društva, 1936.
11Sedrotvorci, sedra i biodinamika. Prikaz i stanje sedre na Krki, Krka i problemi njezine zaštite. Zagreb, 1953.
12Sur les plantes rares et menacees de la region mediteraneenne de la Yugoslavie. Union international pour la conservation de la nature et de ses ressources, Bruxelles i Athenes, 1958.
13Biodinamika Plitvičkih jezera i njena zaštita. Nacionalni park "Plitvička jezera", Zagreb, 1958., s. 275-293.

nedeterminirano:
14VAŽNIJI RADOVI

 *** ŠL 1925., s. 209; 1928., s. 260; 1992., s. 343.
 Borošić, J.: ŠIS, s. 1, 136, 148.
 *** ŠN, s. 118, 120-122, 157, 168, 183, 188, 189, 301-303, 305, 350, 382, 485-488, 602.
 Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 37. 45, 194; II, s. 37, 270, 271, 430.
 Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 341.
 *** Enciklop. Leksik. zavoda, Sv. 5., Zagreb 1969., s. 122.
 Anić, M.: Akademik Prof. Dr. Ivo Pevalek, ŠL 1967., br. 5/6, s. 262-264, (s bibliografijom).
 *** Spomenica PMF 1874 1974. Zagb 1974., s. 122, 127, 130, 134, 155, 218.
 *** Povijest šum. Hrvatske 1846 1976., Zagreb, 1976., s. 38, 413.
 *** ŠIM, s. 115.
 *** ŠE 2, 1983., s. 629.
 Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobora. Zagreb 1992., s. 8, 23.
 Trinajstić, I.: Znanstveni simpozij "Flora i vegetacija Hrvatske" u povodu 100. obljetnice rođenja akademika Ive Pevaleka, hrvatskog botaničara. ŠL 11-12, 1993., s. 531-533.
 *** SŠN 1998., sv. 2, s. 199, 200, 423, 479, 598-512; sv. 3., s. 91.
 *** Tko je tko u NDH, Zagreb 1997., s. 323.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 ANIĆ, Milan: Akad. prof. dr I. Pevalek, ŠL 5-6/1967, s.262 PDF
 FRANJIĆ, Jozo: Akademik Ivo Pevalek (110 godina od rođenja), ŠL 5-6/2003, s.289 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM