HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID11857
ime TURKOVIĆ, Milan
zvanje
zanimanje     
barun, veleposjednik i industrujalac, predsjednik Hrv. šum. društva
     

                                                                IZBOR      (knjiga5/11857)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen4. 2. 1857.Karlovac
umro18. 9. 1947.Sušak /Rijeka/
dodatne listepredsjednici HŠD



 Pradjelovi mu potječu iz Hercegovine, naseljeni u ogulinski kraj početkom XVII. stoljeća. Djed mu je bio gradonačelnik Kraljevice i Bakra. Otac Vjenceslav, kao ugledan trgovac drvom, imao je značajnu ulogu u nacionalnom, socijalnom i političkom životu potlačene Hrvatske.
 M. Turković završio je realku u Karlovcu, a Pomorskotrgovačku akademiju u Trstu. Po tradiciji ulazi u posao svog oca potkraj 70-ih godina XIX. vijeka (London, Philadelphia, New York, Beč, Krajiške posavske šume u Hrvatskoj). God. 1882. u ime obitelji preuzima veliko dobro Kutjevo, gdje podiže uzornu poljoprivredu, osobito voćarstvo i vinogradarstvo te šum. gospodarstvo. Tijekom radnog vijeka isticao se radom na području šumarstva (uzgajanje, iskorišćivanje), drvne indust. i bankarstva Hrvatske.
 Značajan je njegov rad na humanitarnosti, a njegov literarni rad velikim dijelom zadire u šumarstvo i povijest šumarstva Hrvatske. Bavio se i numizmatikom, arheologijom (ostaci rimske ceste u požeštini), a sabirao je i narodne vezove i volio glazbu.
 Bio je član utemeljitelj HSŠD, a zatim i predsjednik HŠD (1919.-1922.). Godinu dana prije prestanka rada HŠD dolazi do osnivanja JŠU u Zagrebu. Izabran je za prvoga predsjednika toga udruženja 1921. i obnašao je tu dužnost do 1924. kada je u znak priznanja za društveni rad i rad na polju šum. gospodarstva izabran doživotnim počasnim predsjednikom. U prigodi obnove HŠD (1940.) postao je njegov član utemeljitelj, što je bio i u vrijeme NDH. Dao je priloge za gradnju Šum. doma i uređenje Šum. muzeja u Zagrebu (1898.), te mu darovao zbirku uzoraka izrade, obrade i tehničkih griješaka drveta. (1937.).
 Za javni i društveni rad primio je brojna priznanja. Primio je francuski Orden Legije časti (1901.), Orden Sv. Save III. stupnja (1923.), Orden Jugosl. krune III. stupnja (1933.) i Orden Belog orla V. reda (1937.). God. 1911. bio mu je dodijeljen naslov baruna s pridjevkom Kutjevski.
 HŠD i hrvatsko šumarstvo duguju mu zahvalnost za dio svoga napretka.

1IZ LONDONA U FILADELFIJU; PRIV. NAKLADA, ZAGREB 1930. BIB
2Povijest dobra Kutjevo. Sušak 1935., s. 1-45.
3Prošlost Opatije Bl. Dj. Marije Vallis Honesta de Gotho seu Kuttyeva (1232 -1773). Sušak 1935., s. 1-87.
4Krajiške imovne općine. II. dio. Sušak 1936., s. 1-4.
5Krajiške imovne općine. Treći povijesni dio. Sušak 1936., s. 1-94.
6Die Geschichte der ehemaligen Croatisch-Slavonischen Militärgrenze. Sušak 1936., s. 1-160.
7
8
9Krajiška investiciona zaklada. Sušak 1937.
10
11Autobiografija Milana Turkovića; vlastita naklada, Sušak 1938. BIB
12Quercus - oak - hrast. Šume i hrastovi. Sušak 1939., s. 1-150, (s ilustracijama).
13ŠUME I HRASTOVI; VLASTITA NAKLADA, SUŠAK 1939. BIB
14ŠUME I HRASTOVI (ŠUMSKI ŠTETOČINCI) II DIO; VLASTITA NAKLADA, SUŠAK 1940. BIB
15U Vrbanji 1881. Županjski zbornik, Županja 1967.

nedeterminirano:
16Vlastelinstvo Kutjevo, (Monografija).
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** Iskaz član. HSŠD: ŠL 1908, 1915.
 *** Izvj. JŠU 1927-1940 (Prilog ŠL).
 Ugrenović, A.: Milan Turković, 70 - godišnjica. ŠL 1927., s. 161-162.
 Ugrenović, A.: Šumarski muzej. Ibid., s. 196-197.
 Borošić, J.: ŠIS, s. 133, 151.
 *** ŠL 1933., s. 209; 1937., s. 694; 1940., s. 465; 1943., s. 22.: 1999., s. 493.
 Panov, A.: M. Turković: Krajiške imovne općine. ŠL 1937., s. 43, (prikaz).
 Premužić, A.: 80-godišnjica počasnog predsjednika JŠU M. Turkovića. Ibid., s. 109-111.
 Uredništvo: Milan Turković: Quercus - oak - hrast. Šume i hrastovi. ŠL 1939., s. 720, (prikaz knjige).
 Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 191, 254, 263.
 *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 307, 309, 325, 492, 494, 516, 716.
 Kovačević, I.: Uloga M. Turkovića u razvoju Poljopriv. dobra Kutjevo, Požeški zbornik, br. 4, Pododbor MH Sl. Požega, 1974., s. 205-209.
 *** PŠH 1846-1976., s. 342, 375, 376, 388.
 *** HŠD 1846-1996., s. 92, 107, 155, 157, 160-162, 167, 169, 173, 180, 183, 223, 234.
 Zelić, J.: Pitanje autohtonosti i dalji uzgoj pitomog kestena u Požeškom gorju. ŠL 1998., s. 525-536.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM