HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9761
ime KOMLENOVIĆ, Nikola
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. šumarstva, znanstveni savjetnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9761)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen10. 8. 1936.Stupovača /Kutina/
apsolvirao1960.
diplomirao1961.
doktorirao1973.Šumarski fakultet u Zagrebu
umro10. 2. 1998.Malovan /Gračac/
dodatne listepredsjednici HŠD



 Sin Milana i Milke r. Šušnjar. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Stupovači 1948., a IV. mušku gimnaziju i veliku maturu u Zagrebu 1956.
 Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1961. biološki smjer. Na istom Fakultetu završio je 1965. g. poslijediplomski studij iz područja fiziologije i ishrane bilja.
 Doktorat znanosti stekao je također na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1973. g. obranivši disertaciju pod naslovom "Koncentracije hraniva u iglicama obične smreke (Picea abies Karst. ) kao indikator stanja ishrane kultura".
 Od 1962. radi u Jugoslavenskom institutu za četinjače, Jastrebarsko kao suradnik za fiziologiju bilja. Nakon stjecanja magisterija, izabran je 1965. g. za sefa Odjela za pedologiju i ishranu. Na tom je mjestu do 1974. U međuvremenu bio je i v. d. direktora Instituta (1971.-1972. ). Šef je Odjela za ekologiju Šumarskog instituta Jastrebarsko od 1974. g. Posebno je zaslužan za suvremeno opremanje pedološko - fiziološkog laboratorija u Šumarskom institutu Jastrebarsko.
 Od 1982. znanstveni je savjetnik, a od 1986. predaje predmet prehrana Šumskog drveća na poslijediplomskom studiju Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.
 Područje i rezultati rada
 Istražuje mineralnu prehranu šumskoga drveća u rasadnicima, kulturama i prirodnim sastojinama. Osnovna metoda rada u tim istraživanjima šumski su pokusi te njihova laboratorijska i statistička obrada. Pri tome ga posebno zanima odnos između sadržaja hraniva u tlu, biljci i njen rast. Pokazao je da se reguliranjem mineralne prehrane može utjecati ne samo na rast drveća, već i na njegovu otpornost prema nepovoljnim biotičkim i abiotičkim čimbenicima, kao i na cvatnju i plodonošenje.
 Njegova istraživanja predstavljaju značajan prilog primjeni analize biljnog materijala kod utvrđivanja stanja ishrane šumskoga drveća. Dao je i značajan doprinos poznavanju genetičke specifičnosti mineralne prehrane šumskoga drveća.
 Rezultate istraživanja u šumskim rasadnicima nastoji sto vise primijeniti u praksi kroz kontrolu plodnosti tla koju provodi u gotovo svim većim rasadnicima u Hrvatskoj. Istražuje ne samo problematiku klasične rasadničke proizvodnje već i druge nove metode. Osim mineralne ishrane bavi se i iznalaženjem najpovoljnijih supstrata i kontejnera te drugim problemima rasadničke proizvodnje. Rezultate mnogih pokusa u kulturama koristi kod izrade projekata za pošumljavanja. U prirodnim sastojinama najviše je istraživao stanje prehrane obične smreke, obične jele, hrasta lužnjaka, poljskog jasena i hrasta kitnjaka. Polazišta tih istraživanja su šumske zajednice.
 Bavi se metodama laboratorijskih analiza tla i biljnog materijala za potrebe šumarstva, biološkim metodama sanacije erozije, produktivnošću šumskih tala, odnosom prehrane i pomlađivanja i dr.
 U novije vrijeme intenzivno proučava problem sušenja šuma. U velikom broju istraživanja mogao je dovesti u svezu zdravstveno stanje šuma s onečišćenjem atmosfere i tla. Posebno se bavi utjecajem šumpornog dioksida, imisijske acidifikacije i teških metala na stanje šumskog drveća. Jedan je od organizatora provođenja inventura o stanju šuma na čitavom području Hrvatske 1987., 1988., 1990., te 1992.-1996. godine.
 Sudjelovao je u izradbi metodologije za utvrđivanje oštećenosti mediteranske vegetacije u Morelli 1987. i Firenzi 1988., 1991. i 1992. godine. Jedan od rezultata tih ekspertnih sastanaka je rukopis posebnog priručnika.
 Rezultate svojih istraživanja objavljuje u Šumarskom listu, Analima za šumarstvo HAZU, Radovima Šumarskog instituta Jastrebarsko i dr. Objavljuje i u stranim časopisima i zbornicima domaćih i stranih znanstvenih skupova.
 Objavio je 166 znanstvenih i stručnih radova.
 Kroz tri srednjoročna razdoblja bio je koordinator i suradnik projekta "Unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje, uzgoja i ishrane šumskih kultura" koji je financirala Poslovna zajednica šumarstva Hrvatske. Bio je i koordinator projekta "Unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih kultura" i projekta "Unapređenje gospodarenja šumama" koji je financirao SIZ za znanost Hrvatske.
 U srednjoročnom razdoblju 1991.-1995. koordinira najveći šumarski projekt "Šumske kulture, zaštita i obnova oštećenih sastojina" čiji je investitor Ministarstvo za znanost i tehnologiju Republike Hrvatske, kao i Projekt I "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava Hrvatske", jedan između tri projekta koje financira JP "Hrvatske šume". Direktor je programa "Obnova i zaštita šuma" te koordinator podprojekta "Izloženost šuma štetnim utjecajima te povećanje njihove zaštite".
 Putem svojih znanstvenih i stručnih radova te mnogobrojnih studija i elaborata prenosi rezultate svojih istraživanja u praksu i na taj način neposredno sudjeluje u rješavanju mnogih praktičnih problema šumarske struke.
 Međunarodna suradnja
 Boravio je na studijskim putovanjima u mnogim stranim zemljama.
 Dr. N. Komlenović aktivno je sudjelovao u radu svjetskih šumarskih IUFRO kongresa u Kvotu 1981., Ljubljani 1986., Montrealu 1990. i Tampereu 1995. g. Aktivan je član IUFRO radne grupe za mineralnu ishranu šumskog drveća, radne grupe koja se bavi utjecajem onečišćenja na propadanje šuma, radne grupe za rasadničku proizvodnju i radne grupe za kemijske analize lišća.
 Aktivno surađuje sa Savezom znanstvenih šumarskih organizacija Njemačke.
 Bio je voditelj Prve ekskurzije 18. IUFRO kongresa.
 Bio je predstavnik Hrvatske na sastancima europskih i američkih eksperata u Bruxellesu 1991. i 1993. g., na kojima su utvrđene laboratorijske metode analiza uzoraka tla i biljnog materijala u okviru "International Co-operative Programme on Assessment and Mo-nitoring of Air Pollution Effects on Forests", koji su pokrenuli ECE-UN i EU. S tim u svezi organizirao je provođenje analiza kontrolnih uzoraka tla i biljnog materijala, kao i analize kontrolnih uzoraka biljnog materijala unutar aktivnosti IUFRO.
 Bio je član koordinacijske grupe tog projekta koja je 1993. u Hamburgu izradila program rada za razinu II. istraživanja.
 Zastupao je Hrvatsku u Avignonu 1992., u Budimpešti 1993., u Lillehammeru 1994., u Pragu 1995., i u Wageningenu 1996. g. na sastancima europskih i američkih eksperata, koji se bave utjecajem onečišćenja zraka na šume. Nacionalni je koordinator projekta ICP-Forests (EU, UN/ECE), te predstavnik šumara u radnoj grupi Alpe - Adria za zaštitu tla.
 Članstvo u stručnim i znanstvenim institucijama i društvima
 Član je Hrvatskoga šumarskog društva, Zagreb od 1961. g., član je Društva za tloznanstvo Hrvatske, Zagreb od 1965. g., Društva za biljnu fiziologiju Hrvatske, Zagreb od 1967., Hrvatskog ekološkog društva, Zagreb od 1969. g. i Hrvatskog društva za geokemiju, Zagreb od 1991. g.
 Bio je dugogodišnji član Upravnog odbora HŠD, njegov tajnik i predsjednik.
 Član je Redakcijskog odbora Šumarskoga lista i Radova Šumarskog instituta.
 U jednogodišnjem mandatu obnašao je funkciju predsjednika SIZ-IV za znanost (1981.-82. ).
 Nagrade i odlikovanja
 Za plodan i svestran rad dr. sc. N. Komlenović primio je plaketu SlZ-a za znanost 1984. i Orden rada sa zlatnim vijencem 1988.

1Komlenović, N. (1965. ): Folijama analiza - dijagnostički postupci, (referat sa osnivačkog sastanka "Aktiva za fertilizaciju", Savezna privredna komora Beograd, s. 1-9.
2Komlenović, N. (1965. ): Koncentracija hraniva u iglicama američkog borovca kao indikator fertilizacije, (magistarski rad). Šumarski fakultet Zagreb, s. 1-140.
3Komlenović, N., Martinović, J, (1965. ): Utjecaj plodnosti tla na rast obične smre- ke u kulturi Vrelo kod Jastrebarskog. Šum. list 3-4, s. 213-227.
4Komlenović N., Martinović J., 1966: Utjecaj plodnosti tla na rast obične smreke u kulturi »Vrelo« kod Jastrebarskog. Š.L. 3-4, s.213 PDF
5Komlenović, N., Martinović, J. (1967. ): Šumarski objekti. Vodič za ekskurzije III. kongresa Jugoslavenskih društava za proučavanje zemljišta, Zadar 149-151, 156-159, 165-166.
6Komlenović, N. (1967. ): Istraživanje utjecaja mineralnih hraniva na rast sadnica običnog bora (Pinus silvestris L. ^. Zem- ljiste i biljka, Vol. 16, No 1-3, Beograd, s. 71-77.
7Martinović J., Komlenović N., Milković S., 1967: Sezonske promjene sadržaja vlage u tlu i mineralnih hraniva u iglicama u kulturi običnog bora (P. silvestris L.) i američkog borovca (P. strobus L.) kraj Ogulina. Š.L. 3-4, s.111 PDF
8Martinović J., Komlenović N., 1967: Treći kongres Jugosl. društva za proučavanje zemljišta (Zadar 1967). Š.L. 3-4, s.177 PDF
9Komlenović, N. (1968. ): Gnojidba u rasadnicima Četinjača. Bilten Poslovnog u-druženja šumsko - privrednih organizacija, br. 12-19., Zagreb, s. 1-16.
10Komlenović N., Vanjković S., Martinović J. , 1968: Jedan pokus s američkim borovcem (Pinus strobus L.) na nizinskom pseudogleju i minero-organogenom močvarnom tlu kod Karlovca. Š.L. 3-4, s.85 PDF
11Komlenović, N. (1969. ): Utjecaj mineralnih hraniva na rast sadnica običnog bora (Pinus silvestris L. ^. RADOVI br. 2, Jastrebarsko, s. 17-26.
12Komlenović, N. (1969. ): Neki rezultati primjene mineralnih gnojiva kod uzgoja sadnica četinjača na posebnim supstratima. RADOVI br. 2, Jastrebarsko, s. 27-36.
13N. Komlenović, J. Martinović, S. Milković, 1969: Kloroza obične smreke u mlađim kulturama na području vriština. Š.L. 3-4, s.92 PDF
14Nikola Komlenović i Ante Krstinić, 1969: Visinski rast i sadržaj mineralnih hraniva u lišću unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Š.L. 7-8, s.229 PDF
15Dokuš, A., Harapin, M. i Komlenović, N. (1970. ): Problemi uzgoja, ishrane i zas- tite u rasadnicima i kulturama Četinjača u Hrvatskoj. Bilten br. 4. Poslovno udruže- nje šumsko - privrednih organizacija, Zagreb, s. 1-8.
16Popović, B. i Komlenović, N. (1970. ): Ein Versuch mit Stickstoff und Phosphat-dungung beim Anbau von Kiefern und Fichtenkulturen in Lika (Sildwest-Kroat-ien), (Pokus dušikom i fosforom kod osnivanja borovih i smrekovih kultura u Lici). Arch. Forst. Berlin Bd., 19, H., 5, p. 513-523.
17N. Komlenović, 1971: Istraživanje godišnjih promjena sadržaja hraniva u iglicama europskog ariša, američkog borovca i zelene duglazije. Š.L. 7-8, s.256 PDF
18Komlenović N. i Popović, B. (1971. ): Rezultati primjene mineralnih gnojiva pri poduzanju kultura Četinjača na području Like. Agrohemija 7-8, Beograd, s. 345-354.
19Komlenović, N. (1972. ): Iskustva u gnojidbi i ishrani Četinjača u rasadnicima. Informacije za tehniku i tehnologiju u šumarstvu Jugoslavenskog Poljoprivredno-šumarskog centra - Služba šumske proizvodnje, Beograd, s. 1-24.
20Komlenović, N. (1972. ): Razvitak i osnovni problemi proučavanja gnojidbe u šumarstvu. Agrohemija 7-8, Beograd, s. 339-344.
21Komlenović, N. (1973. ): Koncetracija hraniva u iglicama obične smreke (Picea abies Karts. ^ kao indikator stanja ishrane kultura, (doktorska disertacija). Šumarski fakultet Zagreb, s. 1-226.
22B. Meyer, N. Komlenović, S. Orlić, 1973: Istraživanje produktivnosti vrištinako-bujadinačnih tala pod mladim kulturama običnog bora (P. silvestris L.) na području Šumskog gospodarstva Karlovac. Š.L. 1-2, s.22 PDF
23Komlenović, N. (1973. ): Razvitak i osnovni problemi proučavanja gnojidbe u šumarstvu. Razvoj i aktuelni problemi u prucavanju zemljišta Jugoslavije. Posebna publikacija JDPZ-a, Beograd, s. 78-83.
24N. Komlenović, 1974: Istraživanje utjecaja dušika na uspijevanje biljaka obične smreke (Picea abies Karst.). Š.L. 3-4, s.85 PDF
25Komlenović, N., 1974: Znanstveni simpozij o zaštiti Plitvičkih jezera. Š.L. 12, s.543 PDF
26Komlenović, N., Pezdirc, N., 1975: Novi aparat za određivanje biogenih elemenata — atomsko-absorpcioni spektrometar. Š.L. 1-3, s.64 PDF
27Komlenović, N. (1975): Istraživanje utjecaja dušika na uspijevanje biljaka obične smreke (Picea abies Karst. ^. Šum. list 3-4, s. 85-101.
28N. Komlenović, J. Gračan i F. Mrva, 1975: Istraživanje utjecaja mineralnih gnojiva na urod sjemena američkog borovca u kulturi Zelendvor. Š.L. 4-6, s.149 PDF
29Komlenović, N. (1976. ): Koncentracija dušika i fosfora u iglicama kao pokazatelj gnojidbe kultura Četinjača na području vristi-na. V. kongres JDPZ-a, Sarajevo, s. 123-130.
30Martinović, J. i Komlenović, N. (1976. ): Neke karakteristike oblikovanja korjenovog sistema Četinjača na ilimeriziranom akricnom (vristinskom) tlu. Zemljište i biljka, Vol. 24, No. 3, Beograd, s. 197-211.
31N. Komlenović, 1976: Kloroza četinjača na dolomitnoj rendzini i njezino suzbijanje. Š.L. 10-12, s.457 PDF
32Komlenović, N. (1977. ): Neki fiziološki aspekti plodonosenja šumskog drveCa. Seminar genetike i oplemenjivanja šumskog drveCa. Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju, šumarski fakultet Zagreb, s. 46-49.
33Komlenović, N. (1977. ): Kloroza Četinjača na dolomitskoj rendzini i njeno suzbijanje. Šum. list 7-8, s. 457-466.
34Komlenović, N. (1978. ): Utjecaj mine-ralnih gnojiva na ishranu i rast obične smreke (Picea abies Karst. ^ na lesiviranom akricnom (vristinskom) tlu. Anali za Šumarstvo 8/5, JAZU, Zagreb, s. 91-122.
35J. Martinović, N. Komlenović, D. Jedlovski, 1978: Utjecaj požara vegetacije na tlo i ishranu šumskog drveća. Š.L. 4-5, s.139 PDF
36Komlenović, N., 1979: Edvard Kardelj — velikan naše epohe. Š.L. 1-3, s.3 PDF
37Komlenović, N., 1979: Propadanje šume zbog prekomjernog onečišćenja zraka .. Š.L. 4-6, s.197 PDF
38Komlenović, N., 1979: Šumarstvo i energija. Š.L. 4-6, s.205 PDF
39Komlenović, N. i Gračan, J., 1979: Šumarstvo Švedske.. Š.L. 7-8, s.387 PDF
40Komlenović, N. i Nedović, V. (1979. ): Uspijevanje biljaka običnog bora (Pinus sil-vestris ii. ) i obične smreke (Picea abies Karst. ^ s obzirom na neka svojstva supstrata. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zadar, s. 1305-1314.
41Komlenović, N., Gračan, J. i Hastovski, P. (1980. ): Istraživanje utjecaja mineralnih hraniva na rast nekih provenijencija o-bicne smreke. Zemljište i biljka, Vol. 30, No. l, Beograd, s. 9-14.
42Komlenović, N. (1980. ): Prilog poznavanju kloroze američkog borovca (Pinus strobus ii. ) na karbonatnim tlima. Agro-hemija 1-2, Beograd, s. 49-57.
43Komlenović, N., Rastovski, P. i Markoja, Đ., 1980: Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et Gr.) i bruoijskog bora (Pinus brutia Ten.) s obzirom na upotrebljene sjetvene supstrate i mineralna gnojiva. Š.L. 11-12, s.461 PDF
44Komlenović, N. (1980. ): Gnojiva i gnojidba. Šumarska enciklopedija, knj. l, JLZ, Zagreb, s. 701-706.
45Komlenović, N. i Cestar, D. (1981. ): Is-traživanje stanja ishrane obične jele (Abies alba Mili., ) po utvrđenim ekološko - gospodarskim tipovima šuma u SR Hrvatskoj. RADOVI 45, Jastrebarsko, 1-37.
46Komlenović, N. i Gračan, J. (1981. ): The response of some Norway spruce (Picea abies Karst. ^ provenances to fertilizers, (Heakcija nekih provenijencija obične smreke Picea abies Karst. na gnojidbu). Kvoto, Japan, XVII IUFRO World Congress, p. 7.
47Komlenović, N. (1981. ): Sezonske promjene sadržaja hraniva u biljkama hrasta lužnjaka (Quercus robur L. ) i kitnjaka (Quercus petraea /Matushka/ Liebl. > Anali za šumarstvo 10/2, JAZU, Zagreb, s. 43-60.
48Vidaković, M., Martinović, J., Trinaj-stic, I., Gračan, J., Komlenović, N., Krstinić, A. i Borzan, S. (1981. ): Biološka sanacija erozije flisa Istre. Prvi kongres biologa Hrvatske, Poreč, s. 103.
49Majer, B., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1981. ): Rekultivacija sljuncarama oste-Cenih šumskih površina kod Zagreba. IV. jugoslavenski simpozij o oštećenju zemljišta i problemi njegove zaštite. Zbornik goz-darstva i lesarstva 19, St. l, Ljubljana, s. 205-214.
50Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRAČAN i Petar RASTOVSKI, 1981: Prilog rješavanju odnosa ishrane i rasta nekih proveniencija obične smreke (Picea abies Karst.).. Š.L. 5-7, s.211 PDF
51Komlenović, N., Mayer, B., 1982: Istraživanja rasta i stanja ishrane mladih kultura obične smreke (Picea abies Karst.) na glavnim tipovima tala Gorskog Kotara. Š.L. 1-3, s.3 PDF
52Krstinić, A., Komlenović, N. i Vidaković, M. (1982. ): Selection of white wilow clones (Salix alba L. ) suitable for growing in mixed plantations with black alder (Alnus glutinosa L. Gaertn., ), (Selekcija klonova bijele vrbe /Salix alba L. / podesnih za uzgoj u mješovitim kulturama sa crnom johom /Alnus glutinosa L. Gaertn. /). Anales forestales 5/2, HAZU, Zagreb, s. 17-36.
53Komlenović, N. i Krstinić, A. (1982. ): Oenotipske razlike između nekih klonova stablastih vrba s obzirom na stanje ishrane. Topola, god. XXVI., Beograd, s. 133-134, 29-40.
54Komlenović, N. i Hastovski, P. (1982. ): Mogućnost unapređenja proizvodnje sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L. ), kitnjaka (Quercus petraea Matt. /Liebl. /) i crnike (Quercus ilex ii. ) primjenom mineralnih gnojiva. Agrohemija 5-6, Beograd, s. 209-217.
55Komlenović, N. i Orlić, S. (1983. ): Js-traživanje utjecaja obrezivanja grana i primjene mineralnih gnojiva na intenzitet sušenja američkog borovca. RADOVI 55, Jastrebarsko, s. 12-22.
56Komlenović, N. i Hastovski, P. (1983. ): Utjecaj sjetvenih supstrata na rast i ishranu nekih vrsta Četinjača. IV. simpozij Jugoslavenskoga društva za fiziologiju biljaka, Novi Sad, s. 48-50.
57Komlenović, N. (1983. ): Kloroza američkog borovca na karbonatnim tlima i mogućnost njenog suzbijanja. RADOVI 55, Jastrebarsko, s. 59-71.
58Komlenović, N. (1983. ): Ishrana bilja. Šum. enciklopedija, knj. 2., JLZ, Zagreb, 80, s. 139-143.
59Komlenović, N., Markoja, Đ., Rastovski, P., 1983: Istraživanja utjecaja sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva za rast i ishranu nekih vrsta drveća i grmlja. Š.L. 3-4, s.193 PDF
60Komlenović, N. i Cestar, D. (1984. ): Is-traživanje stanja ishrane hrasta lužnjaka (Quecus robur ii. ) u utvrđenim ekolosko-gospodarskim tipovima šuma SB Hrvatske. RADOVI 59, Jastrebarsko, s. 1-34.
61Vidaković, M., Krstinić, A., Trinajstić, I., Borzan, Z., Gračan, J., Komlenović, N. i Martinović, J. (1984. ): Prikaz dosadašnjih istraživanja na problematici biološke sanacije erozije na području izvorišta Une i na području Istre. Vodoprivreda, Zagreb, s. 1-23.
62Komlenović, N. (1984. ): Istraživanje novih metoda rasadničke proizvodnje. Savjetovanje o znanstvenoistraživačkom radu, Stubičke Toplice. RADOVI 2, Jastrebarsko, s. 13-16.
63Komlenović, N. (1984. ): Istraživanje stanja ishrane hrasta lužnjaka (Quercus robur ii. ) u utvrđenim ekolosko-gospodar-skim tipovima šuma u SB Hrvatskoj. Savjetovanje o znanstvenoistraživačkom radu Stubičke Toplice, RADOVI 2, Jastrebarsko, s. 51-56.
64Komlenović, N. (1984. ): Mineralna ishrana nekih vrsta listaca i Četinjača na posebnim supstratima. Fiziološki aspekti mineralne ishrane biljaka. Jugoslovensko društvo za fiziologiju biljaka, Beograd, s. 145-152.
65Mayer, B. i Komlenović, N., 1984: Pozitivan utjecaj hidromelioracija na suzbijanje sušenja američkog borovca. Š.L. 9-10, s.383 PDF
66Komlenović, N. i Hastovski, P. (1985. ): Utjecaj fosfora na rast i ishranu nekih Ce-tinjaca. VII. Simpozium Jugoslavenskog društva za fiziologiju biljaka, Aranselovac, s. 1-61.
67Majer, B. i Komlenović, N. (1985. ): O-draz promjena fizikalnih svojstava pseu-dogleja na sušenje američkog borovca (Pinus strobus L. ^. Zemljište i biljka, No. l, Beograd, s. 23-30.
68Komlenović, N. i Gračan, J., Gessel, S. P. (1985. ): The response of some Norway spruce (Picea abies Karst. ^ provenances to fertilizers, (Reakcija nekih provencijenci-ja obične smreke /Picea abies Karst. / na gnojidbu). Forest site and productivitv. Martinus Nijhoff Publishers, s. 185-189.
69Krstinić, A. i Komlenović, N. (1986. ): The influence of Black alder (Alnus glutinosa Gaertn. ^) on the growth of white willow (Salix alba ii. ) Clones, (Utjecaj crne johe /Alnus glutinosa Gaertn. / na rast klonova bijele vrbe /Salix alba L. /). Ljubljana, 18 th IUFRO Congress, Division 2, vol. II, 435-444.
70Orlić, S. i Komlenović, N. (1986. ): The growth of six Conifer spećies on different sites in Croatia, Ljubljana, (Hast šest vrsta četinjača na različitim stojbinama u Hrvatskoj). 18th IUFRO Congress, Ljubljana, Division 4, 238 p.
71Komlenović, N. (1986. ): Nutrition of conifer cultures growing onheathland sites of northwest Croatia, (Prehrana kultura Ce-tinjaca uzgajanih na vristinama Hrvatske). Ljubljana, 18th IUFRO Congress, 18 th Excursion, 1-12.
72Komlenović, N. i Rastovski, P., 1986: Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje tri vrste četinjača. Š.L. 1-2, s.5 PDF
73Komlenović, N. (1986. ): Bazvoj i osnovni pravci istraživanja iz područja ishrane šumskog drveća. Monografija Šumarskog instituta, Jastrebarsko, s. 43-47.
74Vidaković, M., Borzan, Z., Komlenović, N. i Krstinić, A. (1986. ): Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoiglicnih borova na kršu. Anali za šumarstvo 12/3, JAZU, Zagreb, s. 57-68.
75Komlenović, N., 1986: Fiziologija i ishrana šumskog drveća te ekofiziologija. Š.L. 7-8, s.283 PDF
76Komlenović, N., 1986: Mr. Milan BUBNJEVIĆ, dipl. inž.. Š.L. 11-12, s.584 PDF
77Komlenović, N. i Cestar, D. (1987. ): Js-traživanje stanja ishrane 40-godisnjih sastojina lužnjaka (Quercus robur ii. ) u utvrđenim ekološko - gospodarskim tipovima šuma u SR Hrvatskoj. RADOVI 71, Jastrebarsko, s. 1-25.
78Orlić, S. i Komlenović, N. (1987. ): Uspijevanje šest vrsta Četinjača na različitim staništima u Hrvatskoj. TreCi kongres biologa Hrvatske. Mali Lošinj, s. 1-127?
79Komlenović, N. i Pezdirc, N., 1987: Koncentracija sumpora u lišću nekih vrsta drveća u Istri i Hrvatskom primorju. Š.L. 1-2, s.5 PDF
80Komlenović, N., Gračan, J. i Hastovski, P. (1987. ): Prvi rezultati istraživanja genetske specifičnosti mineralne ishrane roda Quercus. VIII. simpozij Jugoslavenskog društva za biljnu fiziologiju, Tuheljske Toplice, s. 128.
81Komlenović, N., 1987: Proizvodne mogućnosti glavnih staništa i ishrana šumskog drveća. Š.L. 7-9, s.403 PDF
82Komlenović, N. (1987): Istraživanje produktivnosti tala u ogulinskom kraju. Priroda i šumarstvo ogulinskog kraja, Zagreb, s. 403-313.
83Komlenović, N. i Krstinić, A., 1987: Međupopulacijska varijabilnost nekih provenijencija crne johe (Alnus glutinosa L. Gaertn.) u produkciji biomase i akumulacije hraniva. Š.L. 10-12, s.577 PDF
84Komlenović, N., Gračan, J. i Hastovski,P. (1988. ): First Investigation of genetic specifitv of (juercus genus mineral nutrition, (Prva istraživanja genetske specifičnosti prehrane roda (Juercus). Acta Bot. Croat, Zagreb, 207 p.
85Komlenović, N., Gračan, J. i Hastovski, P. (1988. ): Istraživanje rasta i ishrane biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur ii. ), kitnjaka ((juercus petraea Liebl. ^, medunca ((juercus pubesccus Willd. ^) i crnike ((juercus ilex ii. ). RADOVI 75, Jastrebarsko, s. 33-51.
86Orlić, S. i Komlenović, N. (1988): Uspijevanje kultura Četinjača i njihov utjecaj na kemijska svojstva tla. RADOVI 75, Jastrebarsko, s. 115-122.
87Gračan, J. i dr., 1988: Šumsko sjemenarstvo, oplemenjivanje šumskog drveća, rasadnička proizvodnja i sušenje šuma u Čehoslovačkoj. Š.L. 3-4, s.143 PDF
88Prpić, B., Komlenović, N. i Seletković, Z., 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj. Š.L. 5-6, s.195 PDF
89Komlenović, N. i Hastovski, P. (1988. ): Utjecaj kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka sedam vrsta drveća. VIII. kongres JPDZ, Cetinje, s. 202-204.
90Komlenović, N., Gračan, J., Pezdirc, N. i Rastovski, P., 1988: Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Š.L. 5-6, s.217 PDF
91Komlenović, N., Harapin, M. i Gračan, J., 1988: Kritične vrijednosti direktnih efekata zagađenosti zraka na šume, poljoprivredne usjeve i materijale. Š.L. 5-6, s.247 PDF
92Kuzlarić, K. i Komlenović, N. (1989. ): Ekološka studija Gorskog Kotara. Zavod za prostorno planiranje i zaštitu Čovjekove okoline Zajednice općina Rijeka, Rijeka, s. 1-70.
93Krstinić, A., Komlenović, N. i Vidaković, M. (1989. ): Selection of white wilow clones (Salix alba L. ^ suitable for growing in mixed plantations with black alder (Alnus glutinosa L. Ctaertn. ), (Selekcija klonova bijele vrbe /Salix alba L. / podesnih za uzgoj u mješovitim kulturama sa crnom johom /Alnus glutinosa Gaertn. /). Anali za šumarstvo 15/2, JAZU, Zagreb, s. 17-36.
94Komlenović, N., Bezak, K. i Hastovski, P. (1989. ): Istraživanje stanja ishrane poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl. ^) u utvrđenim ekolosko-gospodarskim tipovima šuma u Hrvatskoj. RADOVI 80, Jastrebarsko, s. 43-63.
95Komlenović, N., 1989: Utjecaj SO2 i nekih drugih polutanata na šumsko drveće s posebnim osvrtom na SR Hrvatsku. Š.L. 6-8, s.243 PDF
96Komlenović, N., Gračan, J., 1989: Kritične vrijednosti opterećenja sumporom i dušikom. Š.L. 6-8, s.363 PDF
97Komlenović, N., Gračan, J., 1989: Propadanje šuma u Evropi. Š.L. 6-8, s.373 PDF
98Gračan, J., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1990. ): First results of common oak (Querćus robur ii. ) provences of experiment in Croatia, (Prvi rezlutati istraživanja u pokusima provenijencija hrasta lužnjaka /Quercus robur L. / u Hrvatskoj). Montreal XIX World IUFRO Congress, Division 2, 496.
99Krstinić, A., Komlenović, N. i Vidaković, M. (1990. ): Selection of white wilow clones (Salix alba L., ) suitable for growing in mixed plantations with black alder (Alnus glutinosa L. Gaertn. ^), (Selekcija klonova bijele vrbe /Salix alba L. / podesnih za uzgoj u mješovitim kulturama sa crnom johom /Alnus glutinosa Gaertn. /). XIX World IUFRO Congress, Division 2, 504.
100Komlenović, N., Majer, B. i Hastovski, P. (1990. ): Dic-back Austrian pine in Istria, (Propadanje kultura crnog bora u Istri). Montreal, XIX World IUFRO Congress, Division 2. 558.
101Komlenović, N. i Hastovski, P. (1990. ): Research of nutrional status of silver fir (Abies alba Mili. ) of different damage de-gree, (Istraživanje stanja prehrane obične jele /Abies alba Mili. ) različitog stupnja oštećenosti). VI IUFRO Tannensjmposium, Zagreb.
102Komlenović, N. (1990. ): Opterećenost vegetacije grada Zagreba šumporom i mjere zaštite. Znanstevno savjetovanje "Zelenilo grada Zagreba", JAZU, Zagreb, s. 7-9.
103Komlenović, N., 1990: Utjecaj kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka sedam vrsta drveća. Š.L. 3-5, s.117 PDF
104Komlenović, N. i Hastovski, P. (1990): Godišnje promjene koncentracija hraniva u iglicama jele (Abies alba Mili., ) različitog stupnja oštećenja. IX. simpozij Jugoslo-venskog društva za fiziologiju rastlin, Gozd Matuljak, s. 132.
105Hren, V., Krejči, V., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1990. ): Utjecaj gnojenja na pojavu i održavanje mladog naraštaja jele. RADOVI, vol. 25, br. 2, Jastrebarsko, s. 323-335.
106Komlenović, N., Mayer, B. i Rastovski, P., 1990: Opterećenost kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Istre sumporom i teškim metalima. Š.L. 11-12, s.451 PDF
107Komlenović, N., Harapin, M. i Hastovski, P. (1991. ): Forest Domage and Pollu-tion in Croatia, (Oštećenost šuma i onečišćenje zraka u Hrvatskoj). Prachatice IUFRO Sjmposium, Forest Damage and Air Pollution.
108Gračan, J., Vidaković, M., Littvaj, T., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1991. ): Prilog sanaciji erozije na području izvorišta rijeke Une. RADOVI Vol. 26, br. 1., Jastrebarsko, s. 5-23.
109Trinajstić, I., Komlenović, N., Krstinić, A. i Kajba, D. (1991. ): Dinamika i značaj korovne vegetacije u kulturama bijele vrbe (Salix alba ´Li. ) i crne Johe (Alnus glutinoza /L. / Gaertn. ^) na tresetno-glejnim tlima Podravine. Fragments herbalogics, Vol. 20, br. 1-2, s. 35-43.
110Komlenović, N., Bezak, K., Hastovski, P. (1991. ): Istraživanje ishrane hrasta kitnjaka (Quercus petraea ii. ) u utvrđenim ekolosko-gospodarskim tipovima šuma Hrvatske. RADOVI, Vol. 26, vr. l, Jastrebarsko, s. 43- 60.
111Orlić, S., Komlenović, N., Hastovski, P. i Ocvirek, M. (1991. ): Prvi proredni zahvat, produkcija biomase i njezin kemizam u kulturi obične smreke (Picea abies Karst. ^ "Velika Buna". RADOVI, Vol. 26, br. 2, Jastrebarsko, s. 77-94.
112Komlenović, N., Mayer, B. i Rastovski, P., 1991: Unos teških metala onečišćenjem poplavnim vođama u tla nizinskih šuma istočne Slavonije. Š.L. 3-5, s.131 PDF
113Komlenović, N. i Rastovski, P., 1991: Utjecaj imisija na šumske ekosisteme Hrvatske. Š.L. 3-5, s.203 PDF
114Orlić, S., Ocvirek, M., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1991. ): Utjecaj različitog načina uzgoja i sadnje obične smreke (Picea abies Karst. ^ na njihov rast. RADOVI, Vol. 26, br. 2, s. 211-222.
115Gračan, J., Komlenović, N., Rastovski, P., 1991: Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Š.L. 6-9, s.245 PDF
116Gračan, J., Vidaković, M., Littvaj, T., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1991. ): Prilog sanaciji erozije na području izvorišta rijeke Une. Četvrti kongres biologa Hrvatske, Dubrovnik, s. 321-322.
117Komlenović, N., Majer, B. i Hastovski, P. (1991. ): Utjecaj teških metala na šumske ekosisteme Hrvatske. Četvrti kongres biologa Hrvatske, Dubrovnik, s. 326.
118Pezdirc, N., Komlenović, N., 1991: Određivanje sumpora u biljnom materijalu i tlu infracrvenom spektrometrijom. Š.L. 10-12, s.467 PDF
119Nikola Komlenović, 1992: Fiziologija i prehrana šumskog drveća. Šume u Hrvatskoj, s. 121
120Nikola Komlenović, Oskar Piškorić, Ivan Maričević, 1992: Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1992.. Šume u Hrvatskoj, s. 291
121Komlenović, N. i Hastovski, P. (1992): Research of Nutrional Status of Silver fir (Abies alba Mili. ) of Different Damage De-gree, (Istraživanje stanja prehrane obične jele /Abies alba Mili. / različitog stupnja oCteCenosti). 6. IUFRO - Tannensjmposi-um, Zagreb, 183-190 p.
122Komlenović, N., Majer, B. i Hastovski, P. (1992. ): Suzbijanje erozije na flisu Istre uzgojem alepskog bora (Pinus halepensis Mili. ) i brnistre (Spartium junćeum ii. ). RADOVI, Vol, 27. br. l, s. 3-11.
123Orlić, S., Ocvirek, M., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1992. ): Utjecaj različitih načina sadnje sadnica običnog bora (Pinus svlvestris ii. ) na njihov rast. RADOVI, Vol. 27, br. l, Jastrebarsko, s. 55-64.
124Komlenović, N., Gračan, J., 1992: Oštećenje šuma u Europi. Š.L. 1-2, s.63 PDF
125Komlenović, N. (1992. ): Fiziologija i prehrana šumskog drveća. Monografija "Sume u Hrvatskoj, Haus, D. (ur. ), Zagreb, s. 121-130.
126Komlenović, N., Piškorić, O. i Marice-vic, I. (1992. ): Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1993. Monografija "Sume u Hrvatskoj", Zagreb, s. 291-294.
127ŠUME U HRVATSKOJ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima Republike Hrvatske, p. o. Zagreb, Zagreb 1992. BIB
128Komlenović, N., 1992: Promicanje proizvodnje sadnica tri vrste drveća primjenom odgovarajućih supstrata i elemenata prehrane. Š.L. 9-10, s.397 PDF
129Seletković, Z., Prpić, B., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1993. ): Bleieintrag in die WaldbOden des nOrdlichen und weatlichen Kroatiens, (Unos olova u šumska tla sjeverne i zapadne Hrvatske). Internationa-les Sjmposium Stoffeintage aus Atmos-fare und Waldboden belastung in den
130Komlenović, N., Hastovski, P. i Majer, B. (1993. ): Sanierung der Flvscherosion Istriens durh Anbauen von Aleppokiefer und Besenginster, (Sanacija erozije na flisu Istre uzgojem alepskog bora i brnistre). Bodenerosion und Strukturveranderun-gen, Arge-Alp, Alpen-Adria, Munchen, 76-83 p.
131Majer, B., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1993. ): Rezultati istrasivanja teških kovina (Pb, Zn, Ću) u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske. Arge-Alp und Alpen-Adria, Linz, 1-7 p.
132Seletković, Z., Prpić, B., Komlenović, N. i Hastovski, P. (1993. ): Bleientrag in die Waldboden des nOrdlichen und westlichen Kroatiens, (Unos olova u šumska tla sjeverne i zapadne Hrvatske). In Proceedings Svmposium Stoffeintrage aus der Atmo-sphare und Waldbodenbelastung in den Landern von Arge Alp und Alpen-Adria, 27-29. April 1993, Berchtesgaden. GSF-Forschungszentrum flir Umwelt und Ge-sundheit: 49-57, Neuherberg.
133Komlenović, N. (1993. ): Primjena gnojiva s produženim djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica. RADOVI, Vol. 27, br. 2, Jastrebarsko, s. 95-104.
134Komlenović, N. i Hastovski, P. (1993. ): Novi rezultati istraživanja o utjecaju imisija na šumske ekosustave Republike Hrvatske. RADOVI, Vol. 28, br. 1-2, Jastrebarsko, s. 115-128.
135Hastovski, P. i Komlenović, N. (1993. ): Proizvodnja šumskih sadnica primjenom novih metoda uzgoja i mineralnih gnojiva. radovi, Vol. 28, br. 1-2, Jastrebarsko, s. 147-156.
136Komlenović, N., 1993: 9. sastanak suradnika »Međunarodnog kooperativnog programa za monitoring efekata onečišćenja zraka na šume (ICP Forest)« 23. do 26. svibnja 1993. g. u Budimpešti. Š.L. 6-8, s.325 PDF
137Komlenović, N. i Gračan, J., 1993: ANTE LOVRIĆ, dipl. inž. šum.. Š.L. 6-8, s.350 PDF
138Komlenović, N. i Harapin, M., 1993: 8. međunarodni interkalibracijski sastanak za procjenu oštećenosti šuma. Š.L. 9-10, s.443 PDF
139Komlenović, N., 1993: 1. ECE-UN/EC sastanak koordinacijske grupe međunarodnog kooperativnog programa o procjeni i praćenju učinka onečišćenja zraka na šume (»ICP-FOREST«). Š.L. 11-12, s.566 PDF
140Komlenović, N. (1994. ); Physiology and Nutrion of Forest, (Fiziologija i prehrana šumskog drveCa), u knjizi: Review of Fores-try and Forest Industries Sector of Croatia, edit. Ministry of Agriculture and For-estry and Public Corporation "Hrvatske šume": 64-65, Zagreb.
141Komlenović, N. (1994. ): Croatian Forest Societv, (Hrvatsko šumarsko društvo), u knjizi: Review of Forestry and Forest Industries Sector in Hepublic of Croatia, edit. Ministrj´ of Agriculture and Forestry and Public Corporation "Hrvatske šume: 74, Zagreb.
142Majer, B., Komlenović, N. und Hastovski, P. (1994. ): Ergebnisse der Unter-suchungen der Schwermetalle (Pb, Zn, Ću) in den Auenwaldern Nordkroatiens, (Istraživanja teških kovina u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske), in: Stoffbe-lastung des Bodens, Arge - Alp, Alpen -Adria, Linz, 11 und 12. November 1993. Bayer. Staatsministerium flir Landesen-twiklung und Umweltfragen, Munchen, 97-107 p.
143Komlenović, N., Gračan, J., (1994): Stanje europskih šuma - rezultati procjene 1993. (Forest condition in Europe - Hesults of the 1993 Survev). Rad. Šumar. inst. Jas-trebar. 24 (2): 299-309, Jastrebarsko.
144Komlenović, N., (1994): Fiziologija i prehrana šumskog drveća. (Physiology and Nutrition of Forest Trees). Pregled šumarstva i drvopreradivackog sektora u Hepu-blici Hrvatskoj: 64-66, Zagreb.
145Komlenović, N., (1994): Hrvatsko šumarsko društvo. (Croatian Forest Societv). Pregled šumarstva i drvopreradivackog sektora u Republici Hrvatskoj: 74-74, Zagreb.
146Komlenović, N., (1994): Forest condition in Europa. Hcsults of the 1993 Survej-, (Stanje europskih šuma - rezultati procjene 1993. UN/ ECE Croatia 66-66, Ancx 1-5-6, 111-7, Brussels, Gencvc.
147Komlenović, N., (1994): Meditcranean forest trees, (Mediteransko drveće). CEC-UN/ECE, Brussels, Gcncve.
148Komlenović, N., 1994: Odnos oštećenosti hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.), te njegove prehrane. Š.L. 1-2, s.11 pdf
149Komlenović, N. (1994. ): Unos olova u šume Hrvatske te njegov utjecaj na uspijevanje crnog bora (Pinus nigra Arn. ^) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea Lib. > Spomenica uz 90. obljetnicu rođenja i 10. obljetnicu smrti Mihovila Gračanina, Zagreb, s. 89-99.
150Komlenović, N. (1994. ): Utjecaj gnojiva Osmocote plus" na uspijevanje biljaka crnog bora (Pinus nigra Arn. ^. RADOVI, Vol. 29, br. l, Jastrebarsko, s. 103-109.
151Komlenović, N., Majer, B. i Hastovski, P. (1994. ): Sadržaj teških kovina u tlima Jas-trebarskog. RADOVI, Vol. 29, br. l, Jastrebarsko, s. 111-121.
152Komlenović, N., Krstinić, A., 1994: Neka fiziološka svojstva pojedinih klonova topola iz sekcija Aigeiros and Tacamahaca. Š.L. 5-6, s.147 pdf
153Komlenović, N., Jurjević, P., 1994: Stanje šuma u Europi — 1993.. Š.L. 5-6, s.192 PDF
154Komlenović, N. i Hastovski, P. (1994. ): Stanje ishrane hrasta lužnjaka (Quercus robur ii. ) i obične jele (Alies alba Mili, ) u odnosu na Oštećenost krošanja. Peti kongres biologa Hrvatske, Pula. Zbornik sažetaka priopćenja, Zagreb, s. 203-204.
155Komlenović, N., Majer, B. i Hastovski, P. (1994. ): Teški metali (Pb, Zn, Ću) u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske. Znanstveni skup Metali u hrani i okolišu 1. -3. lipnja 1994., Stubičke Toplice, Zbornik radova, Hrvatsko farmaceutsko društvo, s. 230-236.
156Komlenović, N., Orlić, S., Hastovski, P., (1995): Uspijevanje šest vrsta Četinjača u području bujadnica i vristina. (Growth and biomass production of six coniferons species in f ern and heath areas in Croatia). Šumar, list 119 (5/6): 169-178, Zagreb.
157Komlenović, N, Jurjević, P., (1995): Stanje europskih šuma, rezultati procjene 1994. (Forest condition in Europe - Hesults of the 1994 Survej-). Šumar, list 119 (7/8): 274-275, Zagreb.
158Komlenović, N., (1995): Primjena kompleksnih gnojiva u uzgoju šumskih biljaka obloženog korijenovog sustava. (Application of complex fertilizers in container-ized production of forest plants). Rad. Šumar, inst. Jastrebar. 30 (1). 1-10, Jastrebarsko.
159Komlenović, N., Maj-er, B., (1995): Us-pijevanje mladih borovih kultura osnovanih na kamenjaru otoka Paga. (Growth of young pine plantations laid out on the Karst of the Island Pag). Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 30 (1): 23-26, Jastrebarsko.
160Komlenović, N., Hastovski, P., (1995): Concentratious of Sulphur in the Needles of Black Pine (Pinus nigra Arn. ) in West Croatia, (Koncentracije šumpora u iglicama cruog bora /Pinus nigra Arn. / u zapadnoj Hrvatskoj). Poster Abstracts. IUFRO World Congress, 6-12 August 1995; 103-104, Tampere.
161Komlenović, N., Hastovski, P., Seletković, Z., (1995): Cu-und Zn-Eintrage in Wold-boden des nOrdllichen und westlichen Kro-atiens unter dem Einfluss des Stamma-blauf wasser der Buchen. Bewertung von Stoffbelastumgen der Boden am Beispiel von Schwermettalen, (Unos bakra i cinka u šumska tla sjeverne i zapadne Hrvatske vodom koja se cijedi po bukovim stablima). Baj´erischer Stattsministerium flir Lande-sentwiklung und Umweltfragen: 34-39, Mlin-chen.
162Komlenović, N., Hastovski, P., (1995): Concentrations of sulphur in the needles of Black Pine (Pinus nigra Am. ) in West Croatia, (Koncentracije šumpora u iglicama crnog bora /Pinus nigra Arn. / u zapadnoj Hrvatskoj). Rad. Vol. 30, Br. 2: 125-131, Šum. inst., Jastrebarsko.
163Komlenović, N, (1995): Croatia, Forest condition in Europe. Results of the 1994 Survev, (Hrvatska, stanje europskih šuma. Rezultati procjene 1994). EC-UN/ECE, 77-77, Brussels, Geneve.
164Komlenović, N., 1995: Utjecaj onečišćenja zraka na šume. 5. sastanak europskih eksperata o promjenama kemijskih svojstava tala. Š.L. 3, s.108 PDF
165Komlenović, N., (1995): Utjecaj onečišćenja zraka na šume, (The impact of air pollution on forests). 5 sastanak europskih eksperata o promjenama kemijskih svojstava tla. Šumar, list l 19 (3), Zagreb, s. 108.
166Komlenović, N., Orlić, S., Rastovski, P., 1995: Uspijevanje šest vrsta četinjača u području bujadnica i vriština. Š.L. 5-6, s.169 pdf
167Komlenović, N., Jurjević, P., 1995: Stanje Europskih šuma, rezultati procjene 1994. Š.L. 7-8, s.274 PDF
168Slavko Matić, Nikola Komlenović, Stevo Orlić, Milan Oršanić, 1996: Rasadnička proizvodnja hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 159
169Komlenović, N., (1996): Reakcija tla i sadržaj teških kovina u tlima Pokupskog bazena. Rad. Vol. 31, Br. 1-2: 91-96, Šumar, inst. Jastrebarsko.
170Komlenović, N., (1996): Croatia. Forest Condition in Europe. Besults of the 1995 Survev: 96-96, (Hrvatska, stanje europskih šuma. Rezultati procjene 1995. ), EC - UN / ECE, Brussels, Geneve.
171Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba, D., (1996): Mogućnosti proizvodnje biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama u Hrvatskoj. Znanstvena monografija HSD-Skrb za hrvatske šume 1846-1996. Knjiga 1: 9-21, Zagreb.
172Komlenović, N., Hastovski, P., (1996): Unapređenje proizvodnje šumskih sadnica primjenom novih mineralnih gnojiva i sjetvenih supstrata. Znanstvena monografija HŠD - Skrb za hrvatske šume 1846-1996. Knjiga 1: 295-306, Zagreb.
173Komlenović, N., Hastovski, P., Novo-sel, D., (1996): Utjecaj šumpora i olova na šumska tla u zapadnoj Hrvatskoj. Znanstvena monografija HŠD - Skrb za hrvatske šume 1846-1996. Knjiga 2: 179-190, Zagreb.
174Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba, D., (1996): Selection of arborescent willow clones suitable for biomass production in Croatia, (Selekcija klonova stablastih vrba podesnih za produkciju biomase u Hrvatskoj), Proceedings 20th session of the International poplar commission. Volumen 1: 297-308, Budapest.
175Harapin, M., Komlenović, N., Hastovski, P., (1996): Anketa o sušenju šuma u Hrvatskoj. Znanstvena monografija HSD-Skrb za hrvatske šume 1846-1996. Knjiga 2: 53-58, Zagreb.
176Matić, S., Komlenović, N., Orlić, S., Or-sanic, M., (1996): Rasadnička proizvodnja hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak u Hrvatskoj: 159-166, Zagreb.
177Matić, S., Komlenović, N., Orlić, S., Or-sanic, M., (1996): Nurserv production of pe-dunculate oak, (Rasadnička proizvodnja hrasta lužnjaka). Pedunculate oak in Croatia: 423-425, Zagreb.
178Komlenović, N., Hastovski, P., (1996): Der Einfluss von Buchen auf die Bodenversauerung und Schwermetallaureiche-lungen in WaldbOden, (Utjecaj bukovih stabala na zakiseljavanje šumskih tala i unos teških kovina), Spezifische Bodenbe-lastungen im Alpenraum, Salzburg 14-15. III. 1996.: 32-37.
179Komlenović, N., Štimac, K., 1996: Defolijacija i prozirnost kao temeljni indikatori oštećenosti krošanja. Š.L. 1-2, s.77 PDF
180Komlenović, N., 1996: Koordinacijski sastanak sa savjetovanjem po programu ICP- Forests Prag/Želiv. Š.L. 7-8, s.359 PDF
181Komlenović, N., 1996: 12. godišnji sastanak predstavnika zemalja koje su uključene u program UN-ECE/EU ICP Forests. Š.L. 7-8, s.360 PDF
182Komlenović, N., 1997: Primjena gnojiva s produljenim djelovanjem u proizvodnji sadnica primorskih borova. Š.L. 1-2, s.19 pdf
183Komlenović, N., Matković, N., Moćan, D., Rastovski, P., 1997: Unos onečišćenja iz zraka u šumu bukve i jele (Abieti-fagetum "dinaricum") u predjelu Lividrage u zapadnoj Hrvatskoj. Š.L. 7-8, s.353 pdf
184Orlić, S., Komlenović, N., Rastovski, P., Ocvirek, M., 1997: Uspijevanje šest vrsta četinjača na lesiviranom tlu na području Bjelovara. Š.L. 7-8, s.361 pdf
185Kajba D., Krstinić A., Komlenović N., 1998: Proizvodnja biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama. Š.L. 3-4, s.139 pdf

nedeterminirano:
186Landern von Arge-Alp und Alpen-Adria, Berchtegsgaden, 19 p.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** Povijest šumarstva Hrvatske, s. 417.
 Dekanić, I. (1974. ): Nikola Komlenović. Šum. list 3-4, s. 177.
 *** Šum. enciklopedija 2, 1983., s. 269.
 *** ŠIM 1985., s. 36, 37, 43, 44, 46, 53, 54, 91, 118, 177.
 *** ŠIB 1996., s. 65.
 *** HŠD 1996., s. 281, 283, 284, 287, 291, 293-295, 306-309, 313-329, 331-341, 343, 345-348, 350-353, 357-361, 364-366, 381.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 GRAČAN, Joso: Ante Krstinić, Nikola Komlenović, Branimir Mayer, Petar Rastovski, Zlatko Perić i Goran Bušić - skupna komemoracija i ispraćaj u Jastrebarskom, ŠL 1-2/1998, s.105 PDF
 GRAČAN, Joso: Dr. sc. Nikola Komlenović (10. 8. 1936. - 10. 2. 1998.), ŠL 1-2/1998, s.116 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM