HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID8793
ime BERTOVIĆ, Stjepan
zvanje
zanimanje     		 dr. sc., znanstveni savjetnik, redovni sveučilišni profesor u. m., dipl. ing. šumarstva, šumarski stručnjak
     

                                                                IZBOR      (knjiga1/8793)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
rođen19. 10. 1922.Gaj Vrbovečki /Vrbovec/
apsolvirao1949.
diplomirao6. 5. 1950.
doktorirao18. 12. 1970.
umro13. 12. 2001.Zagreb


     ŽIVOTOPIS


 Sin Franje i Sofije r. Jalšević. Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti, djedovinskog porijekla iz ogulinskog Zagorja. Otac mu je bio željeznički službenik, a majka kućanica. Uz brata Vladimira i sestru Šteficu bio je tradicionalno vjerski, moralno i izrazito rodoljubno hrvatski odgojen.
 U Zagrebu je pohađao i završio: osnovnu školu (1932.), III. mušku realnu gimnaziju s maturom (1940.) i Poljoprivredno-šumarski fakultet Sveučilišta (1950.).
 Uporedo sa studijem, Zavod za geodeziju (prof. dr. N. Neidhardt) povremeno mu povjerava kartografske poslove za Maticu hrvatsku (u knjizi "Zemljopis Hrvatske"), također i Ured za komasacije i Odjel za uređivanje šuma u Ministarstvu šumarstva NDH.
 U ratnom razdoblju od 1.8.1943. bio je unovačen u domobranstvo NDH i završava redovnu vojničku obuku (Stockerau), dočasničku i časničku školu (Neu-siedl am See). Zastavnik je pa poručnik u 392. "Plavoj diviziji". Ranjen je kod Poljanka, i po svršetku rata zatvoren u zarobljeničkim taborima (Maksimir, Bjelovar) te amnestiran i otpušten iz vojske (9.8.1945.), ali uskraćeno mu je građansko pravo glasa do proljeća 1947.
 U jesen 1945. nastavio je studij i sudjelovao u nekoliko radnih akcija. Bio je uključen u ekipu Ministarstva šumarstva NRH za poslove inventarizacije šuma u Istri (1947.). Na prijedlog Fakulteta upućen je na istraživanje i kartiranje vegetacije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (1.7.1948.). Otad je kao suradnik prof. dr. Ive Horvata, u Zavodu za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao (do 1.3.1952.) u svim fitocenološkim istraživanjima, kartiranjima raslinstva i s tim povezanim laboratorijskim poslovima.
 Diplomirao je na šumarskom (biološko-ekološkom) odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta 6.5.1950. U ljetu iste godine sudjeluje u vegetacijskom istraživanju i kartiranju Bjelašnice, pod vodstvom prof. dr. P. Fukareka, koji mu je ponudio i mjesto asistenta na Š.F. u Sarajevu.
 U državnu službu nastupio je u Odjelu za zaštitu prirodnih rijetkosti Konzervatorskog zavoda NRH u Zagrebu (1.3.1952.). Na položaju konzervatora prirode bavio se tri godine samostalno problematikom zaštite prirode, a osobito zadacima na osnutku i zaštiti prirodnih rezervata (proglašenje Risnjaka narodnim parkom, a lokaliteta Jankovac, Golubinjak, Japlenški vrh, Trakošćan i Medvednica kao park-šuma).
 Izradio je prvi opis raslinstva i njegove zaštite u nacionalnom parku Paklenica i sastavio detaljan plan vegetacijskih istraživanja i kartiranja u nacionalnom parku Plitvička jezera. Sudjelovao je pri osnutku narodnog parka Risnjak (1952.). u radu I. komisije za osnutak nacionalnog parka Mljet (1953.), na I. savjetovanju organa za zaštitu prirode FNRJ (Beograd) i na I. kongresu biologa Jugoslavije (Zagreb).
 Zbog spora oko zaštite slapova Krke neopravdano mu je dan otkaz (1954.). U Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu primljen je za samostalnoga suradnika i sefa Odsjeka za fitocenologiju (1.3.1955.).
 Tijekom službe u Institutu surađivao je, kao fitocenolog, u obradi mnogih znanstvenih i stručno-operativnih zadataka različitih institutskih sektora i sudjelovao u mnogim terenskim istraživanjima (Istra, dinarski krš). Obavio je sve tehničke poslove za tisak vegetacijskih studija i karata botaničara I. Horvata (sekcije Sušak 2a, 2c, lb, Id) i S. Horvatića (otok Pag), pa su 1962. i 1963. završene dvije vrlo zapažene prirodoznanstvene edicije.
 Na poziv Komore i Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo NR Crne Gore proučavao je šumsku vegetaciju u jugozapadnim crnogorskim krajevima te je izradio prve suvremene pregledne karte šumskih zajednica tih predjela, a 1960. bilo mu je povjereno rukovodstvo i provedba tipološkog istraživanja šumske vegetacije u toj republici. Bilo mu je predloženo mjesto direktora Stanice za unapređenje šumarstva NR Crne Gore (u osnutku).
 Kao stalni vanjski suradnik Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, posvetio se pripremama za izradu "Vegetacijske karte Jugoslavije s privrednim tumačem" (1961.-65.). Bio je izabran za nositelja radova u Hrvatskoj i Crnoj Gori te za tajnika Komisije za koordinaciju rada na izradi spomenute karte pri Saveznom fondu za naučni rad u Beogradu. Na osnovi službeno objavljenog natječaja bio mu je 1963. g. predložen prijelaz u Institut za botaniku Sveučilišta za rukovoditelja istraživanja i kartiranja te izradu Vegetacijske karte Hrvatske.
 Godine 1958. predložio je obradu teme "Tipološko istraživanje i kartiranje šuma i šumskih staništa Hrvatske" koja je prihvaćena (1961.) i uvrštena u redovit institutski plan rada. Temu su prihvatile sve nadležne institucije pa su započeta suvremena istraživanja tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj i u ostalim ondašnjim republikama.
 Kao osnivač i prvi rukovodilac novog Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma unutar Instituta za šumarska istraživanja Š.F. Sveučilišta u Zagrebu razvio je do 1968. g. poredbena tipološka istraživanja i kartiranja do tada najvišeg mogućega stupnja.
 Za potrebe sistematskih tipoloških radova organizirao je izradu geološko - litoloških opisa i karata te poredbena fitocenološke - pedološka istraživanja i kartiranja u različitim vegetacijskim područjima Hrvatske.
 Nastavio je još 1956. uspostavljenu suradnju s Republičkim hidrometeorološkim zavodom NRH zbog komparativnih vegetacijsko-klimatoloških studija. U suradnji sa šumskim gospodarstvima i RHMZ-om odabire reprezentativne lokalitete i obavlja pripreme i nabavke instrumenata za osnutak naših prvih silvometeoroloških postaja (Jankovac, Voćin, Moslavačka gora, Japetić, Jastrebarsko, Čorkova uvala, Velika Poljana i dr.) te triju postaja osnovne mreže RHMZ-a (licka Plješevica, Brezovo Polje, Učka-hotel).
 Nabavio je i šest garnitura meteoroloških instrumenata i proveo naša prva poredbena sezonska mikroklimatska istraživanja u različitim fitocenozama okoliša Zavižana, doline Mirne i Velike Poljane u nacionalnom parku Plitvička jezera. Kasnije (1963.-72.) organizira od lipnja do listopada, svakodnevno mjerenje apsolutnih minimalnih temperatura zraka pri tlu, a potom (1979.-88.) pentadna mjerenja snježnog pokrivača u nekoliko tipičnih pretplaninskih biljnih zajednica u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu.
 Uz redovite tipološke radove inicira i provodi "Određivanje i kartiranje regionalnih i glavnih lokalnih ekološko - gospodarskih tipova šuma" na području tadašnjih šumskih gospodarstava Delnice, Senj, Gospić i Ogulin. U tom zadatku velik dio kartiranja proveden je na osnovi fotointerpretacije aerosnimaka pojedinih predjela (u suradnji s Katedrom za geodeziju Š.F.).
 Za vrijeme rada u Šumarskom institutu brinuo se za stalno kompletiranje knjižnice, fototeke, filmoteke, topografskih karata te instrumenata i opreme za tipološka istraživanja.
 Započeo je osnivati institutski herbarij i uređivao kartoteku Centra za naučnu i stručnu dokumentaciju.
 Potaknuo je i otpočeo izdavati institutsko glasilo "Radovi" (1966.), a sastavio je i adresar srodnih znanstvenih ustanova i znanstvenika u zemlji i inozemstvu, zbog razmjene publikacija, iskustava i ostale suradnje.
 Bio je izabran za zamjenika direktora Instituta, predsjednika Upravnog odbora Instituta i za glavnog urednika glasila "Radovi". Zbog nesuglasica u Institutu prekinuo je radni odnos (30.11.1968.). Budući da mu je spriječena predviđena i obećana služba u Upravi nacionalnog parka Plitvička jezera, ostao je nezaposlen.
 Za vrijeme 13-godišnje službe u Šumarskom institutu položio je stručni šumarski ispit (1957.), završio seminar iz Šumarske pedologije (1956.) i aerofotogrametrije (1965.) na Š.F. Sudjelovao je na znanstvenim ekskurzijama i istraživanjima šumske vegetacije: s prof. dr. I. Horvatom i dr. F. Kušanom 40 dana u Poljskoj (1958.) i 25 dana u Grčkoj (1960.), a s dr. I. Horvatom i dr. Hansom Emom 25 dana u Makedoniji (1959.). Cijeli mjesec srpanj 1964. proveo je na pomno planiranom fitocenološko-tipološkom studijskom putovanju u ondašnjoj Čehoslovačkoj. Na poziv Poljske akademije nauka sudjelovao je kao ekspert na vegetacijskom istraživanju i kartiranju u Tatrama (1959.).
 Na poziv međunarodnog udruženja za vegetacijske znanosti održao je referat na simpoziju u Stolzenau (1959.).
 Odjel za geografiju Univerziteta Kanzas povjerio mu je obradu teritorija bivše SFRJ za sastav svjetske bibliografije vegetacijskih karata (1966). Sličan mu je prijedlog upućen za časopis "Ex-cerpta Botanica, Sectio B - Sociologica" u Stuttgartu.
 Na prijedlog Katedre za geodeziju Š.F. prisustvovao je Međunarodnom simpoziju o fotointerpretaciji u Delftu (1962.).
 Bio je izabran među sedmoricu uvodnih predavača iz područja vegetacijskog kartiranja na X. međunarodnom botaničkom kongresu u Edinburghu (1964.).
 Za međunarodni simpozij u Reinhardtsbrunnu (1967.) poslao je referat koji je objavljen u časopisu "Feddes Repertorium" u Berlinu (1968.).
 Nije mogao prihvatiti prijedloge za eksperta u Iranu i Pakistanu.
 U cilju primjene rezultata i spoznaja ekološko - fitocenoloških istraživanja izvan šumarske struke uspostavio je suradnju s nekoliko urbanističkih institucija (Urbanistički institut SRH, Croatiaplan, AR-59, Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta) prilikom izrade nekih regionalnih prostornih planova uređenja; s nekoliko projektnih organizacija u izradi planova melioracija slivova rijeka; s Republičkim zavodom za zaštitu prirode zbog očuvanja ili osnutka prirodnih rezervata i s medicinskim ustanovama (Zavod za talasoterapiju, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Razred za medicinske znanosti JAZU) u ekološkoj karakterizaciji nekih medicinski istraživanih lokaliteta.
 29.3.1960. stekao je zvanje znanstvenoga suradnika (na prijedlog dr. I. Horvata, dr M. Anica i prof. ing. J. Šafara).
 21.4.1969. Katedra za uzgajanje šuma Š.F. izabrala ga je za honorarnog predavača predmeta Šumarska fitocenologija, koju je nastavu obavljao do godine 1975. na Šumarskom fakultetu.
 18.12.1970. obranio je doktorsku disertaciju "Šumskovegetacijska područja i njihovi klimatski odnosi kao osnova za regionalnu tipološku klasifikaciju šuma u Hrvatskoj", koju je, nešto proširenu, objavila JAZU u ediciji "Acta biologica VII/1, Prirodoslovna istraživanja 41" pod naslovom "Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj" (1975.).
 Zvanje naslovnog docenta stekao je na temelju habilitacijskog predavanja održanog 28.1.1972. i habilitacijske rasprave "Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu".
 Krajem 1971. g. sudjelovao je na fakultetskoj ekskurziji u Engleskoj, a na poziv Urbanističkog saveza Hrvatske održao je koreferat na savjetovanju o aktualnim pitanjima prostornog planiranja (Zadar 1971.).
 Naredne godine sudjelovao je s referatom na XI. međunarodnom sastanku za alpsku meteorologiju, a 1976. g. na XVI. svjetskom kongresu IUFRO u Norveškoj, gdje prilaže referalnu studiju "The Mirna river valley and Motovun forest in Istria (Croatia)".
 Na temelju odluka Vijeća nastavnika Š.F. (12.11.1973. i 1.6.1974.) povjerena su mu predavanja iz predmeta meteorologija i klimatologija.
 Od 7.6.1976. postavljen je za izvanrednog profesora iz toga predmeta. Od 1977.-78. školske godine prihvaćen je njegov prijedlog da kolegij nosi naziv fitološka bioklimatologija.
 Na internom fakultetskom natječaju natjecao se za nastavnika iz predmeta parkiranje i ozelenjavanje. Na njegov prijedlog u redovitu nastavu 1980.-81. uvrštena je problematika iz zaštite prirode i čovjekove životne okolice i povjerena mu je nastava iz tog novog predmeta pod naslovom zaštita prirode.
 Na poslijediplomskom studiju za specijalizaciju povjerena mu je u području "Zaštita prirode" funkcija voditelja i nastavnika za predmete povijest, sadržaj i cilj zaštite prirode te zaštita biljnoga svijeta, a unutar područja "Ekologija šuma i čovjekov okoliš" nastava iz predmeta fitološka bioklimatologija.
 U različitoj postdiplomskoj nastavi bilo mu je povjereno nekoliko kolegija. Od 1969. na FPZ (znanstveno područje "Oblikovanje pejzaža", predmeti: bioekološki elementi pejzaža i zaštita prirode); od 1971. do 1979. g. na Š.F. (znanstveno područje "Silvikultura", predmet fitocenološki osnovi i tipologija šuma, a u znanstvenom području "Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata", predmet vegetacija kao element prostornog planiranja i korištenja te problemi zaštite prirode i njezinog korištenja) i 1974. na Arhitektonskom fakultetu (znanstveno područje "Urbanizam i prostorno planiranje", predmet vegetacija kao element prostornog planiranja).
 Vijeće nastavnika Š.F. biralo ga je u razne komisije: za ocjenu doktorske disertacije, magistarskih i diplomskih radova i za izbor nastavnika. Obavljao je i dužnosti tajnika Komisije za postdiplomsku nastavu Š.F., a od 1974. član je Komisije za fakultetsku izdavačku djelatnost. Bio je i član raznih komisija i radnih grupa za izradu nastavnih planova i programa Š.F..
 Znanstveno-nastavno vijeće Š.F. na sjednici 19.2.1980. g. unaprijedilo ga je za redovitog profesora.
 Zbog nezadovoljstva s odnosom Fakulteta prema njemu 1985. godine otišao je u prijevremenu (starosnu) mirovinu.
 Gledajući u cjelini, vrlo aktivnu i samoprijegornu znanstveno - stručnu životnu djelatnost S. Bertović je razvio u nekoliko zapaženih područja, a to su: fitocenološka istraživanja i kartiranja raslinstva, zaštita prirode i čovjekova životna okoliša, tipološko istraživanje šuma, bioklimatološka istraživanja, ekološki opisi u urbanističkim planovima prostornog uređenja i korištenja, sveučilišna nastava i suradništvo u različitim časopisima, enciklopedijama, zbornicima i ostalim publikacijama.
 Dr. sc. S. Bertović bio je član mnogih stručnih i društvenih ustanova i organizacija. Navodimo važnije: Radna grupa za tipologiju šuma i staništa pri Savjetu za naučni rad SR Hrvatske, Komisija za šumsko sjemenarstvo pri Republičkom sekretarijatu za privredu SRH, Komisija za naučni rad u Savezu inženjera i tehničara SR Hrvatske, Naučni stručni kolektiv Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, Komisija za koordinaciju rada u izradi Vegetacijske karte Jugoslavije s privrednim tumačem, Komisija za predlaganje stručnih mjera i nadzor u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu, Savjet za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju pri JAZU, Upravni odbor Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Upravni odbor Urbanističkog društva grada Zagreba, Internacionalna grupa za istraživanje bioklimatskih prilika u medicinskoj i biljnoj ekologiji (Opatija). Union Internationale pour la Protection de la Nature (Bruxelles, Gland), Internationale Vereinigung ftir Ve-getationskunde (Stolzenau, Toden-mann tiber Rinteln), Floristisch-Sociologischen Arbeitsgemeinschafts e. V. (Stuttgart), Station Internationale de Phvtosociologie (Bai-lleul), Verein für Forstliche Standortskunde und Forstpflanzenzüchtung e. V. (Stuttgart, Freiburg i. Brg.), Internationale Verband f orst-licher Forschungsanstalten-IUFRO, Bundesforschungsanstalt für Na-turschutz und LandschaftsOkolo-gie-Projekt Vegetationskarte Eu-ropas (Bonn-Bad Godesberg), Forstliche Bundesversuchsanstalt-Aus-senstelle für subalpine Waldfor-schung (Innsbruck), Arktisch - Al-piner Garten (Karl Marx - Stadt). Hrvatsko šumarsko društvo, Savez inženjera i tehničara Jugoslavije, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Društvo konzervatorskih radnika SFRJ, Hrvatsko hortikulturno društvo, Društvo sveučilišnih nastavnika, Matica hrvatska, Planinarska društva "Velebit" i "Željezničar", Društvo Hrvatski domobran u Zagrebu.
 Za nesebičan i svestran rad primio je nekoliko zapaženih nagrada i priznanja. Pripomenut Ćemo znakovitije: Novčanom nagradom za višegodišnji rad na vegeta-cijskom kartiranju u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju s prof. dr. I. Horvatom nagrađen je 1956. godine. Priznanje za poseban i dugogodišnji doprinos razvoju i unapređenju hidrometeorološke službe SR Hrvatske, u povodu proslave 30 godina rada toga Zavoda (1947.-77.) primio je u Zagrebu 1977. Uslijedila je zahvala za doprinos spomeničkoj zaštiti i razvoju ustanove dvora Trakošćan, u povodu 25. obljetnice postojanja -Trakošćan 1979. Godine 1983. primio je priznanje sa srebrnom plaketom za doprinos na unapređenju i razvoju nacionalnog parka Risnjak, u povodu 30 godina postojanja. Godine 1985. primio je u Zagrebu počasnu diplomu Š.F. u znak zahvalnosti i priznanja za doprinos razvoju Š.F. u obrazovanju visoko stručnih kadrova i znanstvenih djelatnika, za uspjehe postignute u znanstvenom radu, za doprinose razvoju svestrane suradnje i ugleda Š.F. u našoj zemlji i inozemstvu, za doprinose razvoju šumarstva i prerade drva - u povodu 125. godišnjice šumarske nastave i znanstvenog rada. Diplomu za sudjelovanje u proslavi velikog jubileja školstva Ravne Gore (1786.-1986.) primio je 1986. u Ravnoj Gori. Iste godine primio je u Jastrebarskom plaketu za uspješnu suradnju i značajan doprinos znanstvenoistraživačkom i stručnom radu u šumarstvu SR Hrvatske, u povodu 40. obljetnice djelovanja S. I. Jastrebarsko. Priznanje za uspješnu dugogodišnju suradnju, u povodu obilježavanja 40. obljetnice (1947.-87.) Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske primio je u Zagrebu 1987. godine.

     RADOVI

1Prof. inž. Josip Šafar (1906-88) - In memoriam. Š.L., 9-10, Zagreb 1988.
2Akademik Josip Roglić (1906-87) - In memoriam. Ibid., 11-12, Zagreb 1988.
3Prof. dr. Berislav Makjanić (1922-88) -In memoriam. Ibid., 9-10, Zagreb 1989.
4Klimatološka opažanja kao komponenta tipološkog istraživanja šuma; Svjetski atlas klimadijagrama (prilagođeni prijevod prospekta publikacije H. Waltera i H. Lietha); Klimadijagrami Hrvatske (za razdoblja 1925.-40. i 1948.-57.). Obavijesti Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, 10, Zagreb 1960.
5Karte raširenosti oranica, pašnjaka, vinograda i dr. (ilustracije u članku P. Kvakana: Poljodjelstvo - Zemljopis Hrvatske, 2. 1942). Katedra za geodeziju Š.F., Zagreb 1942.
6Karta šuma u Hrvatskoj po vrstama drveća (sekcije u mjerilu 1: 200. 000 u boji). Odjel za uređivanje šuma, Zagreb 1942.
7Katastralne mape općine Draganić (paus-kopije karata). Ured za komasacije (Ing. Đurski), Zagreb 1943.
8Topografska karta masiva Risnjak-Snježnik (podloge u mjerilu 1: 12. 500 za vegetacijska kartiranja I. Horvata). Katedra za geodeziju Š.F., Zagreb 1948.
9Klimatski podaci SR Hrvatske za razdoblje 1948-1960.- Prilog (dokumentacija) doktorskoj disertaciji, Zagreb 1964.
10Klimatski podaci SR Hrvatske za razdoblje 1948-1960. (s B. Kirigin i N. Šinik). Građa za klimu Hrvatske, ser. II, 5, RHMZ SKH, Zagreb 1971.
11Klimakartogram Hrvatske (zidna karta u M - 1: 500. 000, razdoblje 1948.- 1960.). RHMZ SRH, Zagreb 1974.
12Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, razdoblje 1948-1960. Acta biologica, VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 41, Zagreb 1975.
13Podneblje i bioklimati Hrvatske (1948-60). Monografija o zemljištima Jugoslavije (apud A. Skorić: Tla Hrvatske), Sarajevo-Zagreb 1988. (predano u tisak).
14Klimatski podaci Hrvatske, razdoblje god. 1948.-1960., (RHMZ, Zagreb 1971.).
15Vegetacijska karta središnjeg dijela planine Risnjaka u Hrvatskoj; Vegetacijska karta planine Peristera u Makedoniji (ilustracije u knjizi I. Horvata: Nauka o biljnim zajednicama). Zavod za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta, Zagreb 1949.
16Sekcije Sušak 3a i 3ć VGI-a (paus-matrice originalnih topografskih karata u mjerilu 1: 25. 000). Katedra za geodeziju Š.F., Zagreb 1949.-50.
17Kako biljci Košutje uho (Oentiana symphyandra Murb. ^ prijeti uništenje. Priroda, 3, Zagreb 1952.
18Planinarska karta Risnjak - Snježnik; Prilog planinarskoj karti Risnjak - Snježnik (sa Z. Matan i dr.). Planinarski savez Hrvatske, Zagreb 1952.
19Problem rezervata i njihovog osnutka, kriterija pri izdvajanju, režima i postupka s njima te korištenja u naučne i ostale svrhe. Referat na I. kongresu organa za zaštitu prirode FNRJ, Beograd 1953.
20Krka i problemi njezine zaštite - Mišljenja, podaci i dokumenti (s I. Pevalek, J. i dr.). Konzervatorski zavod NRH, Odjel za zaštitu prirodnih rijetkosti, Zagreb 1953.
21O važnosti i nekim mogućnostima korištenja podataka meteorološke stanice Zavižan. Glavna meteorološka stanica Zavižan (1594 m) 1953-1973. Republ. HMZ SRH, publ. 349-116-1, Zagreb 1973.
22Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji; Narodni park Risnjak - povodom 40. godišnjice osnutka (1953.-93.). Hortikultura, 1-4, Zagreb 1994.
23Nacionalni park Paklenica (Vegetacijski opis; Zatečeno stanje; Stanovnici; Završne pripomene) Ibid. 1954.
24Uređenje parka i park-šume Maksimir (za javni natječaj, s D. Boltar, Z. Furjanić, B. Milić i dr.), Zagreb, 1954.
25Stanje i problematika nekih parkova u Hrvatskoj. Hortikultura, I, l, Zagreb 1954.
26Pregled radova i troškova na naučnim istraživanjima i kartiranju vegetacije nacionalnog parka Plitvička jezera. Sekretarijat za poslove narodne privrede NRH, Zagreb, 1954.
27Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak 3a (kao glavni suradnik I. Horvata). Privredni savjet Vlade FNRJ, Zagreb 1954.
28Karta biljnih zajednica narodnog parka Risnjak (kao glavni suradnik I. Horvata). Sekretarijat za poslove narodne privrede NRH, Zagreb 1954.
29Risnjak naš novi nacionalni park. Naše planine, 2, Zagreb 1954.
30Značenje i namjena nacionalnih parkova (sa S. Pavletić). Ibid, 4.
31Vegetacijska kartiranja u Hrvatskoj, s osobitim obzirom na narodni park Risnjak i Gorski kotar (s Kartom biljnih zajednica narodnog parka Risnjak, I. Horvata i suradnika, 1954.); Prilog ekologijsko-prostornom tumačenju i značajkama reljefa i podneblja u Gorskom kotaru. Zbornik radova - 40 godina nacionalnog parka "Risnjak", Crni Lug 1994.
32Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak 3ć (kao glavni suradnik I. Horvata). Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb 1955.
33Perspektivni plan šumarstva za područje općina, Pazin, Motovun i Žminj (Prirodne značajke s vegetacijskim opisom i kartama u M 1: 25. 000)., Ibid. Zagreb 1956.
34Neke šumske zanimljivosti iz Bosne i Hercegovine (prikaz predavanja P. Fukareka). Šumarski list, 5-6, Zagreb 1957.
35Naučna ekskurzija poljskih botaničara i šumara fitocenolog u Hrvatskoj. Ibid., 11-12, Zagreb 1957.
36Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak lb (kao glavni suradnik I. Horvata). Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb 1957.
37Fitocenološki sastav i pedološka građa borovih kultura u Baniji (sa Z. Gračanin, 1957.).
38Ing. S. Bertović, 1957: Neke šumske zanimljivosti iz Bosne i Hercegovine. Š.L. 5-6, s.236 PDF
39Ing. S. Bertović, 1957: Naučna ekskurzija poljskih botaničara i šumara fitocenologa u Hrvatskoj. Š.L. 11-12, s.443 PDF
40Karta biljnih zajednica jugozapadne hrvatske, sekcija Sušak 1d (kao glavni suradnik I. Horvata). Ibid., Zagreb 1958.
41Šumarski elaborati za područje meliorativnoga sistema gornje Posavine (Opći prirodni uvjeti razvitka vegetacije i sastav šumskih zajednica Posavja). Ibid., Zagreb 1958.
42Opći program kompleksne melioracije Krša Jugoslavije (Prirodni uvjeti s vegetacijskim opisom i kartama Krša u mjerilima 1: 500. 000). Ibid., Zagreb 1958.
43Jelove šume Hrvatske u biljnosociološkom i šumarskom odnosu (autorizirani prijevod članka I. Horvata). Obavijesti Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, l, Zagreb 1958.
44Mapa fitosocjologiczna Sarniej Skaly w Tatrach Zachodnich (rok 1958). (s I. Horvat, B. Pawlowski i dr.). Ochrona Przyrody PAN, 43, Warszawa - Krakow 1980.
45Međunarodni simpozij za Vegetacijsko kartiranje u Stolzenau. Š.L., 10-11, Zagreb 1959.
46Savjetovanje o naučno-istraživalačkom radu u šumarstvu i drvnoj industriji NRH. Ibid., 12, Zagreb 1959.
47Motovunska šuma - prirodna rijetkost Istre. Zaštita prirode, 17, Beograd 1959.
48Nacionalni park Mavrovo - Metodologija uređenja (recenzija elaborata O. Krstića, knj. l i 2, Beograd 1959). Zagreb 1960.
49Diskusija o potrebi provedbe tipološkog istraživanja šuma; Dosadašnja primjena vegetacijskih istraživanja u šumarstvu Hrvatske (s J. Šafar). Materijali savjetovanja o ulozi i mjestu fitocenologije u suvremenoj šumskoj privredi (Zagreb, 29. XII. 1959), Sarajevo 1961.
50Pflanzensoziologische Kartierungen in Kroatien und in anderen Teilen Jugo-slawiens. Bericht über daš Internationale Symposion für Vegetationskartierung (vom 23-26, 111. 1959. in Stolzenau - Weser), Weinheim 1963.
51Bertović S., 1959: Međunarodni simpozij za Vegetacijsko kartiranje u Stolzenau. Š.L. 10-11, s.372 PDF
52inž. Stjepan Bertović, 1959: Savjetovanje o naučno istraživačkom radu u šumarstvu i drvnoj industriji NR Hrvatske. Š.L. 12, s.461 PDF
53Značenje i primjena vegetacijskih istraživanja i kartiranja. Naša poljoprivreda i šumarstvo, VI, l, Titograd 1960.
54Vegetacija Marjana (recenzija publikacije P. Matkovića). Š.L. 1-2, Zagreb 1960.
55Weltforstatlas, Folge 19, Reinbek b. Hamburg (recenzija publikacije). Š.L., 1-2, Zagreb 1976.
56Obavijesti Inst. za šumarska i lovna istraž. NB Hrvatske, (Zagreb 1960., br. 10).
57Prilog poznavanju odnosa klime, reljefa i šumske vegetacije u Crnoj Gori (1960.).
58Bertović Stjepan, 1960: Ing. P. Matković — Vegetacija Marjana. Š.L. 1-2, s.43 PDF
59Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa (Obrazloženje i prijedlog za provedbu radova u Hrvatskoj, s dokumentacijom i kartama)., Ibid, 1961.
60Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa. Š.L., 9-10, Zagreb 1961.
61Strogi i upravljani prirodni rezervati; Specijalni rezervati šumske vegetacije; Rezervati prirodnih predjela; Botaničko-hortikulturni spomenici; Karta zaštićenih ili evidentiranih rezervata i spomenika prirode u Hrvatskoj. Zaštita prirode u Hrvatskoj, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb 1961.
62Zaštita prirode u Hrvatskoj, (Zavod za zaštitu prirode, Zagreb 1961.).
63Ing. St. Bertović, 1961: Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa. Š.L. 9-10, s.374 PDF
64Međunarodni simpozij za fotointerpretaciju u Delftu. Š.L., 11-12, Zagreb 1962.
65Prirodni uvjeti i vegetacijski pokrivač južnih obronaka Medvednice. Obrana grada Zagreba od brdskih voda Medvednice, knj. IV, Projektno poduzeće Projekt Zagreb 1962.
66Motovunska šuma i problemi njezine zaštite (prijedlog za zaštitu). Zavod za zaštitu prirode SRH, Zagreb 1962.
67Bertović S., 1962: Međunarodni Simpozij za fotointerpretaciju u Delftu. Š.L. 11-12, s.448 PDF
68Metodika tipološkog istraživanja šuma u SRH (opća i po pojedinim komponentama, s J. Martinović i dr.). S. I., Zagreb 1963.
69Istraživanja tipova šuma i šumskih staništa masiva Papuk — Psunj (prethodni izvještaj). Ibid., Zagreb 1963.
70Reljef kao stanišni čimbenik; Toplina kao ekološki faktor; Tipologija šuma (s V. Glavač); Vegetacijska karta krša Jugoslavije (isječak sjeverozapadnog dijela). Š.E., 2, Zagreb 1963.
71Vegetacijska karta otoka Paga (tehnička izrada karte S. Horvatića). Prirodoslovna istraživanja JAZU, 33, Zagreb 1963.
72Prof. dr. Ivo Horvat - životopis, znanstveni rad i ostavština. Biološki glasnik, 16, 3-4, Zagreb 1963.
73Prilog razmatranju oko izbora metodike i tehnike za izradbu Vegetacijske karte Jugoslavije s privrednim tumačem. Institut za botaniku Sveučilišta, Zagreb 1963.
74Ivo Horvat - In memoriam. Bulletin Sci., Conseil Acad. HSF Yougoslavie, 8, 5-6, Zagreb 1963.
75Klimatogena vegetacijska područja Hrvatske (karta u boji u M-l: 1. 500. 000, apud J. Šafar: Uzgajanje šuma), Zagreb 1963.
76Tipološko istraživanje i kartiranje šuma i šumskih staništa šireg okoliša Zavižana (prethodni izvještaj). S. I., Zagreb 1963.
77Orientalische Hainbuche (Carpinus orientalis Mili., ) und einige in der Flora Nordkroatiens (Papuk) seltener anwes-ende Pflanzen. Informationes botanicae, 2, Zagreb 1963.
78Primjena vegetacijskih istraživanja i kartiranja u šumarskoj nauci i privredi (predavanje na HTV-Zagreb), Zagreb 1964.
79Prof. dr. Ivo Horvat - In memoriam (s M. Findrik). Veterinarski arhiv, 34, 3-4, Zagreb 1964.
80Mišljenje i prijedlog o izradi pedogeografskih i biogeografskih karata za nacionalni atlas Jugoslavije (prijedlog Leksikografskom zavodu SFRJ), Zagreb 1965.
81Ekološko-fitocenološke značajke nekih prirodnih žarišta krpeljskog encefalitisa u Hrvatskoj (prethodni izvještaj). Škola narodnoga zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb 1965.
82Šumarstvo u slivu Mirne i na zaravni Bujštine i Poreštine. Vodoprivredna osnova sliva Mirne, knj. 1. Projektno poduzeće Projekt, Zagreb 1965.
83Promemorija na članak prof. dr. S. Horvatića "Biljnogeografski položaj i rasčlanjenost našeg Primorja u svjetlu suvremenih fitocenološki}} istraživanja´, O-svrt na primjedbe prof. dr. S. Horvatića, Zagreb 1965.
84Ekološka i fitocenološka istraživanja kopna (Obrazloženje i prijedlog za provedbu radova u Hrvatskoj). 8. I., Zagreb 1965.
85Ekološko-vegetacijske značajke sjevernog dijela Hrvatske. Regionalni prostorni plan razvoja turizma i rekreacijskih centara Slavonije, Osijek 1966.
86Panoi o nekim prirodoznanstvenim značajkama Gorskog kotara, nacionalnog parka Plitvička jezera, okoliša Zavižana i Istre. Izložba Zaštita prirode i turizam". Zavod za zaštitu prirode SKH, Zagreb 1966.
87Bibliography of Vegetation Maps of Jugoslavija. International Bibliography of Vegetation Maps (by A. W. Kuchler), Vol. 2 (Europe), Lawrence (Kansas, USA) 1966.
88Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti šume bukve s jelom (Fagetum cro-at. abientetosum HorvJ na ličkoj Plje-sevici (Uvod i cilj istraživanja; Geološka građa; Klimatske prilike). Radovi S. I., II, 5, Zagreb 1966.
89Regionalni prostorni program i plan područja općina Čabar, Delnice i Vrbovsko (Ekolosko-fitocenoloske karakteristike vegetacijskog pokrivača; Temelji planiranja). Urbanistički institut SKH, Zagreb 1966.
90Rezultati i plan tipoloških istraživanja i kartiranja šuma u SR Hrvatskoj (predavanja u Savezu DITŠDI, 14. II. 1966, s J. Martinović i dr.) S. I., Zagreb 1966.
91Poredbena mikroklimatska istraživanja u najrasprostranjenijim šumskim i livadnim fitocenozama Zavižana, 20-26. VII. 65 (sa 2. Cindrić). Ibid., Zagreb 1966.
92Radovi Inst. za šum. istraž. ŠF, (Zagreb 1966., br. l i 5, 1967., br. 7).
93Bibliographie der Vegetationskarten -Excerpta Botanica (Sectio B - Sociologica, 1966.).
94Poredbena mikroklimatološka istraživanja u nekim biljnim zajednicama doline Mirne u Istri, 13-17, VII. 66. Ibid., Zagreb 1967.
95Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tala u Hrvatskom primorju (Zadatak istraživanja; Ekološke značajke). Materijali III. kongresa Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta, Zemljište i biljka, 16, 1-3, Zadar 1967.
96Ekološke značajke okoliša primjernih objekata Točak, Bosiljevo i Medak. Vodič za ekskurzije III. kongresa Jug. društva za proučavanje zemljišta, Zagreb 1967.
97Vegetacijski pokrivač u slivnom području rijeke Raše. Osnovni projekt uređenja bujica u slivu Kase, knj. 1. Vodoprivredni odjeljak u Rijeci, Rijeka 1967.
98Regionalni prostorni plan područja Istre (Ekološko-fitocenološke karakteristike vegetacijskog pokrivača; Temelji planiranja). Urbanistički institut SRH, Zagreb 1967.
99Vegetacijski pokrivač u slivnom području Pazinčice (Fojbe). Osnovni projekt uređenja bujica u slivu Pazinskog potoka, knj. 1. "Hidroprojekt", Zagreb 1967.
100Istraživanje ishrane dušikom obične smrče (Ekološko-fitocenološke značajke istraženih sastojina). Jugosl. institut za četinjače, Jastrebarsko 1967.
101Regionalni prostorni plan Istre: Vegetacija, šumarstvo, industrija za preradu drveta, lovstvo i korištenje šuma u turizmu, (Urban. inst. SKH, Zagreb 1967.).
102O primjeni fotointerpretacije prilikom kartiranja vegetacije na profilu Jezerane-Plaški (1967.).
103Die klimatischen Verhaltnisse im Ge-biet der Eichenwalder Nord-Kroatiens. Feddes Hepertorium, Bd. 78, 1-3, Berlin 1968.
104Glavne značajke klimatskozonskih vegetacijskih područja na teritoriju južnog Jadrana. Hegionalni prostorni plan južnog Jadrana (Pejzaž), knj. A-II-13, Dubrovnik 1968.
105Florističke i vegetacijske značajke nacionalnog parka Plitvička jezera (prethodni izvještaj s V. Glavač). S. I., Zagreb 1968.
106Poredbena mikroklimatološka istraživanja u nekim fitocenozama nacionalnog parka Plitvička jezera, 13-23, VII. 67. (sa 2. Cindrić). Ibid., Zagreb 1968.
107Tipološke značajke šuma u gospodarskoj jedinici "Brod na Kupi", (Inst. za šum. istraž., Zagreb 1968.).
108Pregledna vegetacijska karta Istre. Regionalni prostorni plan Istre (tiskani sažetak), Urbanistički institut SRH, Zagreb 1969.
109Šumskovegetacijska područja i njihovi klimatski odnosi kao osnova za regionalnu tipološku klasifikaciju šuma u Hrvatskoj (doktorska disertacija). Š.F., Zagreb 1970.
110Prostorni plan zagrebačke regije´, Pejzaž i ekološka ravnoteža (s D. Kiš i dr.), knj. BI-10. Urbanistički institut SRH, Zagreb 1970.
111Prilog bibliografiji vegetacijsko-klimatoloških istraživanja u Hrvatskoj (1970.).
112Neke dileme oko podataka klimatskih postaja Stubička gora i Sljeme (1970.).
113Vegetacija kao element prostornog planiranja i korištenja. Diskusija na Savjetovanju Urbanističkoga saveza Hrvatske (Zadar 4-6. III. 71), Zagreb 1971.
114Prilog poznavanju nekih klimatskih i vegetacijskih značajki područja rijeke Krke (s. B. Klapka). Nacionalni park Krka, Razvojni prostorni plan. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta, Zagreb 1971.
115Regionalne klimatske i šumskovegetacijske značajke Posavine. Savjetovanje o Posavini (Zagreb 27-29. 1. 71), Zagreb 1971.
116Zagrebačka regija - Pejzaž i prirodna ravnoteža (s. D. Kiš i dr.). Čovjek i prostor, XVIII, 222, Zagreb 1971.
117Primjedbe na generalni urbanistički plan grada Zagreba. Društvo urbanista grada Zagreba, Zagreb 1971.
118Ekološko - vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu (habilitacijska rasprava). Š.F., Zagreb 1971.
119Kvalitativna i kvantitativna proizvodnja bukovih šuma u zapadnom dijelu Hrvatske (Klimatske prilike; Fitocenološki opis šuma). Radovi, S. L, 18, Zagreb 1971.
120Florističke i ekološko-vegetacijske značajke Kleka, Drežničkog polja i okoliša (s B. Klapka, 1971.).
121Opća klimatska i fitocenološka karakterizacija lokaliteta Tulačnik, Latin, Lokve, Kupčina, Točak, Volavje i Buna. Jugosl. institut za Četinjače, Jastrebarsko 1972.
122Čovjek i njegova okolina - Ekološko-biološke komponente zaštite i oblikovanja pejzaža u zagrebačkoj i slavonsko -baranjskoj regiji (s V. Jurčić i dr.). Urbanistički institut SRH; Man and his environment - Ecological-biological com-ponents of landscape conservation and development in the regions of Zagreb and Slavonia-Baranja. Town planing institute of Croatia, Zagreb 1972.
123Štetni utjecaj požara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području SUH (znanstveni projekt s D. Kiš, J. Martinović i S. Ricov). Ibid., Zagreb 1972.
124Die Waldvegetationsgebiete und ihre klimatischen Verhältnisse als Grundlage für eine regionale tvpologische Klassi-fizierung der Warder in Kroatien. Bulletin Sci., Conseil Acad. HSF. Yougoslavie, 17, 9-10, Zagreb 1972.
125Klima und Vegetationsmerkmale eini-ger Lokalitaten im Hoch und Mittel-gebirge des Alpin-Dinarischen Massivs (referat na XII. međunarodnom sastanku za alpsku meteorologiju, Sarajevo 1972.). Zbornik meteoroloških i hidroloških radova, 5, Beograd 1974.
126Bertović, S., 1972: Osnovne prirodne karakteristike, flora i vegetacija Nacionalnog parka »Sutjeska«, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1969, knj. XI (posebno izdanje), prikaz.. Š.L. 3-4, s.161 PDF
127Bertović, S., 1972: Prof. dr Pawlowski Bogumil. Š.L. 9-10, s.409 PDF
128Bertović, S., 1972: Prof. dr ing. Mihovil Gračanin. Š.L. 11-12, s.456 PDF
129Klimazonalna vegetacijska područja Hrvatske (Pregledna karta u M - 1: 500. 000). Katedra za uzgajanje šuma Š.F., Zagreb 1973.
130Tipovi degradiranih bukovih šuma na karbonatnim supstratima u Bosni i Hercegovini (recenzija studije grupe autora za publikaciju "Radovi Š.F. u Sarajevu"), Zagreb 1973.
131Šumarski list, (Zagreb, godišta 1973. i 1974.).
132Bertović, S., 1973: Prof. dr Maks Wraber. Š.L. 5-6, s.254 PDF
133Bertović, S., 1973: Prof. dr Fran Kušan. Š.L. 9-10, s.412 PDF
134Klimadiagramme von Stationen in Westlichen Jugoslavien; Vegetation des nord-westichen Karstgebietes von Jugoslavien (apud Horvat I., Glavač V., Ellenberg H.: Vegetation slidosteuropas), Stuttgart 1974.
135Regionalne klimatsko — vegetacijske značajke jugoistočne Slavonije. Posebna izdanja JAZU, Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije, Vinkovci - Slavonski Brod 1974.
136Tipološke značajke šuma u gospodarskoj jedinici Brod na Kupi (Predgovor; Razvitak, metodika i cilj tipološkog istraživanja; Geografski položaj i osobitosti; Klimatske karakteristike područja; Shvaćanje, definicija i popis ekološko-gospodarskih tipova šuma) Radovi S. I., Jastrebarsko, 21, Zagreb 1974.
137Neke ekološko-vegetacijske značajke kulture crnog bora uz zaselak Vozilići u Istri (s M. Androić). Katedra za zaštitu šuma Š.F., Zagreb 1974.
138Nekoliko primjedaba na publikaciju Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko, br. 21, 1974, Zagreb 1975.
139Doprinos fotointerpretaciji za kartiranje vegetacijskih tipova šuma u Dinaridima (sa Z. Tomašegović, 1974.).
140Bertović, S., 1974: Dr. Fran Kušan — Biokovo.. Š.L. 1-2, s.61 PDF
141Bertović, S., 1974: Teofil Wojterski — Parki narodowe Jugoslawii (Nacionalni parkovi Jugoslavije, Zaštita prirode br. 36, Krakov, 1971, Zavod za zaštitu prirode Poljske Akademije nauka) .. Š.L. 1-2, s.66 PDF
142S. Bertović, 1974: Dr. ing. Vlado Tregubov. Š.L. 5-6, s.260 PDF
143Stjepan Bertović, 1975: Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu. GŠP vol. 18 s. 5
144The Mirna river valley and Motovun forest in Istria (Croatia). Phytocoenologia, Vol. 2 - Volume in Honor of Josias Braun-Blanquet, VIII, Berlin-Stuttgart 1975.
145Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu. G. S. P. Š.F., 18, Zagreb 1975.
146Znanstvena istraživanja u narodnom parku "Risnjak" - JAZU, (s grupom autora, 1975.).
147Klimatske značajke nastavno - pokusnog objekta Duboka (1975.).
148Opća klimatska i fitocenološka karakterizacija lokaliteta: Banski gaj, Kontija, Medak i Žrnovica (1975.).
149Zaštita i unapređenje prirodnog okoliša u prostoru sliva rijeke Kupe - Urb. inst. SRH (1975.).
150EKOLOŠKO-VEGETACIJSKE ZNAČAJKE OKOLIŠA ZAVIŽANA U SJEVERNOM VELEBITU; Annales pro experimentis foresticis, ZAGREB 1975. BIB
151Bertović, S., 1975: Živko Košir. Š.L. 1-3, s.86 PDF
152Neke ekološko - vegetacijske značajke okoliša projektiranog naselja Sopaljska (Crikvenica). Croatiaplan, Zagreb 1976.
153Tick-borne Encephalitis in Croatia (Yugoslavia); Ecological-Vegetational Characteristics of TBE Foči in Croatia. Had JAZU, knj. 372, Zagreb 1976.
154Proizvodno-zaštitno područje, Ekološko-biološke osnove proizvodnje; Meteorologija i klimatologija; Fenologija; Botanika (Morfologija, Fiziologija, Ekologija i dr.); Dendrologija; Fitogeografija; Fitocenologija; Tipologija šuma. Povijest šumarstva Hrvatske (1846-1976) kroz stranice Šumarskog lista, Savez DITŠDI, Zagreb 1976.
155Neke ekološko-biološke i kulturno-povijesne komponente prostora uz autocestu Ivanja Reka - Lipovac (s. J. Martinović). Autocesta Zagreb-Beograd. Projekt pejzažno-parkovnog uređenja i biotehničke sanacije. Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb 1976.
156Muster für eine Beschreibung des Sys-tems der Standortsgliederung und kartierung (An IUFRO-Arbeitsgruppe 81. 02-6 Standortsklassifizierung). Katedra za uzgajanje šuma Š.F., Zagreb 1976.
157Ekološko — biološki čimbenici u toponomastici Posavine, Podravine i susjednih ravničarskih predjela (1976.).
158S. Bertović, 1976: Buchtitel: Weltforstatlas. Š.L. 1-2, s.107 PDF
159Ekološko-fitocenološke značajke područja spomen — parka Kumrovec. Prostorni plan uređenja spomen — parka Kumrovec", Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta, Zagreb 1977.
160Velebitski botanički vrt i rezervat, povodom 10-godisnice osnutka (s I. Dekanić i dr.). Naše planine, 9-10, Zagreb 1977.
161Velebitski botanički vrt i rezervat, Vegetacijska karta središnjeg dijela (M - 1: 500), Zagreb 1977.
162Kakvo je značenje vegetacije za prostorno uređenje i korištenje u pojedinim krajevima Hrvatske (predavanje na HTV iz ciklusa: Biljni pokrivač-urbanistička planiranja-čovjek), Zagreb 1977.
163Panoi s izlošcima o nekim prirodoznanstvenim i zaštitnim osobitostima Velebitskoga botaničkog vrta i rezervata, Š.F., Zagreb 1977.
164Velebitski botanički vrt i rezervat, u povodu 30-godisnjice osnutka (s. I. Dekanić i dr.). Naše planine, 9-10, 1977., pretisak, Zagreb 1987.
165Velebitski botanički vrt i rezervat, (Naše planine, Zagreb 1977., br. 9-10).
166S. Bertović, 1977: KUŠAN, F.: Velebitski botanički vrt. Š.L. 8-9, s.411 PDF
167Prirodoznanstvene značajke Velebitskog botaničkog vrta i rezervata (propagandna emisija HTV u ciklusu: Zaštita prirode), Zagreb 1978.
168Vegetacija i njezina važnost za uređenje i korištenje prostora u Hrvatskoj. Hortikultura, 2, Split 1978.
169S. Bertović, 1978: Slavko Delač i prof. Božidar Kirigin. Š.L. 11-12, s.569 PDF
170Analiza podneblja i vegetacijskog pokrivača lokaliteta Jamadol. Karlovac, novo groblje "Jamadol" - provedbeni urbanistički plan, Urbanistički institut SKH, Zagreb 1979.
171Nacionalni park. Opća enciklopedija JLZ-a, 5, Zagreb 1979.
172O nekim prirodnim značajkama Velebita (s. I. Velić i dr., 1979.).
173Bertović, S., 1979: Velebitski botanički vrt i rezervat. Š.L. 1-3, s.65 PDF
174Bertović, S., 1979: Uloga meteorološke stanice »Zavižan« u istraživanju i zaštiti prirode Velebita. Š.L. 1-3, s.71 PDF
175Neke ekološke i vegetacijske značajke okoliša Virovitičkih ribnjaka (s. B. Klapka). Prostorni plan područja posebne namjene i Provedbeni urbanistički plan RSTC "Ribnjaci". Urbanistički arhitektonski projektni biro AH-59, Zagreb 1980.
176Abec; Abiotski faktori; Alpinetum; Ambijent; Anić Milan; Antropogeni faktori; Arborikultura; Arhitektura; Asocijacija; Atlas; Avala; Balkanski poluotok (Biljni pokrivač); Bibliografija; Biogeocenoza; Bioklimatologija; Biosfera; Bra-un-Blanquet Josias; Cvjetana; Degen Arpad; Fenologija; Fitocenologija; Gračanin Mihovil. Š.E., JLZ, l, Zagreb 1980.
177Klimatske prilike parka Maksimir. Plansko — projektna dokumentacija perivoja Maksimir. Urbanistički institut SKH, Zagreb 1980.
178Šumarska enciklopedija, (Zagreb, knj. 1/1980., knj. 2/1983. i knj. 3/1987.).
179O trajanju vegetacijskog perioda u različitim klimatskozonskim vegetacijskim područjima (1980.).
180Bertović, S., 1980: Neke vegetacijske i klimatske značajke lokaliteta u visokom gorju i sredogorju alpsko-dinarskog sistema. Š.L. 3-4, s.99 pdf
181Neke ekološko - vegetacijske značajke Sportsko-rekreacijskog centra Novo Cice (s B. Klapka), PUP, Ibid., Zagreb 1981.
182Bioekološke značajke Gorskog kotara (s J. Martinović); Najznačajnije zaštićene i rijetke biljke Gorskog kotara (crteži). Monografija Gorski kotar, Delnice 1981.
183Klimatske prilike parka Maksimir; Vegetacija maksimirskog parka. Urbanistički Institut SKH, Zagreb 1981.
184Klimatogrami postaja i klimakartogram Hrvatske za razdoblje 1961.-1975. godine (1981.).
185Podneblje perivoja i park-šume Maksimir; Vegetacija parka Maksimir (sa Z. Štafa). Monografija Maksimir, Zagreb, 1982.
186Neki novi parametri u klimatskoj karakterizaciji zonalnih vegetacijskih tipova u Hrvatskoj (1982.).
187Horvat Ivo; Horvatić Stjepan; Hrvatska: Karta rasprostranjenosti glavnih tipova potencijalne vegetacije u Istri, Pregledna karta postojeće vegetacije u zapadnoj Hrvatskoj, Šumska tipologija i glavni tipovi šuma, Zaštićeni objekti prirode; Jugoslavija: Opći prikaz, Zaštita prirode; Kartografija; Klek; Klima i klimatologija: Indeksi, faktori i formule za označivanje klime, Podneblje u odnosu na neživu i živu prirodu; Köppen Wladimir; Krš: Zaštita prirode na kršu, Važniji radovi o kršu (s. A. Kauders), Podneblje (s B. Maksić), Vegetacija (s A. Z. Lovrić); Kumrovec; Kusan Fran; Kusan Stjepan; Longoza; Lovćen; Međunarodni savez za zaštitu prirode i prirodnih dobara; Meteorologija (s F. Margetić); Mikroklimatologija; Motovunska šuma; Nacionalni park; Paleobiologija; Paleoklimatologija; Park-šuma; Pevalek Ivo; Plitvička jezera. Š.E., JLZ-a, 2. Zagreb 1983.
188Podneblje i vegetacijski pokrivač zagrebačke regije. Zajednički prostorni plan grada Zagreba i zajednice općina Zagreb. Urbanistički institut SKH, Zagreb 1983.
189Reljefne i klimatsko — vegetacijske osobitosti područja općine Nikšić (1983.).
190Velebitski botanički vrt i rezervat -Der botanische Garten und daš Rezervat von Velebit - The Velebit Botanical Garden and Reserve (prospekt s M. Kamenarović). Republički SIZ u oblasti kulture u Zagrebu i S. G. "Senj", Senj 1984.
191Podneblje sisačko-banijske regije; Prirodni sustavi - Bioklimati i vegetacija (s A. Z. Lovrić). Prostorni plan Zajednice općina Sisak, Urbanistički institut SRH, Zagreb 1984.
192Reljef kao ekološki čimbenik u planiranju prostora; Vrijeme i podneblje u prostornom planiranju; Vegetacijski pokrivač u planovima uređenja prostora. Prostor i Čovjekova okolina u dugoročnom razvoju SRH, knj. II, Ibid.
193Znanstvene osnove dugoročnog razvoja SRH do 3000. godine. Prostor i Čovjekova okolina u dugoročnom razvoju. Republ. zajednica za znanstveni rad SRH i Republički zavod za društveno planiranje SRH, knj. 27, Zagreb 1984.
194Prostor i Čovjekova okolina u dugoročnom razvoju SR Hrvatske do 3000. godine: Prirodni sustavi u SRH, (Urb. inst. SRH, Zagreb 1984., knj. II).
195Hrvatska: Reljefne osobitosti; Bioklimatske značajke; Vegetacijske značajke. Osnove prostornog plana i Prostorni plan SRH do 2000. godine (Prirodni sustavi, Osnovna studija). Urbanistički institut SRH, knj. 10, Zagreb 1985.
196Bertović, S., 1985: STEFANOVIĆ, V. i dr.: Ekološko-vegetacijska rajonizacija Bosne i Hercegovine. Š.L. 1-2, s.71 PDF
197Bertović, S., 1985: U povodu 20-godišnjice edicije »Posebna izdanja« i predstavljanje knjige »Ekološko-vegetacijske rejonizacije Bosne i Hercegovine«. Š.L. 1-2, s.71 PDF
198Bertović, S., 1985: DR JOSIAN BRAUN-BLANQUET. Š.L. 9-10, s.483 PDF
199Neke ekološko - vegetacijske značajke općine Vrbovec (Reljef kao ekološki čimbenik, Klimatske karakteristike, Vegetacijski pokrivač). Prostorni plan općine Vrbovec - Analiza stanja i mogućnosti prostornog razvoja (Prirodni sistemi). Urb. inst. SRH, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1986.
200Klimatski dijagrami najvažnijih bioklimata u SFRJ. Šume i prerada drveta Jugoslavije, Beograd 1986.
201Podneblje i vegetacijski pokrivač Mjesne zajednice "Ravna Gora" (n povodu 200. obljetnice škole, Ravna Gora 1986.
202Velebitski botanički vrt i rezervat (s B. Klapka). Hortus, II, 3, Skoplje 1986.
203Monografija "Ravna Gora": Ekološko — biološki članci, (M. Z. Ravna Gora 1986., predano za tisak).
204VELEBITSKI BOTANIČKI VRT I REZERVAT; Goransko-Primorsko šumsko gospodarstvo Delnice, OOUR Uzgoj i zaštita šuma — Senj, ZAGREB 1987. BIB
205Prirodni sustavi (Uvod, reljef, Klima, Vegetacija). Pregled podataka o karakteristikama teritorije SFRJ. Urb. inst. SRH, knj. I, Zagreb 1987.
206Nova metoda bonitiranja zemljišta u Hrvatskoj (s P. Kovačević i dr.). Agronomski glasnik, 2-3, Zagreb 1987.
207Osnove zaštite šuma od požara (s. T. Dimitrov i dr.). Centar za informiranje i publicitet (CIP), Zagreb 1987.
208Prirodni park; Prostorno planiranje: Reljef, Vrijeme i podneblje, Vegetacijski pokrivač; Raslinstvo; Reljef; Rezervati; SIGMA; Smog; Spomenici prirode; Spomenici vrtne arhitekture; Spomen — područja i Spomen — objekti; Sukačev Vladimir Nikolaević; Svjetska prirodna i kulturna baština; Šumske zajednice Jugoslavije: Razvitak, zonacija, nomenklatura i klasifikacija; SR Hrvatska (s A. Z. Lovrić); Tajga; Tipologija šuma (s. V. Glavač); Tlo: Odnos vegetacije i tla (s J. Martinović) -Tregubov Vladimir; Tundra; Velebitski botanički vrt i rezervat; Walter Heinrich; Wraber Maks; Zagrebačka gora; Zaštita prirode; Zelenjak. 8. E. JLZ-a, 3, Zagreb 1987.
209Velebitski botanički vrt i rezervat, (Naše planine, Zagreb 1987., br. 9-10).
210Osnove zaštite šuma od požara (CIP, Zagreb 1987.).
211Pregled podataka o karakteristikama teritorija SFRJ: Prirodni sustavi, (Urb. inst. SRH, Zagreb 1987.).
212Područja karakterističnih vrsta i reakcija tala te potencijalnoga vegetacijskog pokrivača u Hrvatskoj (s. J. Martinović, 1987.).
213Prilog poznavanju odnosa reljefa, klime i vegetacije u bivšoj Jugoslaviji (1987.).
214Ellenbergov klimakvocijent u svjetlu zonalnih fitocenoza u Hrvatskoj (1987.).
215Bertović. S., 1987: Reljef, podneblje i vegetacijski pokrov. Š.L. 7-9, s.366 PDF
216Hrvatska, Zagreb - priroda i zaštićeni prirodni objekti; Nacionalni park; Nacionalni parkovi u Hrvatskoj; Uređenje nacionalnih parkova i rezervata. E. J., JLZ, Zagreb 1988, (predano za tisak).
217Hrvatska: Klima, Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih kontinentskih i primorskih bioklimata; Biljni pokrivač (s I. Horvat i A. Z. Lovrić). Ibid., 5.
218Atlas svijeta, JLZ, Zagreb 1988, (prikaz publikacije). Š.L., 1-2, Zagreb 1990.
219Temperature tla u nekim vegetacijskim područjima Hrvatske (1988.).
220Bertović, S., 1988: Prof. JOSIP ŠAFAR, dipl. inž. šum. Š.L. 9-10, s.471 PDF
221Stjepan Bertović, 1988: Akademik JOSIP ROGLIĆ. Š.L. 11-12, s.577 PDF
222Ive Samardžija - In memoriam. Ibid.
223Maksimirsko podneblje; Vegetacija maksimirskog parka. Povijesna matrica Maksimira. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, Zagreb 1989.
224Klimatološke osobitosti otoka Mljeta (sa S. Štampar - Guerrini). Otok Mljet, Ekološke i zdravstvene prilike. Razred za medicinske znanosti JAZU, Zagreb 1989.
225T. Dimitrov: Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1989. i 1990. godini (recenzija članka za Š.L., 6-8, 1991.), Zagreb 1991.
226Klimatske osobitosti otoka Mljeta: Ekološko — biološki članci, (JAZU, Razred za medicinske znanosti, Zagreb 1989.).
227Velebitski botanički vrt i rezervat -stručni vodič (1989.).
228Bertović, S., 1989: Prof. dr. BERISLAV MAKJANIĆ (1922—1988). Š.L. 9-10, s.540 PDF
229Bertović, S., 1989: IVE SAMARŽIJA (1940—1988). Š.L. 9-10, s.551 PDF
230Jugoslavija: Klima - Godišnji hod srednjih temperatura zraka i srednjih količina oborina na meteorološkim postajama iz različitih orografskih pojasa, kontinentskih i maritimnih bioklimata i njihovih prirodnih vegetacijskih područja u SFRJ; Klimatski dijagrami meteoroloških stanica iz različitih kontinentskih i maritimnih bioklimata Jugoslavije; Biljni pokrivač (s A. Z. Lovrić). Enciklopedija Jugoslavije, 6, Zagreb 1990.
231Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja (prikaz knjige M. Obad Šćitarocija). Š.L., 6-8, Zagreb 1990; Ibid., Hortikultura, 1-2, Zagreb 1990.
232Velebitski botanički vrt i rezervat. Ekološki glasnik, I, 5-6, Zagreb 1990.
233Review of Terrestrial Vegetation in Croatia following recent studies (s A. Z. Lovrić), Zagreb 1990, (priređeno za tisak).
234Portreti: Zlatko Petelin, Dr. Tomislav Brzac, Ing. Mile Šikić, Radivoj Capar, Prof. Franjo Margetić, prof. Dr. Reinhold Tuxen (1990.).
235Snježni pokrivač u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu te na meteorologijskoj postaji "Zavižan" u razdoblju mjerenja 1979.-1988., (1990.).
236Podneblje i bioklimati u Hrvatskoj, razdoblje 1961.-1975., (1990.).
237Bertović, S., 1990: ATLAS SVIJETA. Š.L. 1-2, s.104 PDF
238Bertović, S., 1990: Mladen Obad — Šćitaroci: PERIVOJ I DVORCI HRVATSKOG ZAGORJA. Š.L. 6-8, s.314 PDF
239Stjepan Bertović, 1991: Glavna obilježja visokogorskog bioklimata u okolišu klimatološke postaje i NPŠO-a Zalesina (Gorski Kotar-Hrvatska). GŠP vol. 27 s. 197
240Prirodne osnove razvitka zagrebačke regije (Reljef, podneblje, vegetacija). Predavanje (7. III. 1991) na tribini Centra za kulturu i informacije Maksimir, u organizaciji Radio — Sljemena, Zagreb 1991.
241Portreti - Prof. dr. ing. Ivo Dekanić. Š.L., 1-2, Zagreb 1991.
242Prof. dr. ing. Ninoslav Lovrić (1907.-90.) - In memoriam. Ibidem,. 3-5.
243Portreti - Prof. dr. ing. Vjekoslav Glavač. Ibid., 6-9.
244Biobibliografije: Dekanić Ivo, Delač Ivan, Dimitrov Tomislav, Dojković Vilim, Dokuš Antun, Dragišić Petar. HBL, JLZ, 3, Zagreb 1991.
245Glavna obilježja visokogorskog bioklimata u okolišu klimatološke postaje i NPŠO-a Zalesina (Gorski kotar-Hrvatska). GŠP, 27, Zagreb 1991.
246C. Fisković: Vrtovi orebićkih pomorskih kapetana i brodovlasnika (recenzija članka za Časopis "Hortikultura, 1-2, 1991.), Zagreb 1991.
247Biobibliografije: Emrović Boris, Flögl Stanko, Frančišković Stjepan, Fukarek Pavle, Gjukić Dušan, Glavač Vjekoslav, Godek Ivo, Gračanin Mihovil, Horvat Ivo, Horvatić Stjepan, Kusan Fran, Lončar Ilija, Lovrić Ante, Lovrić Ninoslav, Markić Mihovil, Smilaj Ivan, Šafar Josip, Ziani Petar. HBL (predano u tisak), Zagreb 1991.
248O počecima vegetacijskih istraživanja, kartiranja i osnutka nacionalnog parka Risnjak. Ekološki glasnik, II, 3-4, Zagreb 1991. /92.
249Ivo Bralić: Nacionalni parkovi Hrvatske (prikaz publikacije), Ibid., 7-8, Zagreb 1991. /92.
250M. Obad-Šćitaroci: Prilog istraživanju perivoja uz dvorac u Novom Marofu; P. Šolić: Prilog poznavanju dendrologijske vrste Quercus ilex L.- crnike u Rijeci i okolici; Z. Španjol: Stubičke Toplice - prinos obnovi vrtno — arhitektonskog prostora; I. Kolarić: Oštećene gradske zelene površine Osijeka, ratne godine 1991. /93.; K. Daničić: Oštećenja dubrovačkih nasada u ratnim razaranjima; I. Jelić: Ranjeni Zadar i njegov okoliš (Recenzije članaka za Časopis "Hortikultura", 3-4/91.), Zagreb 1992.
251Podneblje i bioklimati u Hrvatskoj -prijedlog za završno financiranje i tisak studije. "Školska knjiga", Zagreb 1991.
252Bertović, S., 1991: Prof. dr. ing. IVO DEKANIĆ. Š.L. 1-2, s.80 PDF
253Bertović, S., 1991: Prof. dr. NINOSLAV LOVRIĆ (1907—1990). Š.L. 3-5, s.233 PDF
254Bertović, S., 1991: Prof. dr. dipl. inž. VJEKOSLAV GLAVAČ. Š.L. 6-9, s.389 PDF
255Ivo Bralić: Nacionalni parkovi Hrvatske (prikaz publikacije); Velebitski botanički vrt i rezervat, povodom 35. obljetnice osnutka (s. B. Klapka), Hortikultura, 3-4/91., 1-4/92., Zagreb 1992.
256Najvažnija prirodna obilježja podsusedskog okoliša. Prethodna studija o utjecaju na okolinu Trgovačko-poslovnog centra Dalmacijacementa u Zagrebu". Urbanistički institut RH, Zagreb 1992.
257Neke klimatološke osobitosti postaje Zagreb - Lučko. Idejno rješenje - studija golf i sportskog centra Kerestinec. H. O. "Zrinjevac", Zagreb 1992.
258Zaštita prirode u Hrvatskoj - neke obljetnice, stanje i oštećenja, neodložni zadaci; 50. obljetnica djela "Zemljopis Hrvatske"; In memoriam preminulim botaničarima. Š.L., 6-8, Zagreb 1992.
259Pripomene i prijedlozi nacrtu za Nacionalni atlas Republike Hrvatske. L. Z. Miroslav Krleža, Kartografija, Zagreb 1992.
260Übersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen (s A. Ž. Lovrić). Tuexenia, 12, Göttingen 1992.
261Velebitski botanički vrt i rezervat (povodom 25. obljetnice osnutka). Š.L., 11-12, Zagreb 1992.
262Krka - od prirodne rijetkosti do nacionalnog parka (uz 45. obljetnicu prirodozaštitnih djelatnosti); Tuexenia - Mitteilungen der Floristisch-soziologischen Arbeitsgemeinschaf t, Neue Serie Nr. 12, Göttingen 1992. (prikaz Časopisa). Š.L., 11-12, Zagreb 1993.
263Klima i prirodno sušenje drva, (Drvna industrija, Zagreb 1992., vol. 43, br. 2).
264Bertović, S., 1992: Zaštita prirode u Hrvatskoj - neke obljetnice, stanje i oštećenja, neodložni zadaci. Š.L. 6-8, s.337 PDF
265Bertović, S., 1992: 50. OBLJETNICA DJELA »ZEMLJOPIS HRVATSKE«. Š.L. 6-8, s.357 PDF
266Bertović, S., 1992: Preminulim botaničarima. Š.L. 6-8, s.383 PDF
267Podneblje i samoniklo raslinstvo u zagrebačkom okolišu. Floraart (28. međunarodna vrtna izložba - katalog), Zagreb 1993. Klima und wildwachsende Vegetation in Zagreber Umgebung. Floraart (28 Internationale Gartenschau-Katalog), Zagreb 1993.
268Pretpostavljena prirodna vegetacija. Zemljopisni atlas Republike Hrvatske. Školska knjiga & L. Z. M. Krleža, Zagreb 1993.
269Natural Vegetation. A Concise Atlas of the Republic of Croatia and of the Republic Bosnia & Hercegovina. The Miroslav Krleža Lexicographical Institute, Zagreb 1993.
270O nekim prirodoznanstvenim i prirodozaštitnim događajima iz hrvatske prošlosti. Š.L., 9-10, Zagreb 1993.
271Tuexenia, Neue Serie Nr. 13 (prikaz Časopisa); Crtice iz hrvatske meteorologijske prošlosti i sadašnjosti; Nacionalni park Plitvička jezera - obljetnice i sadašnjost. Hortikultura, 1-4, Zagreb 1993.
272Priroda i parkovni objekti u općini Rijeka, (Fond u komunalno — stambenoj djelatnosti općine Rijeka. Rijeka 1993., u pripremi za tisak).
273Glavna obilježja bioklimata u okolišu Šumarskog instituta i meteorologijske postaje Jastrebarsko u razdoblju 1964.-1993., (1993.).
274Glavne značajke prirode u okolišu Jastrebarskog, Japetića i Samobora (1993.).
275Priroda i parkovni objekti u općini Rijeka: Reljef (visinske zone i orografski pojasi); podneblje i bioklimati; Pregled prirodne šumske vegetacije. Odjel za urbanizam i ekologiju Rijeka (1993.).
276Bertović, S., 1993: O nekim prirodoznanstvenim i prirodozaštitnim događajima iz Hrvatske prošlosti. Š.L. 9-10, s.432 PDF
277Bertović, S., 1993: Krka — od prirodne rijetkosti do nacionalnog parka (uz 45. obljetnicu prirodozaštitnih djelatnosti). Š.L. 11-12, s.527 PDF
278Bertović, S., 1993: TUEXENIA, Miteilungen der Floristisch — sociologischen Arbeitsgemeinschaft, Neue Serie Nr. 12 Gottingen 1992.. Š.L. 11-12, s.554 PDF
279Nekoliko zapaženih godišnjica Horvatovih istraživanja, kartiranja i zaštite raslinstva u Hrvatskoj. Š.L., 1-2, Zagreb 1994.
280Podneblje i ostale prirodne osobitosti u okolišu meteorologijske postaje Lividraga (Gorski kotar). Agronomski glasnik, 1-2, Spomenica uz 90. obljetnicu rođenja i 10. obljetnicu smrti Mihovila Gračanina, Zagreb 1994.
281Šumarstvo. Hrvatski leksikon. EP64, Marketing i propaganda, Zagreb 1994, (predano za tisak).
282Biljni pokrivač u Hrvatskoj (s. A. Z. Lovrić). Hrvatska enciklopedija L. Z., Zagreb 1994., (predano u tisak).
283Neke prirodoznanstvene osobitosti u zagrebačkom okolišu: Uvodne pripomene, Reljef i orografski pojasi; Podneblje i bioklimati; Vegetacijski pokrivač; Zaštita prirode i botanički vrtovi: Prirodoznanstvene kategorije i objekti; Vrtna arhitektura u nastavi, publicistici i praksi: Vrtlarstvo u hrvatskoj sveučilišnoj nastavi. Spomenica "Zrinjevac": priroda, vrtovi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu. Zrinjevac d. o. o., Zagreb 1994.
284Prof. Dr. Zlatko Gračanin - biobibliografija. HBL L. Z., Zagreb 1994., (predano za tisak).
285Hrsto D., Jurković M. i B., Karavla J., Obad-Šćitaroci M. i B., Šiftar A., Šolić P. i Španjol Z. i S. Uredništvo Časopisa "Hortikultura", 1-4, Zagreb 1994.
286Passport Croatia - Putovnica za zemlju prirodnih ljepota, (Šimrakgrafika Zagreb - M. Serdarušić i dr., Zagreb 1994.).
287Agronomski glasnik, (Zagreb 1994., 1-2).
288Spomenica "Zrinjevac" - priroda, vrtovi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu, ("Zrinjevac" d. o. o., Zagreb 1994.).
289T. Dimitrov: Klima i prirodno sušenje drva (recenzija rukopisa studije za tisak, oko 130 str. s ilustracijama, tablicama i kartama), Zagreb 1995.
290Zrinjevac; Zrinjevac, Zagreb : 1995. BIB
291Hrvatski šumarski životopisni leksikon, Zagreb 1996.
292Bertović, S., 1996: Šime Ricov "Croatia" tulipan, uzgoj i krštenje. Š.L. 9-10, s.429 PDF
293Karavla, J., Bertović, S., 1996: Vrtlarska enciklopedija biljaka i cvijeća. Š.L. 9-10, s.431 PDF
294Bertović, S., Generalović, M., Karavla, J., Martinović, J., 1997: Priroda i parkovni objekti u općini Rijeka. Š.L. 3-4, s.133 pdf
295Bertović, S., 1999: Hrvatski biografski leksikon. Š.L. 9-10, s.498 PDF
296Bertović, S., 1999: Reljef i njegova prostorna raščlamba. Š.L. 11-12, s.543 pdf
297Bertović, S., 2000: Prof. dr. sc. V. Glavač: Uvod u globalnu ekologiju. Š.L. 5-6, s.332 PDF
298Bertović, S., 2000: Iz područja hrvatskog tloznanstva – Dr. sc. Jakob Martinović i suradnici. Š.L. 11-12, s.729 PDF
nedeterminirano:
299Popis znanstvenih, stručnih i ostalih radova
300Hrvatski šumarski životopisni leksikon
301Sjećanje na vojničku obuku u Njemačkoj i na službu u 393. Plavoj diviziji". Pismohrana Instituta za suvremenu povijest (Fasc. S. Bertović - Mixta), Zagreb
302Stručne recenzije članaka kojih su autori: Djurasović P., Hrs Ž. i Idžojtić M.,
303Redakcije publikacija
304Publikacije u rukopisu ili pripremane za tisak
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci HŠD

     LITERATURA

 Horvat, I:. Istraživanje i kartiranje vegetacije..., Zagreb (1950.), 8. L., 3-4. s. 97-119. Ibid. (1951.), 6, s. 221-236. Ibid. (1955.). 11-12, s. 412-422.
 Šafar, J.: Osvrt na desetgodišnji razvitak i rad Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb (1955.), Š.L., 11-12, s. 532-538.
 Horvat, I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak, Zagreb (1962.), Acta biologica, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, s. 1-179 i poseban prilog s Četiri karte.
 Šafar, J.: Uzgajanje šuma, Zagreb (1963.), s. 108, 120, 125/126, 130, 160, 173, 180 (karta), 277.
 Fukarek, P.: Prilog poznavanju dendrogeografskih i fitocenoloških odnosa planina sjeverozapadne Crne Gore, Sarajevo (1963.), Radovi Nauč. društva SR BiH, XXII, 6.
 Glavač, V.: Klimadiagramm-Weltatlas, Zürich (1964.), Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, 115, 12, s. 801.
 Šafar, J.: Osvrt na dvadesetogodišnji rad Instituta za šumarska istraživanja, Zagreb (1965.), Š.L., 11-12, s. 552-560.
 Klepac, D.: Uređivanje šuma, Zagreb (1965.), s. 163.
 Niklfeld, H.: Atlas der Donaulflnder, Wien (1970.), detalji vegetac. karte Hrvatske.
 Findrik, M.: Zavod za hranidbu... (Zavod za botaniku Vet. fakulteta), Zagreb (1969.), 50 godina Veterinarskog fakulteta 1919.-1969., s. 413-430.
 Dekanić, I.: S. Bertović (disertacija, habilitacija), Zagreb (1972.), Š.L., 7/8, s. 293.
 Gračanin, Z.: Besprechungsbegel - Kirigin B., Šinik N., Bertović S.- Klimatski podaci SR Hrvatske... Klima-Daten für V. H. Kroatien in Periode 1948.-1960., Hamburg u. Berlin (1972.), Forstliche Umschau, 15. JG., H. 3.
 Horvat, L, Glavač, V., Ellenberg, H.: Vegetation Südosteuropas, Stuttgart (1974.), s. 17, 23, 206-207, 447, 659, 770
 Gračanin, M.: S. Bertović - Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, Zagreb (1976.), ŠL 3-4, s. 182- 183.
 Dekanić, I.: Kirigin B., Šinik N., Bertović S.: Klimatski podaci Hrvatske, Zagreb (1976.), Š.L., 1-2, s. 106.
 Gračanin, Z.: Besprechungsbeleg - Bertović, S.: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj... Ein Beitrag zur Kenntnis der Beziehung zwischen Klima u. Vegetation Kroatiens in Zeitraum 1948.-1960., Hamburg und Berlin (1976.), Forstliche Umschau, 19. Jg., H. 2, S. 118.
 Piškorić, O.: Bertović Stjepan, Zagreb (1983.), Hrvatski Biografski Leksikon, l, s. 718.
 *** ŠE I,JLZ Zagreb, 1980., s. 79.
 Tomanić, S:. Svečanost u čast veterana šumarstva i prerade drva profesora Š.F. u Zagrebu, Zagreb (1985.), Š.L., 3-4, s. 103-118.
 Ljuljka, B.: 125 godina šumarske nastave i znanstvenog rada u SKH, Zagreb (1986.), Š.L., 3-4, s. 93-132.
 Pelcer, Z.: Vegetacijska istraživanja i kartiranja, Bibliografija, Zagreb (1986.), Monografija Šumarskog instituta Jastrebarsko, s. 55 i 129-131.
 Papeš-Mokos, B.: šuma i zaštita prirode i planinarstvo, Zagreb (1987.), Naše planine, 3-4, s. 83-88.
 Potočić, Z:. III. Knjiga Šumarske enciklopedije - svečanost predstavljanja, Zagreb (1987.), Š.L., 5-6, s. 265-272.
 Rac, M. & Lovrić, A. Z.: Primjeri političkog onemogućavanja hrvatskih prirodoslovaca, I. dio: profesori Ivo Horvat, Stjepan Bertović i Boris Vrtar, Zagreb (1993.), Radovi L. Z. "M. Krleža", 3, s. 223-229.
 Piškorić, O.: Spomenica uz obljetnice Mihovila Gračanin, Zagreb (1994.), Š.L., 1-2, s. 44-45.
 Piškorić, O.: Hortikultura, god. 1994., br. 1-4, Zagreb (1994.), Š.L., 5-6, s. 185-186.
 Martinović, J. i dr.: Primjedbe na nacrt statuta Šumarskog instituta Jastrebarsko (Ur. br. 65-59/1 od 25. I. 94.), Zagreb (1994.), upućeno Šumarskom institutu Jastrebarsko i Ministarstvu znanosti, tehnologije i informatike H. Hrvatske.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 DEKANIĆ, Ivo: S. Bertović., ŠL 7-8/1972, s.293 PDF
 PRPIĆ, Branimir: Prof. dr STJEPAN BERTOVIĆ, ŠL 3-4/1985, s.111 PDF
 MARTINOVIĆ, Jakob: Stjepan Bertović (1922 - 2001), ŠL 3-4/2002, s.241 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM