HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID11972
ime VISIANI, Robert
zvanje
zanimanje     
sveučilišni prof., liječnik, botaničar, hortikulturni stručnjak
     


lokacija

rođen9. 4. 1800.Šibenik
doktorirao1822.Padova
umro4. 4. 1878.Padova /Italija/



 Sin Ivana i Mandalene r. Dra-žić. Otac mu je bio ugledni šibenski liječnik. Osnovnu je školu završio u Šibeniku, a gimnaziju i filozofiju u Splitu. Zatim je studirao medicinu na Sveuč. u Padovi, gdje je 1822. doktorirao i postao asistent medicinske botanike kod prof. G.A. Bonata. Tada započinju njegova istraživanja dalmatinske flore i već 1826. objavljuje svoje prvo djelo o toj svojoj životnoj temi "Stirpium Dalmaticarum Specimen".
 Od 1827. do 1835. radio je kao liječnik u Kotoru, Drnišu i Budvi. To je vrijeme koristio za daljnja istraživanja flore Dalmacije. God. 1835. u Beču, na ispitnim provjerama, stječe dozvolu predavanja botanike na sveučilištu. Već 1836. imenovan je suplentom na Katedri botanike, a 1837. postaje redoviti profesor i direktor Botaničkog vrta na Sveuč. u Padovi, gdje je radio do smrti.
 Kao rezultat dugogodišnjeg proučavanja dalmatinske flore objelodanio je životno djelo "Flora Dalmatica", u tri sveska (1842.-1852.). Objavljena su i tri "Supplementuma": 1872, 1877. i posthumno, 1882. g. Djelo je bogato dokumentirano i ilustrirano pa je dosad najopsežnija monografija o našoj flori. Proučavao je i floru Hercegovine, Crne Gore, Srbije te Italije. Sudeći po njegovih 78 otkrivenih biljnih vrsta, koje su u svjetskoj literaturi uglavnom i danas poznate, on je bio naš najuspješniji botaničar i florist.
 Iz područja dendrologije popisao je 216 vrsta dendroflore, otkrivši i nove vrste, kao npr. Pinus dalmatica, Acer macropterum, Lonicera glutinosa i više vrsta roda Cytisus.
 Kao široko obrazovan intelektualac enciklopedist, djelovao je aktivno i u hortikulturi, fitopatologiji, paleobotanici, entomologiji, ihtiologiji i dr. Uspješno se bavio lingvistikom, pjesništvom i filozofijom.
 Bio je član više od 50 znanstvenih akademija i društava. God. 1876. izabran je za počasnoga člana JAZU u Zagrebu za zasluge na polju botanike i drugih znanosti.
 Umro je u Padovi 1878. i po vlastitoj želji sahranjen je u Šibeniku na groblju Sv. Ane. Na čelnoj ploči kamenog sarkofaga uklesan je natpis FLO-RA DALMATICA.
 Obilježavajući sto godina smrti R. Visiania (1978.), njegovo prvo djelo "Stirpium Dalmaticarum Specimen" prevedeno je s latinskoga na hrvatski uz kritički osvrt i prikaz njegove cjelokupne bibliografije. Iste godine organiziran je u Šibeniku znanstveni skup o njegovom životu i znanstvenom djelu.
 Svojim epohalnim djelom utirao je put hrvatskoj šumarskoj znanosti. Jedan je od prvih naših biologa koji je predavao na sveučilištima izvan Hrvatske.

1Plantae rariores in Dalmatia recens delectae. Flora 12, Regensburg 1829.
2Flora Dalmatica. I-III., Leipzig 1842.- 1852.
3Pianti fossili della Dalmazia. Venezia 1858.
4Supplementum Florae Dalmaticae. I-IIa/b, Venetiis 1872-1882.
5Stirpium Dalmaticarum Specimen. Padova 1826. - Ogled dalmatinskog bilja. Split 1978., (reprint).

nedeterminirano:
6Plantae Serbicae rariores aut novae, (s Pančić, J.). I-III, Venetiis 1862- 1870.

 Šulek, B.: Roberto de Visiani. In memoriam. Rad JAZU 50, 1879.
 Košanin, N.: Roberto de Visiani. Narodna enciklop. IV., Beograd 1928.
 *** ŠL 1943., s. 274; 1977., s. 79; 1988., s. 275; 1989., s. 545, 546.
 Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 39.
 *** Enciklop. LZ 6, Zg. 1969., s. 627.
 Šilić, Č.: Atlas drveća i grmlja. Sarajevo 1973., s. 135, 166, 199.
 *** Spomenica PMF Sveuč. u Zagrebu, 1974., s. 133.
 Matković, P.: Robert Visiani Šibenčanin (1800.-1878.). Arto, Zagreb, 1977., s. 1-32.
 *** ŠE, sv. 1, 1980., s. 184, 556, 557; sv. 2, 1983., s. 577; sv. 3, 1987., s. 572-573 (Životopis).
 Pavletić, Z. (i surad.): Zbornik R. Visianija Šibenčanina. Šibenik 1983.
 Šilić, Č.: Endemične biljke. Sarajevo-Beograd 1984., s. 57, 59, 124, 162, 166, 195, 210 (životopis), 214, 216-220.
 *** HŠD 1846-1996., s. 295.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM