HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID8992
ime CESTAR, Dražen
zvanje
zanimanje     
dipl. ing. šumarstva, dr. sc.
     

                                                                IZBOR      (knjiga1/8992)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen7. 9. 1930.Novigrad Podravski
apsolvirao1953.
diplomirao1954.
doktorirao1965.Šumarski fakultet u Zagrebu
umro3. 1. 1988.Zagreb



 Potječe iz šumarske obitelji. Srednju školu završio je 1949.g. u Križevcima.
 Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao 1954.g.
 Nakon kratkog rada u operativi, u Šumariji Bjelovar i odsluženog vojnog roka, već je 1955.g. počeo surađivati u uzgajivačkim (s. J. Šafarom) i tipološkim (sa S. Bertovićem) istraživanjima na Šumsko - pokusnoj stanici Bjelovar, zatim u Delnicama i konačno u Institutu za šumarstvo i lovna istraživanja NRH u Zagrebu.
 Željan afirmacije, disertaciju pod naslovom Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske, obranio je 1965. godine na Š.F. u Zagrebu.
 Zvanje znanstvenoga suradnika dobiva 1966. godine, višega znanstvenoga suradnika 1974.g., a znanstvenoga savjetnika 1981.g.
 Od prosinca 1968.g. do kraja života rukovoditelj je Odjela za tipologiju šuma u Šumarskom institutu u Jastrebarskom.
 "Uložio je sve svoje znanstveno i stručno znanje za realizaciju projekta tipologije šuma u SR Hrvatskoj, te se marljivo i uporno borio za njezino uvođenje u šumarsku znanost i operativu Hrvatske.
 On ju je svojom upornošću i znanjem digao na nivo općejugoslavenske pa i evropske vrijednosti", (V. Hren).
 Prvi rad iz područja tipologije objavio je 1962.g., kad je istražio razvitak proizvodnje u raznim tipovima šuma s prebornim gospodarenjem.
 G. 1969. je s grupom stručnjaka prikazao istraživanje tipova šuma i šumskih staništa na području Hrvatske, kako ih je zamislio i obrazložio njihov predlagač S. Bertović.
 Narednim radovima dalje je razrađivao i produbljivao tipološku problematiku. Načinio je inventuru tipova šuma i izrađene su karte tipova hrvatskih šuma.
 U drugoj etapi D. Cestar je zamislio da se na jednom ili vise uzoraka idealnog tipa provjere, prodube i analiziraju konkretni problemi vezani uz tipove. Prerana smrt prekinula je ostvarivanje te zamisli.
 Unutar šumske tipologije bila mu je uža specijalnost uređivanje šuma, pa je na tom području u zemlji i inozemstvu priznat stručnjak.
 Bio je neumoran znanstveni djelatnik. U radu je našao smisao života.
 Dr. Cestar bio je član velikog broja stručnih organizacija u zemlji i inozemstvu. Bio je potpredsjednik, pa onda i predsjednik Sekcije za uređivanje IUFRO, kao i Sekcije uređivača SFRJ.
 Bio je član Uređivačkog odbora "Biltena za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU" i Uređivačkog odbora edicije "Radovi" Š.I.
 Sudjelovao je na velikom broju znanstvenih skupova, simpozija i savjetovanja na kojima se redovito javljao referatima.
 Značajniji skupovi na kojima je sudjelovao jesu: Međunarodni simpozij uređivača u Drezdenu (1973.), Savjetovanje JAZU o kršu u Splitu (1976.), Savjetovanje o tipologiji šuma u Beogradu (1979.), IUFRO simpozij o uređivanju šuma u Zvolenu (1972.), Beogradu (1975.), Bukureštu (1978.), Simpozij o šumskim tlima Akademije nauke i umjetnosti SR BiH na Tjentištu (1973.) i dr.
 Objavio je sam ili u koautorstvu vise od 70 znanstvenih radova, 80 studija i stručnih prikaza i 50 elaborata, programa i osnova gospodarenja.

1Razmatranje volumnog, debljinskog i visinskog prirasta jele u dvije šumske zajednice Gorskog kotara. Obavijesti l, 1958, Zagreb, s. 32-42.
2Cestar Dražen, 1960: Prirast i vrijeme prelaza s obzirom na način gospodarenja. Š.L. 5-6, s.173 PDF
3Cestar D., 1967: Prilog diskusiji o primjeni tipologije u suvremenom uređivanju šuma. Š.L. 5-6, s.181 PDF
4Cestar D. i Hren Vl., 1967: Prilog definiciji sastojinskih oblika gospodarskih šuma. Š.L. 5-6, s.186 PDF
5Cestar D., Hren V., 1967: Primjena aerofotogrametrije u uređivanju i tipologiji šuma. Š.L. 9-10, s.400 PDF
6Cestar D., Hren V., 1967: Prilog načinu doznake stabala kod prebornog gospodarenja. Š.L. 11-12, s.452 PDF
7Cestar D. i Hren V., 1968: Prilog definiciji sastojinskih oblika panjača, panjača sa stablima iz sjemena i šibljaka. Š.L. 7-8, s.279 PDF
8Methodes d amangement des forets en BS de Croatia. Forest Management Meth-ods in European Countries, Institut de cercetari studii si proiectari Silvice, Bu-kuresti, 1971, 225-230. IUFRO Working Group for Forest Management Studies in Europen Countries, Bukurešt.
9Waldtypologie - der Gründ Forsteinrichtungsplane. Internationale Wissenschaftliche Konferenz, Zvolen; Mitteilungen bei der Versammlung des IUFRO - Subject group Forest Management und Plannung. Hochschule fur Forst - und Holzwirtschaft in Zvolen, 1971, 403-408. Der Inter-nazionalen Wissenschaftlichen Konferenz in Zvolen, CS.
10Die Klassifizierung von Bestanden bei der Forsteinrichtung in der S.B. Kroa-tien, Internationales Forsteinrichtungs Svmposium, Band 2. Technische Universi-tat, Dresden, 1974, 268-276. Internationales Forsteinrichtungs-sj´mposion der sozialis-tischer Lander, Technische Univerzitat Dresden.
11Cestar, D., 1975: V. Stamenković: Prirast i proizvodnost stabala i šumskih sastojina. Š.L. 11-12, s.513 PDF
12D. Cestar, Vl. Hren, Z. Kovačević, J. Martinović i Zv. Pelcer, 1977: Istraživanja ekološko-gospodarskih tipova šuma eumediteranskog i submediteranskog područja. Š.L. 3-4, s.168 PDF
13Cestar, D., 1979: Potencijalne mogućnosti Šumskog Gospodarstva Ogulin. Š.L. 11-12, s.589 PDF
14Dražen Cestar, 1987: Primjena tipologije u uređivanju šuma. GŠP vol. P3 s. 77

nedeterminirano:
15ZNAČAJNIJI RADOVI
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

 Monografija Š.I. Jastrebarsko, 1986.
 Hren, V.: In memoriam - Dr. DRAŽEN CESTAR, dipl. ing šumarstva (1930.-1988.). Š.L. 5-6,1988., Zagreb, s. 291-293.
 Piškorić, O.: Cestar, Dražen, HBL, 2., Zagreb, 1989., s. 645.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 HREN, Vladimir: Dr. DRAŽEN CESTAR, dipl. inž. šum, ŠL 5-6/1988, s.291 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM