HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID12153
ime Z., Juraj
zvanje
zanimanje     
mr. sc., dipl ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga5/12153)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

apsolvirao1965.
diplomirao12. 10. 1967.
magistrirao15. 10. 1981.Šumarski fakultet u Zagrebu
karijera Šumarija Kamenska
 Šumarski institut Jastrebarskostručni ref. za genetiku
 ŠG Požegass za uređivanje, ss za eksploataciju
 ŠG Požega OOUR Mehanizacijadirektor
 ŠG Požega OOUR uzgoj i zaštitadirektor
1991.UŠ Požegaupravitelj do 2000.
 HŠ Direkcijarevizor

član HŠD ogranak
Požega

1971

umirovljenici

diplomirani inženjer šumarstva



 Sin Augustina i Kate r. Potočanac. Potječe iz poljodjelske obitelji. Hrvat, rimokatolik.
 Osnovnu školu završio je u Trenkovu 1952., a realnu gimnaziju u Požegi 1961. godine.
 Šumarstvo je apsolvirao na Šum. fakultetu u Zagrebu škol.g. 1964.-65. na ŠG odjelu, a diplomirao 12.10.1967., gdje je i magistrirao 15.10.1981. god. iz specijalnosti ekonomika šumarstva i organizacija rada u šumarstvu. Napisao je i obranio magistarski rad pod naslovom " Istraživanje elemenata organizacijske i ekonomske faze pripreme kamionskog šumskog transporta".
 Počeo je raditi kao pripravnik, a zatim i kao referent za iskorištavanje šuma u Šumariji Kamenska te kao stručni referent za genetiku u Šum. institutu Jastrebarsko, zatim kao stručni suradnik i taksator uređivanja šuma u ŠG Požega, gdje je bio i stručni suradnik za eksploataciju šuma u stručnim službama ŠG Požega. Bio je i direktor OUR-a mehanizacija i transport, pa teh. rukovoditelj OUR-a gospodarenje šumama, direktor OUR-a uzgoj i zaštita šuma, upravitelj UŠ Požega (1991-2000.) i interni revizor "Hrvatskih šuma".
 Član je HŠD i Društva inovatora. Redovito je sudjelovao na mnogim domaćim i inozemnim stručnim skupovima, izložbama i ekskurzijama.

1Stručni članci i informacije objavljivane u Vjesniku ŠG Požega od srpnja 1973. do siječ-nja 1991. god.
2Problematika gospodarenja bukovim sastojinama na području Š.G. Sl. Požega, u knjizi "Kolokvij o bukvi", Šum. fakult. Zgb, 1986., s. 157 - 165.
3Istraživanje najpovoljnijeg intenziteta prorjeđivanja sastojina i ekoloških prilika staništa. Radovi, ŠIJ, Zagreb 1990., str. 419 - 441.
4Parkovi i šetališta požeške gradske jezgre, (sa Samardžič, I.). "Zlatna dolina", godišnj. Požeštine, Vol 2, 1996., s. 89-118, "Nakl. slap", Jastrebarsko.
5Park i šetalište na Orljavi. Ibid., Vol. 3, 1997., s. 113-129.
6Parkovi i zelenilo nekih požeških institucija i ustanova. Ibid., Vol. 4, 1998., s. 87-116.
7Zelić, J., 1998: Preborni oblik gospodarenja šumskim sastojinama bukve i jele na Papuku (ekološki pristup). Š.L. 7-8, s.339 pdf
8Zelić, J., 1998: Pitanje autoktonosti i dalji uzgoj pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Požeškom gorju. Š.L. 11-12, s.525 pdf
9Zelić, J., Benčić, P., 1999: Pokus lokalnih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Požeškoj kotlini. Š.L. 5-6, s.227 pdf
10Zelić, J., 2000: Tisa (Taxus baccata L.), rijetka vrsta drveća Požeškoga gorja. Š.L. 1-2, s.41 pdf
11Zelić, J., 2000: Prilog raspravi o teoriji rasta, prirasta i održivog razvoja. Š.L. 9-10, s.515 pdf
12Zelić, J., Međugorac, K., 2001: Ovisnost gustoće prostornog drva nekih autoktonih vrsta drveća o razdoblju prirodnog sušenja. Š.L. 5-6, s.263 pdf
13Zelić, J., 2001: Uloga dudovog svilaca (Bombyx mori) i bijelog duda (Morus alba) u svilogojstvu i svilarstvu. Š.L. 7-8, s.413 pdf
14Zelić, J., Međugorac, K., 2002: Prilog poznavanju gospodarenja crvenim hrastom (Quercus borealis maxima Sarg.). Š.L. 5-6, s.287 pdf
15Zelić, J., 2002: Primjena Hohenadlove metode za kontrolu obračuna volumena sastojine i provjeru tarifnog niza. Š.L. 7-8, s.391 pdf
16Zelić, J., 2003: Problematika gospodarenja prebornim sastojinama bukve i jele (Abieti – Fagetum pannonicum Rauš 1969) na Papuku. Š.L. 1-2, s.11 pdf
17Zelić, J., Pauča, B., 2003: Prilog određivanju normala za mješovite preborne sastojine u panonskim šumama bukve i jele. Š.L. 7-8, s.389 pdf
18Zelić, J., 2004: Preliminarne sortimentne tablice za hrast sladun (quercus frainetto ten). Š.L. 7-8, s.431 pdf
19Zelić, J., 2005: Prilog modeliranju normaliteta regularnih srednjodobnih bukovih sastojina (EGT–II–D–10). Š.L. 1-2, s.51 pdf
20Zelić, J., M. Stojić, 2005: Ovisnost gustoće prostornog drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka o prirodnom sušenju. Š.L. 3-4, s.157 pdf
21Zelić, J., 2005: Prilog istraživanju metode prorede jednodobnih bukovih sastojina. Š.L. 9-10, s.463 pdf
22Juraj Zelić, 2006: Utjecaj intenziteta proreda na vrijednost etata u starijoj bukovoj sastojini. Š.L. 1-2, s.9 pdf
23Pedeset godina HŠD ogranak Požega i pedeset godina ŠD Slavonska Požega / UŠP Požega; HŠ UŠP Požega, Požega 2006. BIB
24Zelić, Juraj, 2006: Prilog izračunavanju vrijednosti drva na panju (šumska taksa) jednodobnih sastojina hrasta kitnjaka. Š.L. 3-4, s.113 pdf
25Zelić, Juraj, 2006: Raste li drveće u šumi po pravilima zlatnog reza i Fibonaccijevog niza?. Š.L. 7-8, s.331 pdf
26HRAST SLADUN NA KRNDIJI; Hrvatsko šumarsko društvo - Ogranak Požega, Požega 2011. BIB

nedeterminirano:
27Svilogojstvo i svilarenje s osvrtom na po-žeški kraj. Ibid., s. 157-182.
28Kamengrad u Kamenskom kraju. Ibid., s. 183-198.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** ŠL 1988., s. 574; 1-2, 1995., s. 60.
 *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 5, 60; 1996., s. 53.
 *** ŠIM, s 119.
 *** ŠIB, s. 60, 70.
 *** Ljetopis "HŠ" 1993., s. 37.
 *** HŠD 1846-1996., s. 384, 385.
 *** Časopis "HŠ" 21-22, 1998., s. 33; br. 31,1999., s. 24-25: br. 33, 1999., s. 25-26.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM