HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9396
ime HLAVINKA, Vinko
zvanje
zanimanje     
tehnički stručnjak, profesor na Šum. akademiji u Zagrebu i profesor na Visokoj tehničkoj školi u Brnu
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9396)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen5. 11. 1863.Vincencove /Češka/
umro25. 2. 1934.Brno /Češka/



 Realku polazi u češkom gradu Prostejove, a studij hidrotehnike i kulturnog inženjerstva završava 1887. g. na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.
 Zaposlio se u Zemedelske ra-dy u Pragu. Nezadovoljan uredskim radom odlazi 1888. g. u Hrvatsku gdje ostaje do 1911. g. kad se vraća u Brno.
 Od 1888. do 1899. radi upravno-operativne poslove. Kao službenik Zemaljske vlade u Zagrebu projektira melioracijske radove na poplavnim područjima kotara Vinkovci, Županja i Mitrovica (180 km3. ), a zatim u dolini Gacke. U Lici obavlja i radove na gradnji vodovoda za grad Gospić te na uređenju bujica u Senjskoj Dragi.
 Od 1896. radi u Križevcima. Osnovni posao bio mu je regulacija rijeke Glogovnice i Struga.
 Od l. IV.-3.11.1899. g. docent je na Gospodarskom višem učilištu u Križevcima gdje predaje geodeziju, graditeljstvo, graditeljsko crtanje i kulturnu tehniku (hidrotehničke melioracije poljoprivrednih površina. ).
 Zapažen kao izvrstan stručnjak i savjestan radnik postavljen je za profesora Šumarske akademije u Zagrebu, gdje radi od 1899.-1900. do zaključno 1910.-11. škol. g.
 Svih dvanaest godina predaje geodeziju, gradnju cesta i željeznica te tlocrtno crtanje. Osim toga predaje vodo- i mostogradnju 1900.-1911. ), konstrukcije gatova i brana (1900.-1909. ), opće šumarsko graditeljstvo (1899.-1900. ), uređenje bujica (1900.-1903. ) i šumska otpremna sredstva (1909.-1911. ).
 Bio je pročelnik Šumarske akademije 1910.-11. škol. g. Osnovao je i uredio Kabinet za geodeziju i ostale tehničke predmete i bio predstojnik kabineta do 1911. g.
 Zbog oskudice stručnih knjiga na našem jeziku izdao je litografirana skripta: "Gradnja cesta i željeznica", "Uređenje bujica", "Vodno graditeljstvo" i "Geodeziju".
 U skriptama "Vodno graditeljstvo", između ostalog, naglašava kako je suma značajan činitelj regulacije rijeka.
 Mnoge teorijske zasade provodi sa studentima u praksi. Od većih radova izvedena je gradnja cesta u sumama Ogulinske imovne općine na izrazito krškom terenu i gradnja šumske željeznice duge 12 kilometara u Novogradiškoj imov. općini (Babja gora - Tisovac - željeznička stanica St. Petrovo Selo).
 Bio je izvrstan nastavnik i pedagog. Od slušača tražio je savjesnost u radu i ljubav za buduće zvanje. Zauzimao se za materijalnu pomoć svojim studentima.
 Znakovit je i njegov rad kao člana Društva inženjera i arhitekata. Učlanjuje se 1891. g. i ostaje članom i nakon odlaska iz Zagreba pa je tridesetih godina jedini član iz XIX. stoljeća. Dolaskom na Šumarsku akademiju omogućen mu je aktivniji rad u Društvu. G. 1901. izabran je za knjižničara, a od 1905. do 1910. g. urednik je društvenog lista "Vijesti". Dobio je priznanje za zasluge sto ih je stekao kao urednik lista.
 Kao jednom od najagilnijih pobornika ideje osnutka hrvatske
 visoke tehničke škole, koja bi značila kulturni i tehnički napredak Hrvatske, na skupštini Društva 1903. g. povjerena mu je izradba prijedloga Zemaljskoj vladi o osnivanju takve škole, odnosno tehničkog fakulteta. Kao rezultat njegovog zalaganja osnovan je početkom 1908.-1909. škol. g. samo dvogodišnji Geodetski tečaj za izobrazbu geodetskih i kulturno-tehničkih stručnjaka, "prislonjen" uz Šumarsku akademiju. Tečaj je imao svoj profesorski zbor i vlastitu upravu. Za rad Tečaja koristile su se prostorije i inventar Šumarske akademije. Podudarni predmeti slušali su se na Akademiji. Nastavak školovanja na Akademiji bio je moguć uz polaganje predmeta koji nisu na tečaju slušani. Hlavinka je bio glavni nastavnik geodezije.
 Djelovanje Hlavinke na geodetskom tečaju i u Društvu inženjera i arhitekata značajno je utjecalo na razvoj geodezije i geodetskoga školstva. Geodetski se tečaj, naime, smatrao pretečom visokoškolske tehničke izobrazbe u Zagrebu. Djelovao je do osnivanja tehničke visoke škole 1918. g. kada je priključen toj školi, a 1920. g. pretvoren je u četverogodišnji Geodetski odjel te škole. Velike površine komasiranog i isušenog zemljišta većinom su praktični rezultati djelovanja Geodetskog tečaja i odjela.
 Osim stručnog i nastavničkog rada Hlavinka je objavljivao i stručne članke te inofmativne prikaze. U članku "Novi Zakon o vodama i poljoprivreda", objavljenom 1891. u prvom zagrebačkom dnevniku (na njemačkom jeziku) "Agramer Zeitung" (Zagrebačke novine) br. 131. i 132. između ostalog piše kako novi Zakon omogućuje realizaciju potreba za odvodnjom i navodnjavanjem u Hrvatskoj i Slavoniji, jer mnoga polja i livade stradavaju od poplava.
 U "Viestima Društva inžinira i arhitektah" objavio je dvadesetak tekstova, od kojih izdvajamo: "Kanalizacija istočnog Srijema" (1894. ), Starorimski vodovod preko Kupe u Sisku" (1902. ), prikaz o meliorativnim radovima u dolini Nila i o tek dovršenoj Asuanskoj brani (1903. ), članak o povijesti isušenja Vranske doline u Dalmaciji (1907. ), analiza "Može li se Sava kraj Zagreba izrabiti za motorne svrhe", tj. za gradnju hidroelektrana (1907. ).
 Dne 2.3.1908. održao je predavanje u Društvu inženjera i arhitekata pod naslovom "Nova željeznica iz Sarajeva na tursku granicu i njezin nastavak kroz Sandžak - Novi Pazar". Predavanje je objavljeno u "Vjesniku" Društva.
 U "Šumarskom listu" 1906. g. raspravlja i polemizira sa šumarima V. Dojkovićem i V. Bönelom o reambulaciji međa. On, naime smatra da za taj posao može dobro poslužiti mjernički stol, a ova dvojica na temelju vlastitih iskustava ističu da se navedeni rad mora obaviti samo teodolitom. Posljednji članak u Hrvatskoj Hlavinka objavljuje 1925. g. u zagrebačkom dnevniku "Jutarnji list" br. 4885. pod naslovom "Iz Nehaj-grada" tj. iz Senja u kojem članku ističe ljepote Senjske Drage. Na pisanje članka potakao ga je rezultat njegovog rada na uređenju bujica u Senjskoj Dragi. "Danas je predjel Senjske Drage pokriven lijepom sumom sa bujnom vegetacijom i puno izvora", piše on. "Pošumljeni predjel Senjske Drage je danas prirodnim biserom i zahvalna atrakcija svakog turista i svakog prijatelja prirodnih ljepota. " Izradio je idejni projekt željezničke pruge Bihać - Senj, opisan u posebnoj publikaciji "Željezničke veze pristaništa Kvarnera s osobitim obzirom na željeznicu Senj - Otočac - Plitvička jezera - Bihać (1927. ). " Osim sto bi povezala zaleđe s Jadranskim morem pruga bi poslužila i za iskorišćivanje suma kroz koje bi prolazila (Kapela, Plješivica... ).
 Hlavinka je bio oženjen Senjankom iz obitelji Mladineo pa to objašnjava zašto je pisao projekt za prugu kad je već živio u Brnu.
 Vinko Hlavinka otišao je 1911. u Brno za profesora na Visokoj tehničkoj školi. Dok je živio u Zagrebu, bio je predsjednik češke besede, a u Brnu osnovao je čehoslovačko-jugoslavensku ligu, bio joj je predsjenik i brinuo se za hrvatska sela u Južnoj Moravskoj. Za taj rad dobio je visoko odlikovanje - Orden Sv. Save.
 Djelovanje Vinka Hlavinke u upravno-operativnim poslovima u Hrvatskoj, njegov rad na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, te intenzivan rad u Društvu inženjera i arhitekata značajno je za šumarstvo, cjelokupno gospodarstvo i tehnički napredak Hrvatske, sto dokazuje da je Hrvatsku smatrao svojom drugom domovinom. Njegov patriotizam posebno dolazi do izražaja u viziji da Zagreb bude kulturno i gospodarsko srediste povezivanjem Istoka i Zapada Europe željezničkom prugom preko Bosne. Ukupnim radom uveliko je zadužio nas narod i obvezao ga na trajnu zahvalnost.
 Bio je član Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva od 1902. do 1916.

1Gradnja cesta i željeznica (litografirano). Zagreb 1900., s. 1-47.
2Uređenje bujica (litografirano). Zagreb 1901., s. 1-86+27 listova crteža.
3Visoka tehnička škola. Spomen-knjiga Društva inženjera i arhitekata, Zagreb 1903.
4Reambulacija međa na osnovu katastarskih mapa. Vjesnik" Hrv. društva inž. i arhitekata, br. 5, Zagreb 1905. i Šum list 1906., s. 26-36.
5Vodno graditeljstvo (litografirano). Zagreb 1907., s. 1-330.
6Projekt i izvedba stalne šumske željeznice Staro Petrovo Selo - Tisovac -Babja gora (područje tadašnje Gradiške imov. općine. ), 1908.
7Geodezija (litografirano). I. dio s. 1-359, II. dio s. 1-428, III. dio s. 1-138; II. izdanje, Zagreb 1911.
8
9Željezničke veze pristaništa Kvarnera s osobitim obzirom na željeznicu Senj -Otočac - Plitvička jezera - Bihać (uz suradnju željezničkog odbora u Senju). Senj 1927.

nedeterminirano:
10VAŽNIJI RADOVI
11
12Gradnja cesta i železnica; Klub hrvatskih šumarskih akademičara, Zagreb 2222. BIB
 -- sve u biblioteci HŠD

 Nenadić, Đ.: Prof. Ing. Vinko Hlavinka (povodom 70 g. života). Šum. list 8-9, 1932., s. 489-491.
 (Nenadić, Đ. ): Prof. Ing. Vinko Hlavinka. Šum. list 3, 1934., s. 125.
 Nenadić, Đ.: Delovanje Prof. Ing. V. Hlavinke u Hrvatskoj. Čehoslovensko-Jugoslavenska revija br. 2, 1934., s. 32-34.
 Esih, I:. Ing. V. Hlavinka. In memoriam bivšem profesoru Šumarske akademije. Jutarnji list XXIII (1934. ), br. 7938.
 *** Šum. nastava, s. 67, 99-100, 105-107, 111, 116.
 N. N.: Geodetski tečaj. Geodetski list 1-3, 1969., Zagreb, s. 62.
 *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846. -1976. Zagreb 1976., s. 142.
 *** Šum. enciklopedija 2 1983., s. 62.
 Piškorić, O.: Ing. Vinko Hlavinka, profesor Šumarske akademije u Zagrebu, (portret). Šum. list 7-8, 1994., s. 253-257.
 Merkler, D., T. Sliepčević i Z. Soldo: Monografija geodetske tehničke škole. Zagreb 1995., s. 101, 104-106.
 *** HŠD 1996., Zagreb 1996., s. 118, 141.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 ***: † Prof. ing. Vinko Hlavinka, ŠL 3/1934, s.125 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM