HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID11745
ime T., Ivica
zvanje
zanimanje     
doc. dr. sc., dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga5/11745)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

srednje obr.1985.Šumarska škola KarlovacStručni radnik u šumarstvu
apsolvirao1990.
diplomirao4. 7. 1991.
magistrirao1996.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao Šumarski fakultet u Zagrebu
trenutno, od Šumarski fakultet ZagrebZavod za ekologiju i uzgajanje šuma
dodatne listeautori u bazama HŠD

član HŠD ogranak
Zagreb

1999

Šumarski fakultet

dr. sc., diplomirani inženjer šumarstva

 Osnovnu je školu pohađao u Privlaci, a srednju u Vinkovcima i Karlovcu. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1989.-90., a diplomirao 4.7.1991.
 Na Šum. fakultetu studirao je poslijediplomski studij iz područja silvikulture. Magistrirao je 1996. god. temom "Mikrobiološka istraživanja tala u različitim stanišnim i strukturnim prilikama bukovojelovih šuma Hrvatske".
 Od 1.8.1992. radi kao asistent u Zavodu za uzgajanje šuma na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje vodi vježbe i dio terenske nastave iz ekologije šuma i uređivanja bujica i vodogradnje. Uključen je u znanstveno - istraživački rad na projektima Zavoda.
 Sudjelovao je na većem broju kongresa u zemlji i inozemstvu. Objavio je kao autor i suradnik 12 znanstvenih i stručnih radova.
 Član je više strukovnih i društvenih udruženja: predstavnik je Hrvatske u radnoj grupi za oštećenje šuma i zaštitu zraka u RZ Alpe-Jadran; ispred Ministarstva poljoprivr. i šumarstva imenovan je koordinatorom Helsinške rezolucije H4 (Strategija za dugoročnu prilagodbu šuma Europe klimatskim promjenama); član je Hrv. ekol. društva; Hrv. društva za zaštitu voda i mora; član je znanstvenog savjeta Pokreta prijatelja prirode "Lijepa naša"; kao sudionik Domovinskog rata tijekom 1991/92. član je Hrvatske udruge veterana dragovoljaca Domovinskog rata; član je UO Društva sveuč. nastavnika i predsjednik Sekcije asistenata toga društva.

1Zvonko Seletković, Milan Ivkov, Ivica Tikvić, 1993: Prilog istraživanjima klimatskih elemenata i pojava u zagrebačkoj regiji tijekom ovog stoljeća. GŠP vol. P4 s. 25
2Prilog istraživanjima klimatskih elemenata i pojava u zagrebačkoj regiji tijekom ovog stoljeća, (suautori Z. Seletković i M. Ivkov). Glasnik za šum. pokuse, pos. izd. 4, 1993., s. 25-34.
3Utjecaj sklopa na intercepciju u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto elatae - Quercetum roboris subass. caricetosum remotae Horv. 38) u stacionaru Opeke kod Lipovljana, (Suautori B. Prpić, Z. Seletkovič i M. Ivkov). Simpozij Pevalek, Flora i vegetacija Hrvatske, Koprivnica-Zagreb, 1994.
4Analize fenoloških motrenja u nizinskim šumskim ekosustavima pokraj Lipovljana, (suautor Z. Seletković). Peti kongres biologa Hrvatske (s međunar. sudjelovanjem), Zbornik sažetaka, Pula 1994.
5Hidrološka funkcija bukovojelovih šuma hrvatskih Dinarida, (suautor Z. Seletković). Međunar. konf. "Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj", Sažetak radova, Zagreb 1995.
6Šumska vegetacija kao regulator optimalnih vodnih odnosa sliva (suautori Z. Seletković i V. Ivančević). I. hrvatska konferencija o vodama, Zbornik rad., Dubrovnik 1995., s. 231-239.
7Tikvić, I., 1995: Kako očuvati hrvatske vode; U Saboru Zakon o zaštiti i unapređenju kakvoće zraka; Europska zaštita prirode — 1995.; Ideja o energetskom porezu. Š.L. 9-10, s.304 PDF
8Tikvić, I., 1995: Njemačka u odnosu na Konferenciju na vrhu o svjetskoj klimi. Š.L. 9-10, s.322 PDF
9Tikvić, I., Seletković, Z., Anić, I., 1995: Propadanje šuma kao pokazatelj promjene ekoloških uvjeta u atmosferi. Š.L. 11-12, s.361 pdf
10Oštećenost šumskih ekosustava različitih stanišnih prilika u RH, (suautor Z. Seletković). "Zaštita šuma i pridobivanje drva", Zgb 1996., s. 81-88.
11Fenološka motrenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, (suautor Z. Seletković). Ibid. s. 89-102.
12Nizinske šume Pokupskog bazena, (suautori B. Prpić, Z. Seletković i G. Žnidarić). Ekološkobiološka istraživanja. Radovi ŠIJ, Vol. 31 (1-2), 1996., s. 97-109.
13Dieback of Pedunculate Oak from the Ecologicalvegetative Aspect, (suautori J. Vukelić, Z. Seletković i D. Baričević). IUFRO "Advances in Research in Intermediate Oak Stands", Freiburg 1997, pp. 213-222.
14Oštećenost šuma u Hrvatskoj kao posljedica onečišćenja zraka, (Suautori Z. Seletković i V. Šojat). Prvi hrv. znanstvenostručni skup Zaštita zraka ,97, Zbornik priopćenja, Crikvenica 1997., s. 259-264.
15Prpić, B., Seletković, Z., Tikvić, I., 1997: O utjecaju kanala Dunav - Sava na šumske ekosustave. Š.L. 11-12, s.579 pdf
16Gračan, J., Tikvić I., Littvay, T., 1998: Mr. sc. Zlatko Perić (3. 5. 1965. - 10. 2. 1998.). Š.L. 1-2, s.122 PDF
17Klimatski, kemijski i biološki uzroci propadanja šuma u Europi i Hrvatskoj, (suautori B. Prpić i Z. Seletković). HAZU, Znanstveni skup "Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama" (s međunar. sudjel.), Zbornik radova, Zagreb 1998., s. 229-238.
18Ivica Tikvić, 2001: Mikrobiološka aktivnost tla i mikoriza u jelovim šumama. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 277
19Tikvić, I., Jakovac, H., Dundović, J., 2001: Stručna ekskurzija hrvatskih šumara u Austriju. Š.L. 9-10, s.553 PDF
20Matić, S., Rauš, Đ., Seletković, Z., Španjol, Ž., Anić, I., Oršanić, M., Tikvić, L., Baričević, D., 2001: Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica. Š.L. 11-12, s.583 pdf
21Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, 2003: Klimatske prilike u šumskim ekosustavima obične bukve u Hrvatskoj. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 72
22Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, Branimir Prpić, 2003: Ekološka konstitucija obične bukve. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 155
23Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Petar Jurjević, Ivica Tikvić, 2003: Propadanje bukve. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 228
24Tikvić, I., Z. Seletković, 2003: Utjecaj pošumljavanja krša na hidrološku funkciju šuma. Š.L. 13, s.* pdf
25Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, 2005: Klimatske prilike. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 86
26Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, 2005: Ekološka konstitucija vrsta drveća iz poplavnih šuma. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 147
27Ivica Tikvić, Dinko Puntarić, Željko Zečić, Damir Ugarković, Zvonko Seletković, 2005: Utjecaj brdskih šumskih ekosustava na kakvoću vode u vodotocima. Š.L. 13, s.* pdf
28Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Nikola Magdić, Višnja Šojat, 2005: Stanje i odnosi oborinskih voda u šumskim ekosustavima Nacionalnog parka Plitvička jezera. Š.L. 13, s.* pdf
29Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, 2006: Odnos razvoja fenoformi hrasta lužnjaka i mikroklime šumskoga tla. GŠP vol. P5 s. 91
30Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Nikola Magdić, 2006: Dinamika razvoja i odumiranja stabala u prašumi Čorkova uvala Nacionalnoga parka Plitvička jezera. GŠP vol. P5 s. 105
31Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Zlatko Balta, 2006: Procjena propadanja šuma hrasta lužnjaka na temelju indeksa odumiranja stabala. GŠP vol. P5 s. 117
32Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Gordana Žnidarić, 2006: Utjecaj endomikoriznoga inokuluma na rast sadnica poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) i crne johe (Alnus glutinosa Gaertn.) u rasadniku. GŠP vol. P5 s. 129
33Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, 2007: Virgin forest of Čorkova uvala in the light of providing non-wood forest functions. GŠP vol. 42 s. 87
34Damir Ugarković, Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Milan Oršanić, Ivan Seletković, Nenad Potočić, 2009: Dieback of silver fir (Abies alba Mill.) in Gorski kotar in correlation with precipitation and temperature. GŠP vol. 43 s. 19
35Tikvić, I., Ž. Zečić, D. Ugarković, D. Posarić, 2009: Oštećenost stabala i kakvoća drvnih sortimenata hrasta lužnjaka na spačvanskom području. Š.L. 5-6, s.237 pdf
36Damir Ugarković, Ivica Tikvić, 2011: Variation of climate in the region of Gorski kotar. GŠP vol. 44 s. 55
37Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, Marko Vučetić, Damir Ugarković, 2011: Klimatska obilježja i vegetacija mediteranske Hrvatske. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 142
38Branimir Prpić, Ivica Tikvić, Milena Idžojtić, Zvonko Seletković, 2011: Ekološka konstitucija značajnijih vrsta drveća i grmlja. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 245
39Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović, 2011: Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru. Š.L. 3-4, s.99 pdf
40Znanstvena petica - 8. 3. 2013; HRT, Zagreb 2013. BIB
41Ivica Tikvić, Damir Ugarković, Željko Zečić, Patrik Korijan, Davor Gašpar, 2017: PRIRODNA NALAZIŠTA TARTUFA U HRVATSKOJ I EKOLOŠKI PROBLEMI NJIHOVOG RAZVOJA. Š.L. 5-6, s.263 pdf
42Tikvić, Ugarković, Peles, Knežić, Medunić-Orlić, Marinić, Butorac, Čmrlec, Koharević, Nazlić, Pavlinović, Špika, Tomić, 2017: PROCJENE USLUGA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA I OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA PARK ŠUME MARJAN U SPLITU. Š.L. 5-6, s.277 pdf
43Ivica TIKVIĆ, 2018: Prof. dr. sc. Nikola Pernar: TLO NASTANAK, ZNAČAJKE, GOSPODARENJE. Š.L. 1-2, s.86 PDF
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** ŠL 1-2, 1995., s. 55.
 *** Šum. škola Karlovac. Karlovac 1997., s 105, 138.
 Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista 1976-1995. ŠL 1997., s. 189.
 *** SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 208, 275-276, 638, 700; sv. 4., s. 111.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM