HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9739
ime KOČA, Gjuro Đuro Đorđe
zvanje
zanimanje     		 šumarski savjetnik, entomolog
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9739)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
rođen27. 12. 1853.Osijek
umro3. 9. 1924.Vinkovci


     ŽIVOTOPIS


 
 Osnovnu školu i pet razreda gimnazije završio je u rodnom Osijeku. Školovanje je nastavio u gimnaziji u Novom Sadu, gdje je položio ispit zrelosti. Nakon toga započeo je studij prava na Sveučilištu u Zagrebu, koji prekida nakon prve godine zbog oskudnih materijalnih prilika.
 Kad je dobio stipendiju grada Osijeka, upisao se na Gospodarsko - šumarsko učilište u Križevcima i završava šumarstvo 1876.
 Zapošljava se na mjestu šumara kod vlastelinstva Donjokarlovačke patrijarhije u Dalju, a zatim na mjestu gradskog šumara u Zagrebu. U tim službama nije dugo radio. Prešao je u katastralnu službu pa je kao katastralni šumarski povjerenik službovao u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji.
 G. 1881. prelazi na mjesto nadšumara Brodske imovne općine u Vinkovcima. Najveći dio službovanja proveo je pri Gospodarstvenom uredu kao taksator, a zatim kao upravitelj Šumarije Trnjani od 1905. do 1917. S Oskarom Agićem izradio je za šume Brodske imovne općine drugu gospodarsku osnovu po "Naputku za izmjeru, procjenu i uređenje gojitbe šuma imovnih općina u Hrvatsko-slavonskoj krajini iz 1881".
 Umirovljen je 12.7.1922., ali od 1.10.1922. g. ponovno radi kod Brodske imovne općine. Zbog bolesti konačno napušta službu u svibnju 1923., a u srpnju 1924. preselio se u Zemun. Umro je naglom smrću u Vinkovcima (3.9.1924.) prilikom posjeta groblju svojih neprežaljenih kćeri i supruge.
 Za vrijeme službovanja, uz operativan rad, bavio se istraživanjem prirode. Zaslužan je entomolog. Proučavao je kornjaše i leptire. Sabrao je bogatu zbirku kornjaša (tvrđokrilaca, Coleoptera) i leptira (Lepidoptera) vinkovačke i požeške okolice. Proučavao je mrežokrilce (Neuroptera) vinkovačke i brodske okolice, te pod kraj života ose šiškarice (Cynipidea) šuma Brodske imovne općine. Zbirke je darovao Zoološkom muzeju u Zagrebu.
 O svojim istraživanjima objavio je vise članaka u časopisima Priroda i Šumarski list. U ovom posljednjem, osim napisa iz područja entomologije, piše i članke iz područja pedologije, dendrologije, zaštite šuma, uređivanja šuma, šumarske uprave i dr.
 Bio je redoviti član Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva. Na skupštini društva održanoj 1888. u S. Mitrovici sudjeluje s referatom "Kako bi se dalo najbolje doskočiti oskudici na ogrievnih drvih kod imovnih obćina u Slavoniji", sto je za ono vrijeme bilo zanimljivo stručno pitanje.

     RADOVI

1Saobćuje nadšumar Gj. Koča., 1885: Imela (Viscum album L.).. Š.L. 2, s.71 PDF
2Napisao nadšumar Gj. Koča, 1885: Razmatranje o njemačkoj carini i trgovini s drvi.. Š.L. 5, s.210 PDF
3Napisao nadšumar Gj. Koča, 1885: Normalni prirast, normalna zaliha i kameralna procjena.. Š.L. 9, s.356 PDF
4, 1885: Naši šumarsko-upravni i naučni odnošaji. Š.L. 9, s.373 PDF
5Žestika (tatarski javor, Acer tatari-cum). Ibid., s. 397-398.
6Razpravlja Gjuro Koča, nadšumar, 1885: Novi zakon o umirovljenju državnih činovnika i zakon o imovnih obćina.. Š.L. 11, s.434 PDF
7, 1885: Važnost djetelja u šumarstvu.. Š.L. 11, s.438 PDF
8Piše Gjuro Koča, nadšumar, 1885: Libanski cedri.. Š.L. 12, s.483 PDF
9Piše Gjuro Koča, nadšumar, 1886: Važnost stelje za šume i šumsko gospodarstvo.. Š.L. 5, s.199 PDF
10Piše Gj. Koča, 1886: Sastav šumskoga zraka i važnost ugljične kiseline po vegetaciju šuma.. Š.L. 7, s.305 PDF
11Piše Gj. Koča, nadšumar i šum. procjenitelj, 1888: Bavarske skrižaljke drvne zalihe kod procjene hrastovih šuma u brodskoj imovnoj obćini.. Š.L. 4, s.137 PDF
12Napisao Gj. Koča, nadšumar, 1888: Gubar (Ocneria H. S. dispar).. Š.L. 8, s.360 PDF
13Kako bi se dalo najbolje doskočiti oskudici na ogrievnih drvah kod imovnih obćina u Slavoniji. Referat na XII. glavnoj skupštini Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, S. Mitrovica 1888. g. Šum. list 9-10, 1888., s. 395-405.
14Prilog fauni gore Papuka i njegove okoline. Glasnik Hrv. prirodoslovnoga društva, Zagreb 1900., s. 100-134.
15Prilog fauni leptira Hrvatske i Slavonije. Šum. list 1-3, 1901., s. 1-67.
16Popis tvrdokrilaca (kornjaša) Hrvatske i Slavonije. Šum. list 1906., s. 119-212.
17Koča Dj. ( Vinkovci), 1924: Prilog poznavanju šišaka naših hrastova. Š.L. 5, s.260 PDF
18Drugi i treći prilog fauni leptira Hrvatske i Slavonije. Glasnik Hrv. prirodoslovnog društva, Zagreb 1925., s. 63-69.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

     LITERATURA

 Agić, O.: Djuro Koča, (Nekrolog). Šum. list 1924., s. 548-549.
 Borošić, J.: ŠIS, s. 16.
 Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 17, 26, 43, 75, 82, 105, 123, 169, 248, 261.
 *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci 1974., s. 533, 535, 537, 541, 699, 703, 705, 712.
 *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976., Zagreb 1976., s. 27, 52, 103, 146, 148, 307, 357, 358, 408.
 *** Šum. enciklopedija 2, 1983., s., 268.
 Husinec, E.: Delić, P.: Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, Križevci 1995., s. 91.
 *** HŠD 1996., s. 13, 62.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 ***: Umrli., ŠL 5/1924, s.277 PDF
 

 Šumar i entomolog rođen u Osijeku 1853. Na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima diplomirao 1876. Radio je u Dalju, Zagrebu, a od 1881. nadšumar je pri Brodskoj imovnoj općini, pa upravitelj šumarije u Trnjanima. Umirovljen 1922. Ponajviše se bavio entomologijom te objavio popis oko 1900 vrsta kornjaša vinkovačke okolice i oko 620 vrsta s područja Dilja i Papuka te više od 730 vrsta i podvrsta leptira tadašnje Hrvatske i Slavonije. Sastavio je prvi popis na hrvatskom jeziku više od 300 vrsta leptira (Microlepidoptera), 50 vrsta vretenaca (Odonata) te dvadesetak vrsta šiška s hrastova Slavonije. Zbirku kornjaša, leptira i šiška, približno 10500 primjeraka, darovao je 1910–12. Zoološkomu muzeju u Zagrebu. Otkrio je novi oblik kornjaša Carabus ullrichi papukensis, a njegovim je imenom ( ... kocae) nazvano nekoliko vrsta i podvrsta zareznika. Uz radove iz entomologije objavljivao je i članke o upravi, uređivanju i zaštiti šuma, dendrometriji i pedologiji.    IMENIK    HBL

thanks to:
HŠ&HŠD&BM