HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID8881
ime B., Želimir
zvanje
zanimanje     		 dipl. ing. šumarstva, dr. sc.
      sveučilišni profesor, znanstvenik, stručnjak za dendrologiju i šumarsku genetiku

                                                                IZBOR      (knjiga1/8881)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
niže obr. Osijek
srednje obr.1959.Osijek
diplomirao1972.ŠF Zagreb
magistrirao1972.ŠF Zagreb
doktorirao1986.ŠF Zagreb


     ŽIVOTOPIS


 Sin Mihaela i Zlate r. Pirker. Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovno i srednje školovanje završio je u Osijeku. Maturirao je na gimnaziji u Osijeku 1959. g.
 Šumarstvo je studirao uz redovan radni odnos na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1972. g. Magistrirao je 1979. g. na istom fakultetu iz oblasti biotehničkih znanosti s radom pod naslovom Kariotip iz endosperma crnog i običnog bora (mentor: prof. dr. sc. Mirko Vidaković). Godine 1986. obranio je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu disertaciju pod naslovom Kariotipovi nekih borova podsekcije Sylvestres. Oblast biotehničkih znanosti, područje šumarstva, (mentor: prof. dr. sc. Mirko Vidaković).
 Službovanje:
 Od 1.3.1961. tehnički je suradnik na Katedri za Šumarsku genetiku i dendrologiju na Š.F. u Zagrebu. Od 1.7.1973. stručni je suradnik na istoj Katedri. Od 17.7.1981. znanstveni je asistent za predmet dendrologija na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Za docenta je izabran 27.3.1987. za predmet dendrologija na istom fakultetu. Od 26.4.1990. g. izvanredni je sveučilišni profesor za dendrologiju na Š.F., a od 1.8.1992. redovni je sveučilišni profesor za dendrologiju na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu.
 Nastavna djelatnost:
 Izvodi dodiplomsku nastavu iz predmeta dendrologija na Š.F. u Zagrebu. Od 1.10.1989. do 30.9.1991. honorarni je nastavnik za predmet rasadničarstvo s dendrologijom na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izvodi poslijediplomsku nastavu iz predmeta hortikulturna dendrologija iz znanstvenog područja "Oblikovanje parkova i prirodnih rekreacijskih objekata" na Šumarskom odjelu Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Izvodi poslijediplomsku nastavu iz predmeta citologija i citogenetika iz znanstvenog područja "Oplemenjivanje šumskog drveća" na Šumarskom odjelu Š.F. u Zagrebu. U razdoblju do 1995. g. bio je mentor desetak diplomskih radova, a član u dvadesetak povjerenstava za diplomski rad. Mentor je trojici studenata koji su primili rektorovu nagradu. Bio je član u povjerenstvima za doktorate, magistarske radove i mentor dvojici kandidata za izradu magistarskog rada na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu, član je habilitacijskog povjerenstva s obvezom pisanja izvješća o uvjetima za izbor u vise zvanje na Karl. Franzens-Sveučilištu u Grazu, Austrija. Kao nastavnik u Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju izrađuje i održava dendrološku zbirku dijapozitiva za nastavne potrebe, a mnogobrojne kolor i crno-bijele fotografije izradio je za ilustracije u knjizi M. Vidakovića: četinjače - morfologija i varijabilnost (I. izdanje 1982. g. i II. izdanje 1993. g. na hrvatskom jeziku) i knjizi Conifers - Morpho-logy and Variation (izdanje 1991. g. na engleskom jeziku).
 Znanstvena djelatnost:
 Prof. dr. sc. Želimir Borzan bio je voditelj znanstvenih projekata i to: "Dendroflora u funkciji urbanog šumarstva", projekt br. 4-04-029 financiran od Ministarstva znanosti i tehnologije R. Hrvatske; "Istraživanje prirodnih mutacija drvenastih vrsta za potrebe urbanog šumarstva", zadatak financiran od strane Javnog poduzeća Hrvatske šume, a posredstvom Zavoda za istraživanja Š.F. Sveučilišta u Zagrebu; "Oplemenjivanje četinjača", zadatak financiran od strane Javnog poduzeća Hrvatske šume, a putem Zavoda za istraživanja Š.F. u Zagrebu. Sudjeluje u istraživanjima koja se provode u Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju Š.F. Sveučilišta u Zagrebu, putem Zavoda za istraživanja u šumarstvu. Rezultate tih istraživanja publicira u znanstvenoj i stručnoj periodici i prezentira kao dijelove izvještaja o istraživanjima Zavoda po zadacima. Od 1967. do 1985. sudjeluje na tzv. američkim temama, projektima financiranim od Jugoslavensko - američkog odbora za znanstveno - tehničku suradnju: "Djelovanje zračenog polena na fiziologiju rasta" u trajanju od pet godina; "Utjecaj mikrookoline na inkompatibilnost vrsta kod tvrdih borova" u trajanju od tri godine; "Faktori inkompatibilnosti između crnog i običnog bora i mogućnosti masovne proizvodnje njihovih hi brida" u trajanju od pet godina; i od 1986.-1990. u novom takvom projektu pod naslovom: "Oplemenjivanje šumskog drveća". Sudjeluje u istraživanjima koja se provode u Zavodu za Šumsku genetiku i dendrologiju iz oplemenjivanja šumskog drveća, osobito borova, te samostalno razvija istraživačku djelatnost koja se može podijeliti u nekoliko tematskih područja: 1. Međuvrsna hibridizacija dvoigličavih borova i analiza uspijevanja hibridnih biljaka, 2. Laboratorijska istraživanja u cilju rješavanja problema inkompatibilnosti crnog i običnog bora, 3. Citotaksonomska i citogenetička istraživanja golosjemenjača, 4. Problematika klonskog šumarstva, 5. Rendgenografija sjemena šumskih vrsta drveća, 6. Proizvodnja novih kultivara drveća i grmlja za potrebe urbanog šumarstva, 7. Cijepljenje listača.
 Angažiran je u fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima bilo u sklopu timskog rada ili samostalno. U citološkim, fundamentalnim istraživanjima kromosoma borova uspješno je primijenio nove metode rada i originalno pristupio u postavljanju i rješavanju znanstvene problematike.
 U posljednje vrijeme osobito je aktivan u hortikulturnoj dendrologiji u cilju dobivanja novih hortikulturnih kultivara i na istraživanjima unapređivanja rasadničarske proizvodnje za potrebe urbanog šumarstva.
 Održava brojne kontakte sa znanstvenicima u svijetu, osobito iz Austrije, Finske, SAD, Njemačke, Japana i Mađarske. U zemlji i inozemstvu održao je brojna predavanja na javnim skupovima, stručnim ili znanstvenim sastancima, simpozijima ili kongresima.
 Studijski boravci u inozemstvu i predavanja:
 U Finskoj boravi u dva navrata u ukupnom trajanju od 6,5 mjeseci, 1974. i 1977. g. u cilju usavršavanja iz područja genetike i dendrologije, na Odjelu za genetiku Šumarskog instituta Finske u Maisali kod prof. dr. sc. Max. Hagmana. U SAD boravi od 14. VI. do 8.8.1981. g. u Woosteru na Ohio Research and Development Center, Forest Service, kod prof. dr. sc. H. B. Kiebela i u Berkeleyu na University of California kod prof. dr. sc. W. J. Libbya na studijskom putovanju kao suradnik na projektu: "Factors of incopatibility between European black pine and Scots pine, and Possibi-lities of mass production of their hybrids". U Irskoj boravi od 11. do 17.2.1991. g., u Arboretumu John F. Kennedy u New Rossu, u Dublinu na Agricultural Research Institute i u Kilmacurragh Institute, kao gost dr. sc. Alistaira Pfeifera, "Coilte Teoranta", the Irish Forestry Board. U SAD boravi ponovno u vremenu od 8. do 24.3.1991. g. Posjećuje Secrest Ar-boretum u Woosteru, Ohio, potom The Universitv of Tennesse u Knoxvilleu.
 Na sveučilištima u SAD održao je dva predavanja: O istraživanjima inkompatibilnosti borova i citološkoj problematici u Berkeleyu, University of California, 1981. g. O strojnom cijepljenju hrastova u Knoxvilleu, The Univer-sity of Tennessee, 1991. g. na poziv prof. dr. sc. Scotta Schlarbauma. U Irskoj je u Dublinu 1991. g. održao na Agricultural Research Institute predavanje o selekciji varijegiranih hrastova i njihovom vegetativnom razmnožavanju za potrebe urbanog šumarstva. U Njemačkoj je 1993. g. na Lehrstuhl ftir Forstbotanik Ludwig - Maximili-ans Sveučilišta u Freisingu, održao predavanje o istraživanjima koja se provode u Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju Š.F. u Zagrebu.
 Sudjelovanje na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu:
 Od 1974. g. aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Glavni je organizator međunarodnoga citogenetičkog znanstvenoga skupa održanog na Brijunima od 8. do 11.9.1993. pod nazivom: IUFRO Cytogenetics "Working Partv 82. 04-08 Symposium. Suorganizator je stručnog seminara održanog 12.6.1987. g. u Zagrebu pod naslovom "Njega i zaštita drveća u naseljenim prostorima", na kojima su izlagali eminentni stručnjaci iz SR Njemačke i demonstrirali tehniku rada iz kirurgije drveća. Na XX. svjetskom IUFRO kongresu 1995. g. u Tampereu, Finska, predsjedava izlaganjima u okviru citogenetičke sekcije i vodi poslovni sastanak sekcije.
 U zemlji je sudjelovao na 15 znanstvenih skupova, a od toga su četiri bila međunarodnog karaktera. U inozemstvu je sudjelovao na devet znanstvenih skupova. Godine 1974. sudjelovao je u Nij-megenu, u Nizozemskoj, na znanstvenom skupu o oplodnji kod višeg bilja; u Zagrebu na V. jugoslavensko - poljskom simpoziju o primjeni radioaktivnih izotopa i ionizirajućeg zračenja; u Sarajevu u povodu proslave 25. godišnjice Šumarskog Fakulteta. God. 1976. sudjeluje na I. kongresu genetičara Jugoslavije u Dubrovniku; u Brnu, Čehoslovačka, u radu savjetovanja "Čovjek i biosfera"; na XVI. IUFRO svjetskom kongresu u Oslu. God. 1977. sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o kromosomima u Helsinkiju i na seminaru iz šumarske genetike u Zagrebu. God. 1979. sudjelovao je na I. znanstvenom sastanku Hrvatskoga genetičkog društva u Osijeku. 1981. g. sudjelovao je na I. kongresu biologa Hrvatske u Poreču. 1984. g. sudjelovao je na seminaru Sekcije asistenata Š.F. održanom u Velikoj kod Požege, te u Wageningenu, Nizozemska, na VIII. međunarodnom simpoziju o generativnom razmnožavanju višeg bilja. Naredne, 1985. g. sudjelovao je na simpoziju održanom na Rabu; zatim na savjetovanju povodom proslave 125. godišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj u Zagrebu, te na sastanku Jugoslavenske sekcije za genetiku i oplemenjivanje drveća u Beogradu. 1986. bio je u Zagrebu na V. seminaru Jug. društva za fiziologiju biljaka i na XVIII. svjetskom IUFRO kongresu u Ljubljani. God. 1987. sudjelovao je u Zagrebu na seminaru iz kirurgije drveća. Također je sudionik na savjetovanju održanom u Drveniku u organizaciji Š.F. u Zagrebu, 1988. i na sastanku Društva inženjera i tehničara šumarstva Slavonske Požege. 1990. g. bio je na znanstvenom savjetovanju o zelenilu grada Zagreba i na XIX. IUFRO svjetskom kongresu u Montrealu. 1991. sudjelovao je na međunarodnom znanstvenom IUFRO simpoziju "Genetika hrastova", održanom u Arboretumu National des Barres, Francuska. 1992. sudjeluje na međunarodnom znanstvenom skupu "Selekcija i oplemenjivanje drvenastih ornamentalnih vrsta" u Angersu, Francuska i na savjetovanju o istraživanjima u šumarstvu održanom na Brijunima. Uslijedilo je sudjelovanje na međunarodnom citogenetičkom IUFRO simpoziju na Brijunima -1993. g., a 1994. g. u Budimpešti sudjeluje na simpoziju u povodu proslave 100. obljetnice Buda arboretuma. 1995. god. sudjelovao je na XX. IUFRO svjetskom kongresu u Tampereu, Finska.
 Nagrade, članstva, počasti, priznanja i društvena djelatnost:
 Prof. dr. sc. Želimir Borzan bio je prodekan Šumarskog odjela Š.F. sveučilišta u Zagrebu u škol. god. 1990.-91. i 1991.-92. Dopredsjednik je citogenetičke sekcije 82. 04-08 IUFRO organizacije. Bio je član Upravnog odbora Javnog poduzeća "Zrinjevac" od 1990. do 1995. g. član je Hrvatskog biološkog društva, Hrvatskog društva biljnih fiziologa i Hrvatskog genetičkog društva, kojemu je u mandatu 1980. g. bio tajnik, a 1988. član Predsjedništva. Član je Hrvatskoga šumarskog društva.
 Bio je dugogodišnji tehnički urednik znanstvenih časopisa "Glasnik za šumske pokuse" (izdaje Š.F. u Zagrebu) i "Anali za šumarstvo" (izdaje HAZU).
 Sudjeluje u radu upravnih organa Š.F. u Zagrebu, a sudjelovao je i u radu upravnih struktura na razini mjesne zajednice i općine. Bio je član Savjeta Fakulteta, predsjednik izborne komisije i član drugih komisija Š.F. Bio je član delegacije Vijeća udruženog rada općine Maksimir, član Predsjedništva SIZ-a odmora i rekreacije općine Maksimir i član delegacije mjesne zajednice Novi Retkovac, općine Dubrava.
 Od društveno-političkih organizacija bio je član SSRNH i SSJ, a sada je član Nezavisnih sindikata Hrvatske. Za ratnih zbivanja na tlu R. Hrvatske dobrovoljno se prijavio za pratitelja promatrača EZ, te tijekom veljače 1.3.1992. g. sudjelovao kao prevodilac u misijama na novogradiškom ratištu.

     RADOVI

11. Borzan, Ž. 1963: Primjena radioaktivnog zračenja kod oplemenjvanja šumskog drveća. Šum. list. 87: 309-314, Zagreb.
219. Vidaković, M. & Ž. Borzan. 1973. Contribution to the investigations of imcompatibility by crossing Scots pine and European black pine. Int. Symp. on Gen. of Scots Pine, Komik, Poland, 1-19 pp.
3Ž. Borzan, 1973: O snimanju i analizi šumskog sjemena pomoću rendgenskog zračenja. Š.L. 5-6, s.166 PDF
4Borzan, Ž., 1974: Simpozij Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća povodom 25. godišnjice Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Š.L. 12, s.546 PDF
538. Vidaković, M., Ž. Borzan & B. JurkoviC-Bevilacqua, 1975: Oplemenjivanje crnog i običnog bora primjenom zračenog polena. Acta Biologica, prirodoslovna istraživanja 40: 309-317, Zagreb.
61. Borzan, Ž., 1977: Contribution to the karyotype analysis of the European black pine (Pinus nigra Arn.). Ann. Forest. 8 (3): 29-50, Zagreb.
72. Borzan, Ž., 1977: Sticky chromosomes in endosperm of European black pine and Scots pine. Genetika 9: 133-147, Beograd.
834. Đurbabić, B., M. Vidaković, D. Kolbah & 2. Borzan, 1977: Quantitative analysis o f soluble proteins extracted from the pollen of some incompatible spe-cies of Pines. Genetica 9: 149-157, Beograd.
937. Petričević, S., M. Vidaković, I. Bilić & Ž. Borzan, 1977: Imunological identity of pollen wall proteins in some incompatible pine species. Genetica 9: 271-280, Beograd.
103. Borzan, Ž., 1977: Kontrola kvalitete šumskog sjemena putem X-zraka. Seminar iz genetike i oplemenjivanja šumskog drveća, Zagreb, 7.-11. II. 1977: 34-37. Š.F. Zagreb.
114. Borzan, Ž., 1977: Dioba stanica kod šumskog drveća, mutacije i njihova indukcija, novije metode u izučavanju kariotipa. Seminar iz genetike i oplemenjivanja šumskog drveća, Zagreb, 7-11. II. 1977: 54-58. Š.F. Zagreb.
126. Vidaković, M., D. Kolbah, Ž. Borzan, B. Đurbabić, B. Jurković-Bevilacqua, A. Krstinić i S. Petričević, 1977: Završni izvještaj projekta "Effect of micro envirinement on species incompatibility in hard pines". 85 pp. Š.F. Zagreb.
1318. Borzan, Ž. & D. Papeš, 1978: Ka-ryotype analysis in Pinus: A contribution to the standardization of the karyotype analysis and review of some applied tech-niques. Silvae genetica 27 (3-4): 144-150.
14M. Vidaković, A. Krstinić, Ž. Borsan i B. Jurković-Bevilaqua , 1978: Neke morfološke karakteristike hibrida između japanskoga crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et Zucc.) i običnoga bora (Pinus sylvestris L.). Š.L. 1-3, s.19 PDF
15A. Krstinić i Ž. Borzan, 1978: MONOGRAFIJE O GENETICI važnijih evropskih vrsta šumskog drveća. Š.L. 1-3, s.103 PDF
163. Borzan, Ž., 1979: Kariotip iz endo-sperma crnog i običnog bora. Magistarski rad. 80 pp. Š.F. Sveučilišta u Zagrebu.
174. Borzan, Ž., 1981: Karyotype ana-lysis from the endosperm of European black pine and Scots pine. Ann. Forest. 10 (1): 1-42, Zagreb.
185. Borzan, Ž., 1981: Kariotip japanskog crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et Zucc.). Zbornik sažetaka priopćenja. Prvi kongres biologa Hrvatske, Poreč, 21.-26. IX. 1981: 64-67.
1942. Vidaković, M., J. Martinović, I. Trinajstić, J. Gračan, N. Komlenović, A. Krstinić & Ž. Borzan. 1981: Biološka sanacija erozije flisa Istre. Zbornik sažetaka priopćenja I. kongresa biologa Hrvatske, Poreč, 21.-26. IX. 1981: 103p.
2016. Vidaković, M., A. Krstinić & Ž. Borzan: Genetika u šumarstvu. Scenario za TV film u okviru Znanstvenog programa TV Zagreb. Emitirano na I programu TV Zagreb, 9. 1. 1981. 22 pp.
211. Libby, W. J., 1981: Alternative klonskog šumarstva. Prijevod s engleskog jezika znan. članka "Clonal Options. Radovi. Oplemenjivanje šumskog drveća: 33-51. 8. 1. Jastrebarsko.
222. Vidaković, M., J. Karavla & Ž. Borzan, 1981: Perspektivni plan razvoja arboretuma Lisičine. 42. s. teksta sa 20 priloga dokumenata i nacrta. Š.F. Zagreb.
235. Borzan, Ž., 1982: Četinjače - morfologija i varijabilnost. Knjiga M. Vidakovića. Vijesti JAZU 3: 3-4, Zagreb.
246. Borzan, Ž., 1982: Anali za šumarstvo razreda za prirodne znanosti JAZU. Vijesti JAZU 3: 4-5, Zagreb.
25Želimir Borzan, Ante Krstinić, W. J. Libby, Mirko Vidaković, 1983: Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka. GŠP vol. 21 s. 213
267. Borzan, Ž., 1983: Mirko Vidaković: "četinjače - morfologija i varijabilnost", JAZU i Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 198Ž. Priroda LXXI (5): 159.
2732. Borzan Ž., A. Krstinić, W. J. Li-bby & M. Vidaković, 1983. Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka. G. S. P. 21: 213-222, Zagreb.
286. Borzan, Ž., 1984: Hybridization between Pinus nigra and Pinus sylvestris and morphology of chromosomes. Proceedings of the 8th International sym-posium on sexual reproduction in seed plants, ferns and mosses. Wageningen, 20.-24. VIII. 1984: 181p.
298. Borzan, Ž., 1984: Dendrološko-genetički aspekt obične bukve. Zbornik radova Kolokvija o bukvi: 67-71. Velika, Š.F. Sveučilišta u Zagrebu.
30Želimir Borzan, 1986: Citotaksonomske značajke kariotipova nekih borova. GŠP vol. P2 s. 91
317. Borzan, Ž., 1986: Citotaksonomske značajke kariotipova nekih borova. G. Š. P., posebno izdanje br. 2: 91-103, Zagreb.
328. Borzan, Ž., 1986: The importance o f cytology for improvement of Pines. Proc. 18th IUFRO World Congress, Division 2, Vol. II: 536-545, Ljubljana, 7.-21. IX. 1986.
3331. Pevalek-Kozlina, B., Jelaska & Ž. Borzan, 1986: Clonal propagation of Pru-nus avium in vi tro. Poster. Proc. 18th IUFRO World Congress, Division 2, Vol. II: 851p., Ljubljana 7-21. IX. 1986.
3439. Vidaković, M., Ž. Borzan. N. Komlenović & A. Krstinić, 1986: Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoigličavih borova na kršu. Ann. Forest. 12 (3): 57-69, JAZU, Zagreb.
3541. Vidaković, M., A. Krstinić, M. Halambek & Ž. Borzan. 1986: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličnih borova na Đurđevačkim pijescima. Ann. Forest. 13 (4): 71-87, JAZU, Zagreb.
361. Borzan, Ž., D. Jorgić, J. Karavla, O. Purić-Daskalović & Vidaković, 1986: Arboretum Lisičine. Monografija: 88 pp. KOS "Slavonska šuma Vinkovci", Zagreb.
372. Borzan, Ž., D. Jorgić, J. Karavla, O. Purić-Daskalović & M. Vidaković, 1986: Arboretum Lisičine. Monograph: 88 pp. Izdanje na engleskom jeziku. KOS "Slavonska šuma Vinkovci", Zagreb.
384. Vidaković, M., A. Krstinić, S. Jelaska & Ž. Borzan, 1986-1988: Godišnji izvještaji projekta: Oplemenjivanje šumskog drveća. Š.F. Zagreb.
395. Vidaković, M., Ž. Borzan. S. Jelaska, D. Papeš i B. Kolevska-Pletikapić, 1986: Završni izvještaj projekta "Factors of imcompatibilitv between European black pine and Scots pine and po- ssibilities of mass production of their hjbrids". 43. s. teksta i 35 priloga tablica i grafikona. Š.F. Zagreb.
40ARBORETUM LISIČINE; ROŠ »Slavonska šuma«, Vinkovci OOUR Uzgoj i zaštita šuma »PAPUK«, Podravska Slatina, Podravska Slatina 1986. BIB
41Želimir Borzan, 1987: Oplemenjivanje četinjača. GŠP vol. P3 s. 243
429. Borzan, Ž., 1987: Oplemenjivanje Četinjača. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje br. 3: 243-253, Zagreb.
4310. Borzan, Ž., 1987: Rendgenografska analiza šumskog semena. Semenarstvo, 4-6: 216-220. V. seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka. Biologija sjemena. Referati i sažetci. Zagreb.
441. Borzan, Ž., 1987: Rendgenografija. U: Semenarstvo. Šumarska enciklopedija III: 194-195. JLZ "Miroslav Krleža", Zagreb.
452. Borzan, Ž., 1987: Stanica. Šumarska enciklopedija III: 279-285. JLZ "Miroslav Krleža, Zagreb.
46Želimir Borzan, 1988: Kariolipovi nekih borova podsekcije Sylvestres. GŠP vol. 24 s. 1
4710. Borzan, Ž., 1988: Značenje varijabilnosti listova lužnjaka i kitnjaka za urbano šumarstvo. Zbornik plenarnih referata i sažetaka priopćenja savjetovanja "Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima". Š.F., Zagreb, 183p.
481. Vidaković, M. & Ž. Borzan. 1988: Arboretum "Putevima mira. Idejni projekt 28 pp. Š.F. Zagreb.
499. Borzan, Ž., 1988: Kariotipovi nekih borova podsekcije Sylvestris. G. S. P. 24: 1-100, Zagreb.
5011. Borzan, Z., 1989: Perspektiva i razvoj hortikulture. Vjesnik radnika šumarstva Slavonska Požega" XVII (6): 3-4, Slavonska Požega.
5112. Borzan, Ž., 1989: Rasadnička proizvodnja - temelj hortikulturne djelatnosti. Hortikultura 56 (1-4): 65-67, Zagreb.
52Borzan, Ž., Littvay, T., 1989: Vegetativno razmnožavanje hrasta lužnjaka strojnim cijepljenjem. Š.L. 11-12, s.557 PDF
5311. Borzan, Ž., 1990: Rasadnička proizvodnja kao osnova za uspješno urbano šumarstvo i arborikulturu. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja "Zelenilo grada Zagreba": 12-14. JAZU, Zagreb.
5416. Borzan, Ž. & J. Altman, 1990: "Rendgenologija sjemena nekih vrsta drveća i grmlja". IX. simpozij Jugoslavenskoga društva za fiziologijo rastlin, Gozd Martuljk, 28. V.-2. VI. 1990, 2pp.
5521. Borzan, Ž., M. Gradečki & K. Poštenjak, 1990: Evaluation of English oak acorn viability by X-ray method. Proc. XIX. IUFRO World Congress, 5-11, August 1990., Montreal, Canada, Vol. 2, 487 p.
5622. Borzan, Ž., M. Gradečki & K. Poštenjak, 1990: Procjena klijavosti lužnjakova žira rendgenografskom metodom. Radovi 25 (2): 239-260. S. I., Zagreb.
5720. Vidaković, M. &. Ž. Borzan. 1991: The growt of some interspecific hybrid pine seedlings and their cuttings. Ann. Forest. 17 (1): 1-21, Zagreb.
5836. Kuittinen, H., O. Muona, K. Karkkainen & Ž. Borzan. 1991: Serbian spruce, a narrow endemic, contains much genetic variation. Can J. For. Kes. 21: 363-367.
591. Borzan, Ž., 1991: Karyotype and cytogenetics. U: Giertj´ch, M. & Matvas, Cs., ed.: The genetics of Scots pine. Monograph. Academiai Kiado Budapest i Elsevier Science Publishers, Amsterdam, 41-58.
603. Vidaković, M., A. Krstinić & Ž. Borzan, 1991: Završni izvještaj projekta: Improvement of forest trees. 77 strana teksta, 25 tablica i 22 slike-grafikona. Š.F. Zagreb.
61Ante Krstinić, Želimir Borzan, Joso Gračan, Ivo Trinajstić, Davorin Kajba, Franc Mrva, Marija Gradečki, 1992: Oplemenjivanje šumskog drveća. Šume u Hrvatskoj, s. 109
62Želimir Borzan, Andrija-Željko Lovrić, Mladen Rac, 1992: Hrvatski biljni endemi. Šume u Hrvatskoj, s. 223
6312. Borzan, Ž., 1992: Selection of cultivars in Croatian nurseries. Acta Horticulture. U: International Symposium on Selection and Breeding of Woody Ornamentals. Ed. L. Decourtye & A. Cadic. ISHS NO. 320: 21-24, Angers, France.
644. Borzan, Ž., A. Ž. Lovrić & M. Rac, 1992: Hrvatski biljni endemi. Rauš, Đ. (Ed.): Šume u Hrvatskoj. Š.F. i Hrvatske šume p. o., Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 223-236.
655. Krstinić, A., Ž. Borzan. J. Gračan, I. Trinajstić, D. Kajba, F. Mrva, M. Gradečki, 1992: Oplemenjivanje šumskog drveća. Rauš, Đ. (Ed.): Šume u Hrvatskoj, Š.F. i Hrvatske šume p. o., Graf. zavod Hrvatske, Zagreb, str. 109-120.
66Gračan, J. i Borzan, Ž., 1992: SIMPOZIJ IUFRO radne grupe S2.0222 »Genetika hrastova« održan u Francuskoj 1991. godine. Š.L. 3-5, s.197 PDF
67Želimir Borzan, 1993: Prilog diskusiji o urbanom šumarstvu i vrednovanju općekorisnih funkcija šume. GŠP vol. P4 s. 7
68Želimir Borzan, Mirko Vidaković, Šime Meštrović, 1993: Arboretum Brijuni - znanstveno nastavni i turistički objekt. GŠP vol. P4 s. 73
6913. Borzan, Ž., 1993: Grafting of oak with variegated leaves. U: Annales des sciences forestieres. Proccedings of first meeting of the IUFRO working party 8Ž. 02-22, Genetics of oaks. Ed. A. Kremer, P. S. Savili, K. C. Steiner. 351-355. Elsevier & INKA, Paris.
7014. Borzan, Ž., 1993: Prilog diskusiji o urbanom šumarstvu i vrednovanju općekorisnih funkcija šume. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 4: 7-16.
7126. Borzan, Ž., M. Vidaković, & S. Meštrović, 1993: Arboretum Brijuni - znanstveno-nastavni i turistički objekt. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4: 73-86. Zagreb.
7233. Borzan, Ž., D. Papeš, A. Krstinić & V. Zoldoš, 1993: Ploidy of some arborescent willow clones in relation to their production in field test. Abstracts. IUFRO Cytogenetics Working Party - 82. O2-08 Symposium, Brijuni National Park, September 8-11, 1993. 4. p.
733. Borzan, Ž. & D. Vasilj, 1993: Croatia HT. u: Horticultural Research International. Directory of horticultural research institutes and their activities in 74 countries. Fifth edition. Published by the International Society for Horticultural Science, Wageningen, Netherlands: 163-167.
7415. Borzan, Ž., 1994: New cultivars from Croatian nurseries. Abstracts. Int. Symposium "Arbor 100 on the l00th Anniversary Celebratrions of the Buda Arboretum of the University of Hortikulture and Food Industry, Budapest, April 21-26, 1994, 12p.
7524. Borzan, Ž., M. Idžojtić & D. Šimić, 1994: Exotic woody plants growing on some of the Brijuni Islands. A kerteszeti es Elelmiszzeripari Egyetem Kozlemenyei. Budapest, Evfolyam 1994, Vol. LIV: 29-39.
762. Borzan, Ž., 1994.: Rasadničarska proizvodnja uresne dendroflore. U Spomenica Zrinjevac. Priroda, vrtovi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu". Urednici: S. Bertović & D. Kiš. Izdavač: Zrinjevac, d. o. o: 182-190.
7723. Borzan, Ž., M. Idžojtić, & H. Guttenberger, 1995: Research on the standardization of gymnosperm karyotypes using Picea omorika as an example. Abstracts of invited papers. IUFRO XX World Congress, 6-12 August 1995, Tempere, Finland. 157p. U rukopisu 13pp.
7825. Borzan, Ž., M. Idžojtić & M. Vidaković, 1995: Experimenatal plots of some hard pine hybrid families in Croatia. referirano na IUFRO XX World Congress, 6-12 August 1995, Tampere, Finland. Voluntary paper. 20pp.
7927. Guttenberger, H., B. Kohler & Ž. Borzan, 1995: Chromosome banding for Identification of the chromosomes of spruce trees. Abstracts of invited papers. IUFRO XX World Congress, 6-12 August 1995, Tampere, Finland. 158p. U rukopisu 8pp.
8028. Kohler, B., H. Guttenberger & Ž. Borzan, 1995: Karyotype analysis based on the female gametophyte of Norway spruce. Forest Genetics 2 (1): 41-48.
8129. Kohler, B., H. Guttenberger & Ž. Borzan, 1995: Giemsa C-banding of the chromosomes in the macrogametophyte of Norway spruce. Proc. of. BIOFOSP, Ljubljana, August, 22-31. 1995: 253-258.
8230. Kohler, B., H. Guttenberger & Ž. Borzan, 1995: Giemsa C-banding patern of the chromosomes in the macrogameto-phyte of Norway spruce. Silvae Genetica. U tisku.
8335. Guttenberger, H., B. Kohler, Ž. Borzan & M. Mliller, 1995: Norway spruce: Cytogenetic studies using different dividing tissues and methods. Proc. of BIOFOSP, Ljubljana, August, 22-31. 1995: 243-246.
8413. Borzan, Ž., 1995: "Wollemi Pine" -nova vrsta drveća otkrivena u Australiji. Priroda. Br. 819: 24-25.
85Želimir Borzan, 1996: Kultivari hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 101
86Želimir Borzan, 1996: Vegetativno razmnožavanje hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 108
87Borzan, Ž., Idžojtić, M., Guttenberger, H., 1996: Standardizacija istraživanja kariotipova četinjača na primjeru Picea omorika. Š.L. 3-4, s.121 pdf
88CYTOGENETIC STUDIES OF FOREST TREES AND SHRUB SPECIES; CROATIAN FORESTS, INC., ZAGREB; FACULTY OF FORESTRY, UNIVERSITY OF ZAGREB, Zagreb 1997. BIB
89Želimir Borzan, 2000: Hermaphroditic, unseasonal flowering in "Green oak" growing in Nothern Dalmatia, Croatia. GŠP vol. 37 s. 425
90IMENIK DRVEĆA I GRMLJA; HRVATSKE ŠUME, Zagreb 2001. BIB
91Želimir Borzan, Dario Kremer, Edith Stabentheiner, 2006: Mikromorfološke značajke sjevernoameričkih vrsta jasena unesenih u Hrvatskoj. GŠP vol. P5 s. 225
92LEXICON SILVESTRE secunda pars; Hrvatske šume, Zagreb 2013. BIB
nedeterminirano:
93Do sada je samostalno ili u suautorstvu objavio 42 znanstvena i 32 stručna rada, među kojima je šest elaborata, jedna monografija koja je prevedena na engleski jezik, pet članaka u monografijama, 2 članka u enciklopediji i jedan prevedeni znanstveni rad s engleskog na hrvatski jezik. Sveukupno je objavio 74 naslova.
94Znanstveni radovi i znanstvena priopćenja
95Stručni radovi
96Monografije
97Poglavlja u monografiji
98Članci u enciklopediji
99Prevodilački rad
100Elaborati
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci HŠD

     LITERATURA

 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM