HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9413
ime HORVAT, Ivo  - botaničar
zvanje
zanimanje     
botaničar, dr. sc., sveučilišni profesor
     


lokacija

rođen7. 10. 1897.Čazma
apsolvirao1919.
diplomirao1920.
doktorirao1920.Filozofski fakultet u Zagrebu
umro23. 4. 1963.Zagreb
dodatne listeplaninari



 Sin Ivanov. Osnovnu školu pohađao je u Dubravici i Samoboru, a maturirao je 1916. g. na II. klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu studirao je od 1916. prirodne znanosti (prirodopis, geografiju), diplomirao je i doktorirao 1920. iz znanstvenog područja botanike s raspravom "Vrijednost gametofita u filogeniji paprati s osobitim obzirom na vrstu Phjllitis hybrida (Milde) Christensen" te stupio u državnu službu sa zvanjem asistenta Botaničkog instituta.
 Nakon izbora za docenta (1927. ) i izvanrednog profesora (1933. ) izabran je 1940. za redovitog profesora sistematske botanike i geobotanike te za predstojnika Botaničkog instituta i Botaničkog vrta na Filozofskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu, na kojim dužnostima ostaje do 16.8.1945. Od 11.6.1947. redoviti je profesor i predstojnik Zavoda za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveuč, u Zagrebu do smrti, 1963. godine.
 Uz G. Beck-Mannagettu i L. Adamovića, Ivu Horvata se ubraja među najuglednije prirodoslovce i najzaslužnije istraživače vrlo bogate cvjetane i raslinstva u Hrvatskoj i na Balkanu. Među prvim je sljedbenicima moderne Braun-Blanquetove biljnosociološke škole (Ztirich-Montpellier) i svojim je radovima, u nas i u Europi, stekao priznanje zaslužnoga krčitelja, promicatelja i nestora suvremenoga fitocenološkog proučavanja biljnog pokrivača. Njegov se znanstveni rad odvijao u nekoliko smjerova i obuhvaća: sistematiku i proučavanje filogenije paprati, floru mahovina, floristička i vegetacijska istraživanja, kartiranje raslinstva i znanstveno-organizacijski rad.
 Vegetacijska studija o ličkoj Plješevici (1925. ) smatra se prekretnicom u njegovu radu, jer su otad geobotanicka, odnosno fitocenologijska istraživanja i kartiranja postala njegova glavna prezauzetost. Proučio je i opisao mnogobrojne šumske, livadne i ostale biljne zajednice (fitocenoze) u različitim krajevima, reljefnim pojasima i bioklimatima u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Potaknuo je i proveo prva detaljna vegetacijska kartiranja - na Pelisteru u Makedoniji (1947. ) i masivu Risnjaka i Snježnika u Gorskom kotaru (1948. ). Predlagao je izradbu suvremenih fitocenoloških karata ondašnje Jugoslavije (1959., 1961. ) i Europe (1963. ).
 Njegov rad su obilježavali: dosljednost, preciznost u shvaćanju i ekologijskoj obilježbi biljnih zajednica, provedba proredbenih bioekologijskih istraživanja te primjena stečenih spoznaja u različitim prirodoznanstvenim, gospodarskim i ostalim područjima, npr. u šumarstvu, poljodjelstvu, veterinarstvu, zaštiti prirode i si. Poglavito je uočljiva njegova trajna i obostrano korisna suradnja s mnogim uglednim šumarima, šumarskom operativom, a osobito sa zagrebačkim Šum. institutom, kojem je bio dugogodišnji vanjski suradnik. Ta je suradnja snažno unaprijedila Horvatov istraživački i publicistički rad, ali također provedbu trajnih fitocenoloških i tipoloških istraživanja i kartiranja suma i šumskih staništa u Hrvatskoj, koja su u razdoblju 1954.-1996., a i kasnije postigla teorijske i praktične rezultate trajne vrijednosti.
 I. Horvat aktivno je sudjelovao na mnogim međunarodnim i domaćim botaničkim studijskim putovanjima, kongresima i sličnim znanstvenim skupovima, a kao počasan gost-profesor predavao je na nekoliko uglednih europskih sveučilišta (Ztirich, Hamburg, Stolze-nau, Krakow, Warszawa, Halle-Saale, Giessen, Graz).
 Kao cijenjeni znanstvenik bijaše član, suradnik i utjecajan djelatnik u dvadesetak međunarodnih (IUFRO) i domaćih društava, uredništava i saveza. Predlagač je i jedan od osnivača NP "Risnjak".
 Njegov velik i vrijedan, desetljećima sabran, herbarij danas je pohranjen u Istraživačkom centru HAZU u Zagrebu. Rezultati njegovih istraživanja obasižu: oko 80 znanstvenih rasprava i članaka, 6 posebnih djela, 46 stručnih radova, elaborata, recenzija te 20-ak stručno-popularnih napisa objavljenih u 30 domaćih i oko 15 stranih časopisa i publikacija.
 Na plodonosan nastavno-pedagoški i Znanstveno-istraživački rad i doprinos hrvatskoj znanosti te ugledu u nas i stranom svijetu primio je dva priznanja: "Nagradu Eugena Podaupskog" za godinu 1962., nagradu "Ruđer Bošković" (1963. ) i posmrtno "Priznanje sa zlatnom plaketom za doprinos na unapređenju i razvoju nacionalnog parka >Risnjak<", u povodu 30. obljetnice postojanja.

1Die Bedeutung des Gematophyten filr die Phylogenie der Filicineen (Eine kritis-che Literaturstudie). Glas. Hrv. prirod, društva, XXXIII, Zagreb 1921., s. 136-157.
2Gametofit paprati Phyllitis hybrida i Ceterach officinarum. Kad JA 226, Zagreb 1922, s. 208-219. (Der Gametophvt der Fa-zuc. Phj´llitis hj´brida und Ceterach officinarum. ). Buli. JA 15-18, Zagreb 1923., s. 19-21.
3Ein Beitrag zur Kenntnis der mar-ginalen Filicineen. Osterr. Bot. Zeitschrift 9-10, Wien 1923., s. 335-339.
4Razvoj i strodstvo paprati Cheilanthes (Development and affinities of the Fern Cheilanthes). Acta Bot. I., Zagreb 1925., s. 15-21.
5O vegetaciji Plješevice u Lici (Über die Vegetation des Pljesevica-Gebirges in der Lika). Geogr. vestnik l, Ljubljana 1925., s. 113-123. (II. pocas. izdanje, Narodni šumar, Sarajevo 1961. ).
6Ontogenetska istraživanja paprati No-thochlaena, Hemionitis i Adiantum. Rad JAZU 232, Zagreb 1926., s. 125-139. (Onto-genetische Untersuchungen an den Farnen Nothochlaena, hemionitis und Adiantum). Buli JA 21, Zagreb 1926., s. 18-19.
7Über Ursprung Gliederung und Sys-tematische Stellung der Cheilanthineen. Acta Bot. II, Zagreb 1927., s. 85-123.
8Rasprostranjenje i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije, (Die Ver-breitung und Geschichte der mediterra-nen, illj´rischen und pontischen Ploren-elemente in Nordcroatien und Slovenien). Acta Bot. IV. Zagreb 1929., s. 1-34.
9Vegetacijske studije o hrvatskim planinama; Jugosl. Akad, Zagreb 1929. BIB
10Vegetacijske studije o hrvatskim planinama; I. Zadruge na planinskim goletima. Rad JAZU 238, Zagreb 1930., s. 1-96.
11Coup d´oeil sur la vegetation alpine des montagnes croates. "Competes rendus du lile Congres des Geographes et Ethno-graphes Slaves en Yougoslavie 1930. ", Beograd 1932., s. 114-118.
12Istraživanja vegetacije na Dinarskim planinama. Ljetopis JA 44, Zagreb 1930. / 31., s. 122-130.
13VEGETACIJSKE STUDIJE O HRVATSKIM PLANINAMA; „Radovi" Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, ZAGREBU 1931. BIB
14Brdske livade i vristine u Hrvatskoj. Acta Bot. VI, Zagreb 1931., s. 76-90.
15Vegetacijske studije o hrvatskim planinama; II. zadruge na planinskim stijenama i tocilima. Rad JA 241, Zagreb 1931., s. 147-206.
16Sociologija bilja (Sto je sociologija bilja, Kako istražujemo biljnu zadrugu, Važnost sociologije za život Čovjeka). Priroda XXI, 9-10, Zagreb 1931., s. 281-295.
17Slučaj otrovanja otrovnim rujem (Bhus toxicodendron L. ^). Vjesnik Ljekarnika 12, Zagreb 1931., s. 510-516.
18Orada za briogeografiju Hrvatske, (Ma-terialien zur Brvogeographie Kroatiens). Acta Bot. VII, Zagreb 1932., s. 73-128.
19Vegetationsbilder aus den Kroatischen Alpen. Vegetationsbilder; Die illvrischen Felsspalten- und OerOllpflanzen. 23. Heihe, Hef t 8, pp. 1-8, Taf el 43-48, Jena 1933.
20Istraživanje vegetacije hercegovačkih i crnogorskih planina. Ljetopis JA 46, Zagreb 1933., s. 101-113.
21Chrvsopogoneto-Satureion subspicatae - ein neuer Verband der Brometalia erecti Braun-Blanquet, (sa S. Horvaticem). Acta Bot. IX, Zagreb 1934., s. 8-12.
22Daš Festucion pungentis - eine sildost-alpin-illvrische Vegetationseinheit. Acta Bot. IX, Zagreb 1934, s. 54-67.
23Istraživanje vegetacije planina Vardarske banovine, I. Ljetopis JA 47, Zagreb 1935, s. 142-160.
24Zelenjak - kolijevka hrvatske himne. Hrv. planinar XXXI, 11, Zagreb 1935., s. 321-323.
25Planinske rudine u Lici. Lički kalendar 1936.
26Istraživanje vegetacije planina Vardarske banovine, II. Ljetopis JA 48, Zagreb 1936., s. 211-227.
27Najmanje drvo - Arbor minima. Priroda, XXVI, 9, Zagreb 1936., s. 313-317.
28Potreba i značenje f enoloških istraži-vanja naše zemlje. Priroda XXVII, 3, Zagreb 1937., s. 65-69.
29Pregled planinske vegetacije zapadnog i središnjeg dijela Balkanskog poluotoka. Extrait des Comptes rendus du IVe Congres des Geographes et des Ethnographes Slaves, Sofia 1937., s. 136-142.
30Phvtosoziologischen Studien die Hoch-gebirgsvegetation der Billa Planina in Bulgarien, (sa B. Pawlowskim i J. Wala-som). Extrait du Bulletin de l´Academie Polonaise des Sciences et des Lettres, Cra-covie 1937., s. 159-189.
31Istraživanje vegetacije planina Vardarske banovine, III. Ljetopis JA 49, Zagreb 1937., s. 175-180.
32Dr. I. Horvat, 1937: Pregled šumske vegetacije u Hrvatskoj.. Š.L. 7-8, s.337 PDF
33Dr. I. Horvat, 1938: Nekoliko riječi na članak g. Ing. Nikole Stivičevića o mome »Pregledu šumske vegetacije u Hrvatskoj«.. Š.L. 2, s.89 PDF
34Zaštita Zelenjaka kod Klanjca. Zaštita prirode I, Zagreb 1938., s. 99-100.
35Biljnosocioloska istraživanja suma u Hrvatskoj (Pflanzensoziologische Wald-untersuchungen in Kroatien). Glasnik za šum. pokuse 6, Zagreb 1938., s. 127-279.
36Istraživanja vegetacije planina Vardarske banovine IV. Ljetopis JA 50, za-greb 1938., s. 136-142.
37Prilog poznavanju cretova u Hrvatskom zagorju, (Ein beitrag zur Kenntnis der Moore in Hrvatsko zagorje). Hrv. Ge-ogr. Glas., 8-9-10, Zagreb 1939., s. 69-79.
38Istraživanje vegetacije planina Vardarske banovine V. Ljetopis JA 51, Zagreb 1939., s. 145-148.
39Istraživanje vegetacije planine Vraniće, (sa B. Pawlowskim). Ljetopis JA 51, Zagreb 1939., s. 149-152.
40Stari hrastovi lužnjaci u Turopoljskom lugu. Priroda XXIX, Zagreb 1939., s. 185-186.
41Istraživanje vegetacije Biokova, Orje-na i Bjelašnice. Ljetopis JA 53, Zagreb 1941., s. 163-172.
42Die Pflanzenwelt Kroatiens; Ein Blick aut die Flora und Vegetation. Hrv. izd. bibl. zavod, Zagreb 1942., s. 1-22.
43ISTRAŽIVANJA O SPECIFIČNOJ TEŽINI I UTEZANJU SLAVONSKE HRASTOVINE; GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE, ZAGREB 1942. BIB
44BILJNI SVIJET HRVATSKE; ZEMLJOPIS HRVATSKE, ZAGREB 1942. BIB
45Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske II, Zagreb 1942., s. 383-481.
46Biljni sviet Hrvatske. Zbornik Naša domovina I, Zagreb 1943., s. 18-24.
47Biologija drveća. Šumar, priručnik I, Zagreb 1946., s. 421-474.
48Šumske zadruge Jugoslavije. Ibid., s. 583-611.
49Biljne zadruge planinskih pašnjaka. Šum. priručnik II, Zagreb 1946., s. 1132-1143.
50Dvije nove perunike iz Makedonije, (Two new species of irises from Macedo-nia), (sa M. Horvat). Glasnik Biol. sekcije Hrv. prirod, društva l, Zagreb 1947., s. 17-28.
51Vegetacijska karta planine Peristera u Makedoniji, (sa H. Emom). Prilog u Djelu: Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb
52Nauka o biljnim zajednicama, (La sci-ence des groupement vegetaux). Zagreb 1949., s. 1-434 sa 48 fotogr. tabela i 2 vegetacijske karte u prilogu.
53Biološki odnosi između sume i planinskih pašnjaka. Šumarstvo 3, Beograd 1949., s. 31-42.
54NAUKA O BILJNIM ZAJEDNICAMA; NAKLADNI ZAVOD HRVATSKE, ZAGREB 1949. BIB
55Šumske zajednice Jugoslavije, (Les as-sociations forestieres en Tougoslavie). Zagreb 1950, s. 1-73, sa l veget. kartom u prilogu.
56Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije, (sa G. Tomažicem, S. Horvatićem i H. Emom). Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb 1950., s. 9-87.
57Flornogenetski odnosi cretova u Hrvatskoj. Gls. Biol. sek. Hrv. prirod, društva 2-3, Zagreb 1950., s. 13-21.
58ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE; INSTITUT ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA MINISTARSTVA ŠUMARSTVA N. R. HRVATSKE, ZAGREB 1950. BIB
59dr. I. Horvat, 1950: Istraživanje i kartiranje vegetacije planinskog skupa Risnjaka i Snježnika. Š.L. 3-4, s.97 PDF
60PRIRUČNIK ZA TIPOLOŠKO ISTRAŽIVANJE I KARTIRANJE VEGETACIJE ; NAKLADNI ZAVOD HRVATSKE, ZAGREB 1950. BIB
61TEHNOLOGIJA DRVETA; NAKLADNI ZAVOD HRVATSKE, ZAGREB 1950. BIB
62Istraživanje otrovnosti divokozjaka -Doronicum austriacum, (sa M. Slezićem). Veter. arhiv XXI, 1-2, Zagreb 1951., s. 36-42.
63Biljnogeografski odnosi i biljnosoci-oloski sastav suma na području šumarija Dvor na Uni i Rujevac. Uređajni elaborat, Zagreb 1952., s. 1-13.
64Biljnogeografski odnosi i biljnosocio-loski sastav suma na području Lazac- Li-vidraga-Vrsice. Gospodarska osnova, Hi jeka 1952., s. 1-20.
65Prilog poznavanju raširen ja nekih planinskih biljaka u jugoistočnoj Evropi. God. Biol. instituta V, 1-2, Sarajevo 1952., s. 199-218.
66Vegetacija kao prirodni temelj gospodarstva u planinama. Veterinaria I, Sarajevo 1952., s. 649-673.
67Vegetacija ponikava - Prilog biljnoj geografiji Krša. Geogr. glas. XIV-XV, Zagreb 1953., s. 1-25.
68Istraživanje vegetacije Jugoslavije i njegovo značenje za znanost i život naroda. Zbornik I. kongresa biologa Jugoslavije (12-15. VII. 1953. ); Glas. Biol. sek. Hrv. prirod, društva 7, Zagreb 1955., s. 11-23.
69Obrazloženje prijedloga za proglašenje Risnjaka narodnim parkom. Glas. Biol. sek. Hrv. prirod, društva 4-6, Zagreb 1953., s. 209-221.
70KARTE BILJNIH ZAJEDNICA ZAPADNE HRVATSKE; JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI, ZAGREB 1954. BIB
71Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak 2a, (sa S. Bertovićem, Z. Matanom i Z. Pelcerom). Zagreb 1954.
72Karta biljnih zajednica narodnog parka Risnjak, (sa s. Bertovićem, Z. Matanom i Z. Pelcerom). Zagreb 1954.
73Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak 2c, (sa S. Bertovićem, T. Brzcem, Z. Matanom i Z. Pelcerom). Zagreb 1954.
74Vegetacija Jugoslavije i njezino značenje za veterinarstvo. Veter. glas. VIII, 2-3, Beograd 1954., s. 65-78.
75Pflanzengeographische Oliederung Sudosteuropas. Vegetatio V-VI, Den Haag 1954., s. 434-447.
76Balkanski poluotok - Biljni pokrov, Flora, vegetacija, Utjecaj Čovjeka na vegetacijski pokrov. Enciklopedija LZ l, Zagreb 1955.
77Horvat dr. Ivo, 1955: Osam godina istraživanja i kartiranja vegetacije Gorskog Kotara i Hrv. Primorja. Š.L. 11-12, s.412 PDF
78Horvat dr. Ivo, 1955: Radovi šumarskog odjela Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu 1945, do 1955.. Š.L. 11-12, s.517 PDF
79Evropa - Flora i vegetacija. Enciklopedija LZ 2, Zagreb 1956.
80Zanimljiv nalaz samonikle borove sume pod Obručem. Biol. glasnik 9, Zagreb 1956., s. 43-50.
81Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak lb, (sa S. Bertovićem, T. Brzcem, Z. Matanom, Z. Pelcerom i F. SankoviCem). Zagreb 1957.
82Die Tannenwalder Kroatiens im pflan-zensoziologischen und forstlichen Zusam-menhang. Schweiz. Zeitschr. f. Forstwesen 10-11, Zlirich 1957., s. 570-596.
83Neke misli biologa o klasičnim jezicima i klasičnoj školi. Zbornik nauc. i knjiž. -umjetn. priloga Zagreb, klas. gimnazije, Zagreb 1957., s. 771-781.
84KARTE BILJNIH ZAJEDNICA ZAPADNE HRVATSKE; PRIRODOSLOVNA ISTRAŽIVANJA • KNJIGA 30, ZAGREB 1958. BIB
85Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak Id, (sa S. Bertovićem, T. Brzcem, Z. Pelcerom i S. SankoviCem). Zagreb 1958.
86Mapa fitosocijologiczna Sarniej Skaly w Tatrach Zachodnich (rok 1958 - sa S. Bertovićem, B. Pawlowskim, S. Pawlow-skom i K. Zarzvckim). Zaklad ochronv przyrody Polskiej Akademii Nauk, Ochro-na przyrody, H. 43, Warszawa - Krakow 1980., pp. 75-90.
87Laubwerfende Eichenzonen Sudosteuropas in pflanzensoziologischer, klimati-scher und bodenkundlicher Betrachtung. Angewandte Pflanzensoziologie 15, Stolze-nau/Weser 1958., s. 50-62.
88Otrovanje austrijskim i kavkaskim di-vokozjakom - Doronicum austriacum i D. caucasicum, (sa M. SleziCem). Veter. arhiv XXVIII, 7-8, Zagreb 1958., s. 231-235.
89Composition et circonstances des fo-rets thermophiles de chene et de pin de l´ Europe du Sud-Est. Etide comme manu-script de L´institut de la botanique de la faculte veterinaire de Zagreb. Zagreb 1959., pp. 1-20.
90Die Pflanzenwelt Siidosteuropas als Ausdruck der erd- und vegetations- ge-sichtlichen Vorgange. Acta Soc. Bot. Polo-niae XXVIII, 3, Warszawa 1959., pp. 381-403.
91Leitende Ctesichtspunkte filr eine pflan-zensoziologische Ctliederung Europas. Be-richt über daš Internat. Sj´mposion f lir Ve-getationskartierung (vom 23 - 26. 111. 1959. ), Stolzenau/Weser 1963., pp. 61-94.
92Sistematski odnosi termofilnih hrastovih i borovih suma Jugoistočne Evrope. Biol. glas. 12, Zagreb 1959., s. 1-40.
93Potreba i značenje pregledne vegetacijske karte Jugoslavije. Biol. glas. 12, Zagreb 1959., s. 135-138.
94Hrvatska - Biljni pokrov, Jugoslavija - Biljni svijet. Enciklopedija Jugoslavije 4, Zagreb 1960.
95Pretplaninske livade i rudine planine Vlasić u Bosni. Biol. glas. 13, 2-3, Zagreb 1960., s. 113-157.
96Planinska vegetacija Makedonije u svjetlu suvremenih istraživanja. Acta Musei maced. scientiarum naturalium VI, 8, Skopje 1960, s. 163-204.
97Nauka o biljnim zajednicama (jedna suvremena znanost u središtu naših istraživanja). Priroda, XLVII, 6, Zagreb 1960., s. 207: 210.
98Okologische und historische Faktoren in ihrer Einwirkung auf die Pflanzen-welt Siidosteuropas. Mitt. Florist. - soziol. Ar-beitsgem., 8, Stolzenau/Weser 1960., s. 345-346.
99Trovanja domaćih životinja biljkama iz roda divokozjak - Doronicum, (Doron-icum poisoning in farm animals), (sa M. SleziCem). Zbornik II. kongresa veterinara i vet. tehničara Jugoslavije, Beograd 1960., s. 647-650.
100Parallele Okologische Untersuchungen von Waldern des holarktischen Bereiches im Lichte unserer Erfahrungen bei Durchforschung des National-parkes Risnjak in Kroatien. Referat za simpozij Komisije za ekologiju U. I. C. N. (Zlirich 3. i 4. V. 1961. ) - rukopis.
101Prirodoznanstveni temelji nac. parka Risnjak. Glavni uređajni plan. Urbanistički institut, Zagreb 1961., s. 1-67.
102Obrazloženje prijedloga za vegetacij-sku kartu Jugoslavije. Bot. institut Sveuč., Zagreb 1961., s. 1-34.
103Nacionalni park Risnjak. Zaštita prirode u Hrvatskoj, Zagreb 1961., s. 39-51.
104Diskusija o ulozi i mjestu fitocenologije u savremenoj šumskoj privredi. Materijali Savjetovanja u nakladi Narodni šumar, Sarajevo 1961., s. 124-133.
105Die Pflanzenwelt der Karst-Ponikven- eine besondere Vegetationserscheinung. Phj-ton IX, 3-4, Graz 1961., s. 268-283.
106Die Orenze der mediterranen und mitteleuropaischen Vegetation in Sildosteuropa im Lichte neuer pflanzensiziolo-gischer Forschungen. Ber. d. Deutsch. Bot. Gesell. LXXV, 3, Stuttgart 1962., pp. 91-104.
107Die Vegetation Siidosteuropas in kli-matischen und bodenkundlichem Zusam-menhang. Mitt. der Osterreich. Geograph. Gesell. CIV, 1-2, Zagreb 1962., pp. 136-160.
108XIII. internacionalna biljnogeograf-ska ekskurzija (I. P. E. ) kroz Finsku i sjevernu Norvešku. Biološki glas. 15, l, (Ap-pendix, s. 1-6), Zagreb 1962.
109Vegetacija planina zapadne Hrvatske, sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Prirodoslovna istraživanja JAZU 30, Zagreb 1962., s. 1-179.
110Iris Croatica - nova vrsta perunike u Hrvatskoj, (sa M. Horvat). Acta Bot. XX-XXI, Zagreb 1962., s. 7-20.
111Dvije značajne dolinske livade gorskih krajeva Hrvatske. Veter. arhiv XXXII, 5-6, Zagreb 1962., s. 129-145.
112Ekološki, geografski i historijski faktori u razvitku planinske vegetacije jugoistočne Evrope. II. kongres biologa Jugoslavije, Hezime naučnog saopstenja 7-10, Beograd 1962., s. 131-132.
113VEGETACIJA PLANINA ZAPADNE HRVATSKE; JAZU, ZAGREB 1962. BIB
114Biljnogeografski položaj i rasclanje-nost Like i Krbave. Ibid., s. 233-242.
115Vegetationskarte Europas. Bericht über daš Int. Symp. f. Vegetationskartie-rung, Stolzenau/Weser 1963., s. 334-346.
116Šumske zajednice Jugoslavije, (poseban otisak iz Šum. enciklopedije II, Zagreb 1963., s. 560-590.
117drvno industrijski priručnik; TEHNIČKA KNJIGA, ZAGREB 1967. BIB
118Vegetation Siidosteuropas, (sa V. GlavaCem i H. Ellenbergom). Gustav Fis-cher Verlag, I-XXI, Stuttgard 1974., pp. 1-768.
119Hrvatska - Biljni pokrivač, (sa S. Bertovićem i A. Z. LovriCem). Enciklop. Jugoslavije 5, Zagreb 1988., s. 183-193.

nedeterminirano:
120VAŽNIJI RADOVI
121
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

 Bertović, S.: Prof. dr. Ivo Horvat -Životopis, znanstveni rad i ostavština (s iscrpnim popisom radova). Biol. glasnik 16, 3-4 A, Zagreb 1963., s. 13. -29.
 Bertović, S.: Ivo Horvat - in memoriam. Bulletin Scientifique 8, 5/6, Zagreb 1963., s. 129-130.
 Fukarek, P.: Prof. dr. Ivo Horvat - In memoriam. Narodni šumar 7-8, Sarajevo 1963., s. 287-288.
 Glavač, V.: prof. dr. Ivo Horvat - nekrolog. Šum. list 7-8, 1963., s. 340-342.
 Gračanin, Z.: In memoriam Prof. dr. Ivo Horvat (1897-1963). Stolzenau/Weser 1963, Mitteilungen der Floristisch-soziolo-gischen Arbeitsgemeinschaft, N. F. 10, pp. 263-282.
 Horvatić, S.: Ivo Horvat - In memoriam. Acta Bot. Croatica XXII, Zagreb 1963., s. 13-25.
 Jovanović, B.: Prof. dr. Ivo Horvat -In memoriam. Šumarstvo 3-5, Beograd 1963., s. 213-215.
 Polanšćak Ž.: Ivo Horvat - Čovjek i učenjak. Šum. list 7-8, 1963., s. 342- 345.
 Wraber, M.: Prof. dr. Ivo Horvat umri. Biol. vestnik XI, Ljubljana 1963., s. 123-126.
 Bertović, S. i Findrik, M.: Prof. dr. Ivo Horvat - In memoriam. Veter. arhiv 34, 3-4, Zagreb 1964., s. 53-55.
 Domac, E.: Prof. dr. Ivo Horvat - Život i djelo. Radovi LZ "Miroslav Krleža 3, Zagreb 1993., s. 215-221.
 Bertović, S.: Vegetacijska kartiranja u Hrvatskoj, s osobitim obzirom na Narodni park Risnjak i Gorski kotar. Zbornik radova uz 40 godina N. P. Risnjak (1953. -1993. ), Crni Lug 1994., s. 17-34.
 Bertović, S.: Nekoliko zapaženih godišnjica Horvatovih istraživanja, kartiranja i zaštite raslinstva u Hrvatskoj. Šum. list 1-2, 1994., s. 43-44.
 Bertović, S.: Narodni park Risnjak -povodom 40. godišnjice osnutka (1953-1993. ). Hortikultura 1-4, Zagreb 1994., s. 43-46.
 Bertović, S.: Horvat, Ivo, botaničar. HBL 5, Zagreb (u tisku).
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 ***: Hrvatski leksikon drvnih tehnologa, Šumarski fakultet Zagreb i TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 2002. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 GLAVAČ, Vjekoslav Mladen: Prof. dr. Ivo Horvat, ŠL 7-8/1963, s.340 PDF
 Polanšćak, Željko: Ivo Horvat - čovjek i učenjak, ŠL 7-8/1963, s.342 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM