| Sin Matije i Tereze r. Fink. Hrvat. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Đurđenovcu 1926. g., a realnu gimnaziju u Sisku 1934. | |
| Šumarstvo je upisao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1934. g., apsolvirao je 1939. g., a diplomirao je 1940. | |
| Poslije diplomiranja započeo je službu na državnom dobru Topolovac kod Siska. Budući da je bio član KP od 1935. g., nailaskom rata, u lipnju 1941., odlazi u Sisački partizanski odred, gdje obnaša mnoge funkcije - od najnižih do najviših. Bio je vojni izaslanik u SAD i komandant divizije. | |
| Za sekretara za šumarstvo NRH postavljen je u srpnju 1959., a razriješen je u travnju 1963. Naime, Sekretarijat za šumarstvo izdvojen je iz Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo. | |
| Do njegovog dolaska na mjesto sekretara, šumarstvo Hrvatske organizirano je u 180 šumarija, ustanova sa samostalnim financiranjem, u općinskim granicama. Nakon konsultacija s većim brojem šumarskih stručnjaka s terena te predstavnicima Šumarskog fakulteta u Zagrebu, formirano je dvadesetak šumskih gospodarstava uglavnom u granicama tadašnjih kotareva. Osnivanjem gospodarstava omogućena je koncentracija većih financijskih sredstava pa se pristupilo nabavci mehanizacije: motornih pila, traktora, strojeva za gradnju šumskih puteva i dr. Nastojanja su usmjerena stvaranju stalnih šumskih radnika na mjesto sezonske radne snage. | |
| Osim toga ing. F. Knebl posvećuje osobitu pozornost podizanju šumskih kultura i plantaža. Kulture četinjača podižu se na vrištinama i panjačama, a plantaže listača na aluvijalnim tlima uz rijeke. Tada je podignuto vise od dvadeset tisuća hektara takvih kultura i plantaža. | |
| Imenovan je 1959. g. za predsjednika Savjeta Šumarskog fakulteta, koji se izdvojio iz Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Kao predsjednik savjeta nastojao je da studenti steknu što vise praktičnog znanja. U tu svrhu dao je Šumarskom fakultetu na upravljanje i gospodarenje nekoliko šumskih kompleksa, među kojima Zalesinu i Lipovljane, gdje su podignuti objekti za praktičnu nastavu. Da bi omogućio dolazak nastavnika i studenata na te šumsko - pokusne objekte, njegovim zalaganjem fakultet je dobio autobus. | |
| U želji da se znanost sto vise približi i primijeni u praksi, između ostalih, njegova je istaknuta zasluga početak i provedba dugoročnih tipoloških istraživanja šuma (Bertović, 1961. ) u Hrvatskoj te osnutak Instituta za četinjače u Jastrebarskom. Zadatak instituta bio je da osim znanstvenih istraživanja služi praksi kod podizanja kultura četinjača. Ustrojen je rasadnik koji snabdjeva šumarije sadnicama. | |
| Osnovana je i služba koja je pomagala praksi kod izbora sadnica i načina sadnje s obzirom na tlo, klimatske i druge uvjete. Institut podiže sjemenske plantaže, razvija sjemensku službu i vodi nadzor nad podignutim kulturama na terenu. | |
| Inicijalna sredstva za izgradnju institutske zgrade dana su iz fonda, a izgradnjom Instituta rukovodio je dipl. ing. Ante Lovrić, koji je bio i njegov prvi direktor. | |
| Istodobno je pokrenuta akcija za osnivanje Instituta za jadranske kulture u Splitu. Za podizanje zgrade šumarskog dijela Instituta dana su također financijska sredstva iz fonda. | |
| Osim u šumarstvu dipl. ing. Knebl radi i na zaštiti prirode. Kao republički sekretar za šumarstvo sudjeluje u osnutku Nacionalnog parka Mljet. I tu je upravna zgrada izgrađena sredstvima fonda. | |
| G. 1976. postavljen je za predsjednika Savjeta za zaštitu prirode Sabora SR Hrvatske. Obavljao je tu dužnost u dva mandata - do 1984. g. Nastojao je staviti pod razne oblike zaštite sto veće šumske površine. Dok je u razvijenim zemljama obuhvaćeno takvom zaštitom oko 10 posto površina, 1974. u Hrvatskoj bilo je obuhvaćeno tek oko 2. 5 posto. Nakon sto su 1984. Kornati proglašeni nacionalnim parkom, Velebit rezervatom biosfere, a Biokovo parkom prirode, povećale su se zaštićene površine na vise od sedam posto. | |
| Osamdesetih godina ing. Knebl pokreće u Društvu inženjera i tehničara šumarstva akciju pošumljavanja putem omladinskih radnih akcija. Osnovan je Odbor od istaknutih predstavnika Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Šumarskog instituta u Jastrebarskom, pa se pošumljavanje obavljalo na području Karlovca, Petrove Gore, Korduna, Like, Knina, Nove Gradiške, Siska i u Istri. U tim akcijama pošumljeno je nekoliko tisuća hektara šumskih tala. | |
| Ing. Knebl bio je ambasador SFRJ u Indoneziji te savezni poslanik. Odlikovan je ordenom narodnog heroja i drugim visokim odlikovanjima. | |
| Dugogodišnji je član Hrvatskoga šumarskog društva. | |
RADOVI |
1 | Knebl Franjo, 1960: O perspektivama šumarstva Hrvatske. Š.L. 1-2, s.1
pdf | |
2 | Knebl F., Vasić Đ., 1963: Lovstvo u NRH s posebnim osvrtom na lovni turizam. Š.L. 3-4, s.93
PDF | |
3 | F. Knebl, 1978: DA LI DA SE VRATIMO KOZAMA?. Š.L. 11-12, s.435
PDF | |
4 | Knebl, F, 1979: Rezervati biosfere i njihov odnos prema šumarstvu. Š.L. 7-8, s.345
PDF | |
5 | Knebl, F., 1980: Čovjek i priroda. Š.L. 7-8, s.345
PDF | |
6 | Knebl, F. (prijevodi) , 1983: Program MAB: Zaštita prirodnih područja i njihovog genetskog fonda. Š.L. 5-6, s.259
PDF | |
7 | Knebl, F. (prijevodi) , 1983: Problemi zaštite dviju ekonomski značajnih vrsta drveća u Kaliforniji. Š.L. 5-6, s.281
PDF | |
8 | Knebl, F. (prijevodi) , 1983: Zaštita prirodnih područja i njihovog genetskog fonda — primjeri. Š.L. 9-10, s.452
PDF | |
9 | Knebl, F., uredništvo, 1993: Caracas-ka DEKLARACIJA 1992. o parkovima, zaštićenim područjima i budućnosti čovječanstva. Š.L. 6-8, s.330
PDF | |
| -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
LITERATURA |
| *** Povijest šumarstva Hrvatske, s. 40. | |
| *** Šum. enciklopedija 2, 1983., s. 267. | |
| Frković, A.: Bibliografija LRV, s. 415. | |
| *** HŠD 1996., s. 271, 274, 277, 288, 290, 324, 329, 396, 421. | |
| ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
|
| -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST' |
|
| RAJKOVIĆ, Vladimir: Franjo Knebl (1915–2006), ŠL 3-4/2006, s.167 PDF
|