HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID8961
ime BURA, Dimitrije
zvanje
zanimanje     		 dipl. ing. šumarstva, šumarski inspektor
     

                                                                IZBOR      (knjiga1/8961)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
rođen15. 1. 1911.Dicmo kod Sinja
apsolvirao1933.
diplomirao17. 3. 1934.
umro19. 6. 1987.


     ŽIVOTOPIS


 
 Osnovnu je školu polazio u Muću kod Sinja, Solinu i Srbobranu u Vojvodini, gdje 1929. g. završava gimnaziju.
 Studirao je na šumarskim fakultetima u Beogradu i Brnu (R. Češka). Diplomirao je 17.3.1934. g. Po završetku vojnog roka u Školi rezervnih artiljerijskih oficira u Sarajevu od srpnja 1935. do 1937. g. radi kao volonter i dnevničar na poslovima uređivanja šuma Gradske opštine u Novom Sadu, Direkciji šuma u Banja Luci i Sarajevu te na poslovima iskorišćivanja šuma u manipulaciji Potoci poduzeća "ŠIPAD". Nakon položenog ispita za samostalno vođenje šum. gospodarstva, krajem 1937. g. dolazi u svojstvu šumarskog vježbenika u Šumsku upravu Vitez, a iz Viteza premješten je za sefa Šumske uprave u Okruglici. Za bosanske prilike ta Uprava, površine 12. 300 ha, bila je mala površinom, ali bila je osnovana za režijsko iskorišćivanje šuma.
 Od 1941. do 1945. g. radi u Ravnateljstvu šuma u Sarajevu u Odsjeku za režijsko iskorišćivanje šuma i ujedno je honorarni nastavnik na Srednjoj tehničkoj školi -Drvarski otsjek u Sarajevu.
 U novoj državi 1945. g. postavljen je za glavnog direktora za šumarstvo, drvnu industriju i šumsku željeznicu Šumsko - industrijskog poduzeća "ŠIPAD" sa sjedištem u Drvaru. Zbog neslaganja s nadležnim vlastima u vođenju politike poduzeća, 1949. godine prelazi za profesora u, tada osnovanu Saveznu srednju šumarsku školu za krš u Splitu. Glavni predmeti u Šumarskoj školi bili su mu uređivanje šuma i iskorišćivanje šuma, a predavao je i lovstvo, kraške vode i dr.
 U rujnu 1953. g. prelazi u Š. G. "Dalmacija" u Splitu, a nakon toga jedno je vrijeme republički šumarski inspektor, zatim inspektor NOO Split.
 U studenome 1956. g. odlazi u Beograd, u Savez Poljoprivredno-šumarski komora u svojstvu sekretara za Sektor uzgoja i zaštite šuma. Kada je 1959. godine osnovan Jugoslavenski savjetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, od 1. srpnja rukovoditelj je Službe šumske proizvodnje i pomoćnik direktora Centra. Na toj dužnosti ostaje do umirovljenja 1975. g.
 Uz redovan rad u Centru Bura je aktivno sudjelovao u Jugoslavenskoj nacionalnoj komisiji za topole kao sekretar i dopredsjednik. U dva mandata bio je član Izvrsnoga komiteta Međunarodne komisije za topole FAO u Rimu, zatim član Savjeta Zavoda za topolarstvo u Novom Sadu te član Savjeta Zavoda za četinjače u Jastrebarskom, čiji je bio suosnivač.
 Iza inženjera Bure ostao je obiman spisateljski i urednički rad. Objavio je vise od 50 znanstvenih i stručnih radova, studija i projekata.
 Uredio je šest svezaka edicije "Krš Jugoslavije", izdane kao priprema za Savjetovanje o kršu održanom 1959. g. u Splitu. Uredio je monografiju "Deliblatska peščara 1818 - 1968" (1969.-70.). Zatim, 15 godina bio je urednik časopisa "Topola", a 14 godina (1958.-1975. i 1978.-1984.) edicija Jugosl. poljoprivrednog centra. Uredio je i publikaciju "Razvoj šumske proizvodnje Jugoslavije i zadaci Centra do 2000. godine" (Beograd, 1984.) u kojoj se nalaze i podaci o seminarima i stručnim skupovima koje je također organizirao, angažirajući i referente iz inozemstva.
 Surađuje u publikacijama jugoslavenska šuma (1937.), Lovačkom vjesniku (1953.), Šum. listu (1955., 1960.-1962., 1965.), Topoli (1957., 1959.-1971., 1973.-1974.), savjetovanju o Krku Jugoslavije (1958.), Zborniku Društva inžinjera i tehničara, Split (1958.), Glasniku za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AKMO (1960.), I. Jugoslavenskom savjetovanju o zaštiti šuma (1960.), Šumarstvu (1960.), Sa-vremenoj poljoprivredi (1961.), Protivpožarnoj zaštiti (1963.), reviji 76 Novosadskog sajma (1976.), Drvarskom glasniku (1977.) i Privrednom pregledu (1978.).
 Od objavljenih radova i članaka izdvaja se članak objavljen u Šum. listu 1955. g - Prebirni način gospodarenja u niskim šumama crnike (Quercus ilex) na otoku Olibu, prvi prikaz uopće iz područja gospodarenja o našim šumama crnike.
 Ing. Bura je bio i scenarist i stručni konzultant na snimanju kolor-filma "Plantaže topola" (1965.), koji je na VI. svjetskom šumarskom kongresu u Madridu dobio plaketu.
 Bura je bio društveni djelatnik. Od đačkih dana do kraja života član je izviđačke organizacije (do 1945. skauta), a zatim član je "Narodne tehnike" kao i Šumarskoga društva, te je obnašao i dužnost predsjednika Nadzornog odbora Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije.

     RADOVI

1Unovčenje bukovine u Krivajinom bazenu i ostalim upravama srednje Bosne. Jugoslavenska šuma 6, Beograd 1937., s. 293-300.
2Šumarsko građevinarstvo - udžbenik za srednje šumarske škole. "Svjetlost", Sarajevo, 1952.
3Ljetna prehrana divljaci u zoni niskog krša. LRV 12, 1953, 255.
4Bura ing. Dimitrije, 1955: Prebirni način gospodarenja u niskim privatnim šumama crnike (Querceus ilex) na otoku Olibu. Š.L. 5-6, s.156 PDF
5Zaključci i preporuke savjetovanja stručnjaka za uzgoj topola (Bilje 12-15. XI. 1956. g.). Š.L. 1957., s. 115-118.
6Problemi šumarstva i kraških goleti. Savjetovanje o kršu, Split 1957.
7Ing. D. Bura, 1957: Zaključci i preporuke savjetovanja stručnjaka za uzgoj topola (Bilje 12—15. XI. 1956. g.). Š.L. 3-4, s.115 PDF
8SAVETOVANJE O KRŠU JUGOSLAVIJE; SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE, BEOGRAD 1958. BIB
9Plantaže topola. Priručnik, Beograd, 1960.
10PLANTAŽE TOPOLA SA POLJOPRIVREDNIM MEĐUKULTURAMA; JUGOSLOVENSKI SAVETODAVNI CENTAR ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO, BEOGRAD 1960. BIB
11Bura Dimitrije, 1960: Organizacija savremene šumske proizvodnje (šumarstva) i nova dostignuća u nauci i tehnici. Š.L. 7-8, s.198 PDF
12Ing. Dimitrije Bura, 1961: Mogućnost povećanja proizvodnje (prirasta) i obima sječa u prirodnim ekonomskim šumama.. Š.L. 3-4, s.90 PDF
13D. Bura, 1962: Plantaže topola sa poljoprivrednim kulturama. Š.L. 9-10, s.297 PDF
14Dimitrije Bura, 1963: Ekonomski značaj zaštite šuma od požara. Š.L. 7-8, s.265 PDF
15Bura D., 1963: Šumarstvo Bugarske. Š.L. 11-12, s.460 PDF
16Bura D., 1965: Plantažno gajenje četinara brzog rasta u Italiji (tennološko-tehnička iskustva). Š.L. 7-8, s.331 PDF
17PLANTAŽE TOPOLA; JUGOSLOVENSKI POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKI CENTAR BEOGRAD, BEOGRAD 1967. BIB
18Bura, D., 1972: Razvoj turizma kao privredne djelatnosti u okviru šumarstva. Š.L. 11-12, s.442 PDF
19Podizanje novih 300 tisuća ha plantaža i intenzivnih zasada brzorastućih topola i vrba (projekt). Jug. poljop.-šumarski centar, Beograd 1974.
20Podizanje novih 300 tisuća ha plantaža i intenzivnih kultura Četinara brzog rasta (projekt). Ibid., Beograd 1976.
21FERTIL POT; JUGOSLOVENSKI POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKI CENTAR, BEOGRAD 1985. BIB
22Bura, D., 1985: Prof. Ing. DUŠAN ZAHAR: Lesnicke melioracie. Š.L. 5-6, s.265 PDF
23KORIŠĆENJE ŠUMSKE BIOMASE ZA ENERGETIKU; JUGOSLOVENSKI POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKI CENTAR, BEOGRAD 1987. BIB
nedeterminirano:
24ZNAČAJNIJI RADOVI
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

     LITERATURA

 *** Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860 - 1960., s. 563.
 *** Š.E. I. JLZ, Zagreb, 1980., s. 228-229.
 Kauders, A:. Šumarska bibliografija I. i II.
 Piškorić, O.: Dimitrije Bura, dipl. ing. šumarstva 1911.-1987., Š.L. 10-12, 1987., s. 698-699.
 Nikolić, D.: Dimitrije Bura. Šumarstvo, 3, 1987., s. 91-92.
 Simončić, L.: V spomeni Dimitriji Buri. Gozdarski vestnik 9, 1987., s. 420.
 Piškorić, O.: Bura, Dimitrije. HBL, 2. knjiga, JLZ, Zagreb 1989., s. 514.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 PIŠKORIĆ, Oskar: DIMITRIJE BURA, dipl. inž., ŠL 10-12/1987, s.698 PDF
 

  Šumarski stručnjak iz Dicma gdje je rođen 1911. Šmarstvo je studirao u Beogradu a završio u Brnu 1934. Radio je na raznim lokacijama, uglavnom po Bosni sve do 1947. kad zbog izvjesnih sukoba bude vraćen u Dalmaciju za profesora novoosnovane Savezne srednje šumarske škole za krš u Splitu. 1953. prelazi u ŠG Dalmacija u Splitu, a već 1956. prelazi u Beograd gdje je 1959. rukovoditelj Službe proizvodnje i pomoćnik direktora Jugoslavenskog savjetodavnog centra za poljoprivredu i šumarstvo, gdje ostaje do umirovljenja 1974. Iza njega je ostao zavidan spisateljski i urednički rad. Objavio je preko 50 radova i studija, a začajan je urednički doprinos šest svezaka monumentalne edicije Krš Jugoslavije, izdane kao priprema za čuveno savjetovanje o kršu u Splitu 1959. Časopis Topola uređivao je 15 godina a edicije Jugoslavenskog poljoprivrednog centra još 14 godina.    IMENIK    HBL

thanks to:
HŠ&HŠD&BM