| Sin Nikole i Ivane r. Soldić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji turističkog djelatnika. | |
| Hrvatski rodoljub P. Đurasović potječe iz Hercegovine. Obitelj njegova oca Nikole napustila je 1943. g. Koteze i preselila se u Trebimlje, rodno mjesto njegove majke, a 1943. dolazi u Dubrovnik na imanje grofice Attems po njenom pozivu, kod koje je od 1936. g. u vili Solitudo (ljetnikovac Gundulić - Ghetaldi) služila njegova tetka Nika. | |
| Obitelj njegova oca naseljava se prvo na predjelu Forteca na Babinu Kuku, a potom se izbjeglička obitelj preselila u ljetnikovac Solitudo, odakle prelazi u gospodarsku zgradu - staru mlinicu Gundulića u uvalici Solitudo, zbog bolje povezanosti sa zemljom. Od 1946. do 1954. g. pohađa i završava osnovnu školu u Dubrovniku, na Lapadu, a gimnaziju od 1954. do 1958. također u Dubrovniku. | |
| Šumarstvo je upisao 1958. g. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1965. g. | |
| U struci, od 1968. do 1970. g. radi na otoku Lokrumu kao laborant, a od 1970. do 1971. g. kao asistent Biološkog instituta u Dubrovniku sa zadatkom unošenja egzotičnog drveća i grmlja. | |
| Od 1971. do 1975. g. radi na mjestu upravitelja N. P. Mljet i elan je Savjeta za zaštitu prirode Hrvatske. Radi na poslovima zaštite prirode. Učvršćuje upravu Nacionalnog parka, povećava broj radnika i razvija turističko - ugostiteljsku djelatnost. Proširuje se turistički kamp Vrbovica. čine se planovi za izgradnju turističkog centra na Pristaništu koje izrađuje Arhitektonski fakultet u Zagrebu, uz potporu Dubrovačke banke, ali promjenom lokacije planovi se nisu ostvarili. Ipak, poboljšava se sistem puteva, staza i skalinada od Pomene do Goveđara s Mljetskim jezerima. Proširuje se sustav protupožarnih prosjeka na cijelom području Nac. parka. | |
| Ing. Đurasović 1972. g. polaze stručni ispit iz oblasti kulture i stječe zvanje konzervatora zaštite spomenika kulture. | |
| Od 1975. g. (već dvadeset godina) do danas djeluje na mjestu upravitelja Arboretuma Trsteno, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, gdje radi na unošenju egzotičnog drveća, grmlja i drugog bilja, izrađuje planove i programe Arboretuma i neposredno rukovodi radom Arboretuma. | |
| Poslijediplomski studij studirao je na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno područje oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Izradio je i obranio magistarski rad pod naslovom "Stanje i perspektiva zaštite prirode u Dubrovniku i okolici 1984. godine". Služi se engleskim i njemačkim jezikom. | |
| 1991. i 1992. g. Srbi i Crnogorci s Jugoslavenskom armijom popalili su i opljačkali Arboretum. Izgorjelo je 80 posto vegetacije Arboretuma i rasadnici s vise od trideset tisuća stabala i sadnica. Stradalo je i oko deset posto ukupnog broja vrsta stare zbirke egzotičnog drveća i grmlja i vise od 200 vrsta mladih egzota. | |
| Stradale su i građevine: do temelja je izgorio stari glorijet-paviljon ispred ljetnikovca Gučetić, stara kuća-stan čuvara i staklenik, a ljetnikovac Gučetić je oštećen. | |
| Mr. sc. ing. Đurasović radi na obnovi Arboretuma; dobiva veliku pomoć u traktorima, strojevima i vrtlarskim alatima iz Caena u Normandiji u Francuskoj. | |
| God. 1993. obnavlja uz pomoć donatora staklenik za introdukciju i proizvodnju bilja, 1994. g. obnavlja stari glorijet-paviljon ispred ljetnikovca Gučetić, a 1995. g. krov ljetnikovca Gučetić u Trstenom. | |
| Prirodnu vegetaciju i kulture obnavlja prirodnim putem ili na umjetni način. Zbirka egzotičnog drveća i grmlja obnavlja se međunarodnom razmjenom sjemenja s različitim arboretumima, botaničkim vrtovima, parkovima s vise od 30 država. | |
| G. 1993. uzgojeno je u Arboretumu 130 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, a neke od tih egzota već su posađene u Arboretumu. | |
| Ali, bit Će potrebno oko 80 godina da se od posljedica srpske agresije i okupacije Arboretuma obnove stare prirodne sume i podignu egzote, te osnovna vegetacija Arboretuma Trsteno vrati u prvobitno stanje. | |
| U analima Arboretuma bit Će zlatnim slovima upisano ime njegovoga dugogodišnjeg upravitelja mr. sc. dipl. ing. šumarstva Petra Đurasovića. | |
RADOVI |
1 | Lokrum. Š. E. II., JLZ, Zagreb 1983.,s. 336.
| |
2 | Mljet. Ibid., s. 422-423.
| |
3 | Stanje i perspektive zaštite prirode u Dubrovniku i okolici. (Magistarski rad), Dubrovnik 1984., s. 1-116 + 2 karte.
| |
4 | Đuro Rauš, Petar Đurasović, 1986: Specijalni rezervat šumske vegetacije — otok Lokrum. GŠP vol. P2 s. 323
| |
5 | Arboretum Trsteno. Hortus 3, 1986., Skopje, 17-20.
| |
6 | Specijalni rezervat šumske vegetacije - Otok Lokrum, (s Rauš, Đ. ). Glas. za šum. pokuse. Posebno izdanje 2, S. F. Zagreb 1986., s. 323-328.
| |
7 | Trsteno. S. E. III., JLZ, Zagreb 1987., s. 533-534.
| |
8 | Mirko Vidaković, Ante Krstinić, Petar Đurasović, Davorin Kajba, 1990: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na području arboretuma Trsteno. GŠP vol. 26 s. 331
| |
9 | Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličnih borova na području Arboretuma Trsteno, (s Vidaković, M., Krstinić, A. i Kajba, D. ). Glas. za šum. pokuse 26. S. F. Zagreb 1990., s. 331-339.
| |
10 | Štete u Arboretumu - u Trstenom. Hortikultura 1-4, Zagreb 1994., 47.
| |
11 | Đurasović, P., 1994: Štete na vegetaciji i obnova vegetacije Arboretuma Trsteno od velikog požara 1991. godine. Š.L. 9-10, s.295
pdf | |
12 | Arboretum Trsteno Hrvatske akademije Petstoljetni hrvatski perivoj. Zbornik dubrovačkog primorja i otoka V. Dubrovnik 1995., 91-114.
| |
13 | Đurasović, P., 1997: Unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje. Š.L. 5-6, s.277
pdf | |
| -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
| -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE |
LITERATURA |
| ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |