In memoriam
Davorin Kajba, ŠL 9-10/2002 s.544


ID11947
VIDAKOVIĆ, Mirko
akademik, dr. sc., dipl. ing. šumarstva, dr. honoris causa
redovni sveučilišni profesor dendrologije i genetike s oplemenjivanjem šum. drveća, znanstveni savjetnik
rođen29. 10. 1924.Svetozar Miletić /Sombor Vojvodina/
apsolvirao1949.
diplomirao20. 9. 1949.
doktorirao14. 12. 1953.Šumarski fakultet u Zagrebu
umro15. 8. 2002.Zagreb
dodatne listeautori u bazama HŠD
web stranicewww.sumari.hr/vidakovic

 Sin Ivana i Viktorije r. Horvat. Hrvatske narodnosti i državljanstva, rimokatoličke vjere. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu je školu završio u Sonti 1934., a realnu gimnaziju u Somboru 1942. godine.
 Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. god. 1948.-49., a diplomirao 20.9.1949.
 Po završetku studija postavljen je za asistenta pripravnika u Zavodu za botaniku PŠ fakulteta u Zagrebu. God. 1950. unaprijeđen je za asistenta za botaniku. Doktorat šumarskih znanosti iz područja botanike i dendrologije postigao je 14.12.1953. na PŠ fakultetu u Zagrebu obranom disertacije pod naslovom Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomske građe iglica. Habilitirao je 1956. godine, a 1957. izabran je za docenta iz Dendrologije i Šumarske genetike na istom fakultetu. Od 1958. predaje predmet Šumarska genetika. Od 1961. do 1970. izv. je profesor Dendrologije i Šumarske genetike, a od 1971. do 1990. red. prof. na Šum. fakultetu u Zagrebu.
 Od 1960. do 1990. predstojnik je Katedre za šum. genetiku i dendrologiju. Od 1966. do 1969. radio je kao ekspert UNDP/FAO u Šum. institutu i Koledžu u Peshawaru (Pakistan); V.-VI.1971. bio je sudirektor UNDP/ FAO Trening centra za oplemenjivanje šum. drveća, Sopron (Mađarska): XI.-XII. 1979, X.-XI.1980., I.-II.1983. UNDP/FAO ekspert u Šum. institutu Hanoj i Ho She Min City (Vijetnam).
 Od 1960. do 1974. vodi Odsjek za genetiku u Jug. inst. za četinjače u Jastrebarskom. Od 1970. vodi Arboretum Trsteno, JAZU. Bio je izvanredni član JAZU od 1969. do 1980., a redoviti od 1981. godine. Biran je u dva navrata za predsjednika Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU. Od 1970. urednik je časopisa Anali za šumarstvo, HAZU.
 Prodekan Šumarskog fakulteta bio je 1972/73. i 1973/74. Predsjednik Hrvatskog genetičkog društva bio je 1980. god. Od 1997. redoviti je član Hrvatske šumarske akademije.
 U škol.g. 1955.-56. bio je deset mjeseci na specijalizaciji iz genetike i oplemenjivanja šum. drveća u Danskoj i Švedskoj. Na studijskim putovanjima bio je u SAD, Kanadi, Francuskoj, Engleskoj, Turskoj i Grčkoj.
 Akademik Vidaković sudjelovao je sa svojim referatima na mnogim međunarodnim i domaćim skupovima, simpozijima i kongresima: I. Svjetski kongres iz genetike i oplemenjivanja šum. drveća, (Stockholm 1963.); Savjetovanje o sjemenskim plantažama, (Dresden 1963.); IUFRO, Sekcija 22, (Zagreb 1965., organizator); XIV. IUFRO kongres, (München 1967.); II. Svjetski kongres iz oplemenjivanja šum. drveća, (Washington, 1969.); IUFRO, Sekcija 23, (Ljubljana 1970.); IUFRO sekcija 22, (Varparanta 1970); IV. Međunar. komisija za topole, (Bukurešt 1971.); Simpozij o zaštiti u našem kršu, (Zagreb 1971.); Međunar. simpozij o genetici običnog bora, (Warszava-Kornik, 1973.); Simpozij 100 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije (1974.); Prvi kongres genetičara Jugoslavije, (1976.); Simpozij: Ekološko valoriziranje primorskog krša, (Split 1976.); Simpozij: Hvar u prirodnim znanostima, (Hvar 1977.); VIII. Svjetski šumarski kongres, (Džakarta 1978.); Međun. simpozij o vegetaciji i fauni mediteranske regije, (Palermo 1980.); I. kongres biologa Hrvatske, (Poreč 1981.); II. Znanstveni skup o prirodi biokovskog područja, (Makarska 1983.); II. kongres biologa Hrvatske, (Zadar 1984.); XVIII. IUFRO kongres, (Ljubljana 1986.); XIX. IUFRO kongres, (Montreal 1990.).
 Vodio je četiri međunarodna znanstvena projekta u suradnji sa SAD. Držao je predavanja na fakultetima i institutima u inozemstvu: Grčka, Mađarska, Turska, SAD, Pakistan, Kanada.
 Svoju istraživačku djelatnost započeo je s poredbenim istraživanjima anatomske građe borovih iglica. Iz tog je područja njegov najopsežniji rad o oblicima crnog bora u biv. Jugoslaviji. Na temelju toga rada autor je uspio dokazati postojanje više svojti crnoga bora u biv. Jugoslaviji. Akademik Vidaković se bavio primjenom radioaktivnog zračenja. Izučavajući utjecaj zračenja na klijavost sjemena i rast biljaka nekih četinjača, ustanovio je da se pomoću malih doza gama zračenja može povećati energija klijavosti i stimulirati rast biljaka u prvim godinama razvoja. Proučavao je utjecaj gama zračenja na kromosome kod somatskih stanica Picea abies. U svojim je radovima utvrdio da postoje spontani hibridi između borova Pinus nigra i Pinus heldreichii var. leucodermis, te između Pinus brutia i Pinus halepensis. Iz područja sjemenarstva akademik Vidaković je obradio dva problema: vegetativno razmnožavanje cijepljenjem i reznicama te podizanje sjemenskih plantaža. Danas u Hrvatskoj ima oko 25 ha sjemenskih plantaža i sve su podignute pod vodstvom i uz sudjelovanje akademika Vidakovića.
 Za uspješan znanstveni i pedagoški rad dobio je brojna priznanja. God. 1977. za dostignuća iz područja prirodnih znanosti dodijeljena mu je nagrada "Ruđer Bošković". Počasni doktorat Šum. fakulteta u Sopronu (Mađarska) dobio je 1979., a nagradu za životno djelo 1981. Za rad u IUFRO-u 1990. godine primio je posebno priznanje.
 Akademik Vidaković zaslužan je za uvođenje genetike i oplemenjivanja šumskog drveća na Šum. fakultetu u Zagrebu (od 1958.), kasnije kao jedan predmet - Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća. Posebno je zaslužan što je osposobio dovoljan broj nastavnog i istraživačkog kadra iz svoga područja.
 Objavio je 158 stručnih i znanstvenih radova. Napisao je knjigu "Četinjače - morfologija i varijabilnost". Tiskana su dva izdanja na hrvatskom i jedno izdanje na engleskom jeziku.
 Akademik Vidaković član je Društva inž. i tehničara šumarstva Hrvatske (HŠD); Hrv. genetičkog društva (1980. predsjednik); Hrv. ekološkog društva; dugogodišnji predsjednik Sekcije za genetiku pri zajednici istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i drvne industrije Jugosl.; IUFRO-a; član Znanstvene savjetodavne komisije Međunar. dendrološkog istraživačkog instituta (IDRI), Boston, SAD.
 Kao umirovljenik živio u Zagrebu. Umro 2002.

1Susreti povodom 45. obljetnice upisa na Poljoprv.-šum. fakultet u Zagrebu 1945. god., (s A. Mudrovčićem i M. Stojkovićem). ŠL 1-2, 1991., 2. 86-87.
2Susreti povodom 45. obljetnice upisa na Poljoprv.- šum. fakultet u Zagrebu 1945. god., (s A. Mudrovčićem i M. Stojkovićem). ŠL 1-2, 1991, 2. 86-87.
3Mirko Vidaković, 1953: Prilog poznavanju anatomije iglica nekih srodnih borova. GŠP vol. 11 s. 163
4Ing. M. Vidaković, 1953: Prilog poznavanju oblika vrste Pinus halepensis Mill.. Š.L. 1, s.11 PDF
5Prilog poznavanju anatomije iglica kod nekih srodnih borova. Glasnik za šum. pokuse 11, 1953., s. 163-179.
6Vidaković dr. M., 1955: Značenje anatomske građe iglica kod svojta crnog bora u Jugoslaviji. Š.L. 7-8, s.244 PDF
7Dr. Mirko Vidaković, 1956: Genetika u šumarstvu. Š.L. 3-4, s.103 PDF
8Genetika u šumarstvu. ŠL 3-4, 1956., s. 103-110.
9Mirko Vidaković, 1957: Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomije iglica. GŠP vol. 13 s. 111
10Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomije iglica. Glasnik za šum. pokuse 13, 1957., s. 111-248.
11Ing. M. Vidaković, 1957: Oplemenjivanje šumskog drveća u Danskoj i Švedskoj. Š.L. 11-12, s.432 PDF
12Investigations on the Intermediate Type between the Austrian and the Scots Pine. Silvae genetica 1, 1958., s. 12-18.
13Influence of gamma rays on the germination of certain coniferous seeds. Conference of Polish and Yugoslav Scientists on the Application of Atomic Energy in Agriculture, Food Technology, Forestry and Veterinary Science, March 25-28, 1959, Beograd, pp. 32-33.
14Vidaković M., 1959: Oplemenjivanje ariša. Š.L. 10-11, s.347 PDF
15Mirko Vidaković, 1960: Značenje češera, sjemenki i njihovih krilaca za sistematiku i za određivanje proveniencije crnog bora. GŠP vol. 14 s. 383
16Sjemenske plantaže šumskog drveća. Jug. savet. centar za poljopr. i šumarstvo, Bgd, 1960., s. 1-82.
17Semenske plantaže šumskog drveća; Jugoslovenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd 1960. BIB
18SEMENSKE PLANTAŽE ŠUMSKOG DRVEĆA; Zavod za kulturu četinara, Karlovac, BEOGRAD 1960. BIB
19Vidaković Mirko, 1960: Utjecaj gama-zraka na klijavost sjemena nekih konifera. Š.L. 7-8, s.235 PDF
20Značenje češera, sjemenki i njihovih krilaca za sistematiku i određivanje provenijencije crnog bora. Glasnik za šum. pokuse 14, 1960., s. 383-437.
21Podizanje sjemenskih plantaža šum. drveća. Topola 19, 1961., s. 7-9.
22Šumarstvo u SAD i Kanadi. U: " Neke novije tendencije poljoprivrede i šumarstva SAD i Kanade". Zadružna štampa 1961., s. 207-215.
23Vidaković M., 1961: Dimpfmeier: Hibridizacija roda Larix. Š.L. 5-6, s.240 PDF
24Utjecaj gama zračenja na rast biljaka nekih konifera. Šumarstvo 7-9, 1962., s. 325-338.
25Podizanje sjemenskih plantaža izvan prirodnog područja. Topola 25-26, 1962., s. 15-19.
26M. Vidaković, 1962: Novi prilog oplemenjivanju ariša. Š.L. 1-2, s.47 PDF
27Vidaković, 1962: Vincent G.—Selekcija i oplemenjivanje u šumarstvu. Š.L. 9-10, s.354 PDF
28Anlage von Samenplantagen ausserhalb des natürlichen Areals zum Zwecke der Steigerung der Samenproduktion. Soz. Forstwirschaft. Sonderheft: Forestl. Samenplantagen III, 1963, pp. 10-13.
29Effect of Gamma Rays on the Cromosomes of the Somatic Cells of Picea Abies Karst, (sa B. Bevilacqua). Silvae Genet. 2, 1963., pp. 41-46.
30Prilog izučavanju vegetativnog razmno-žavanja evropskog ariša, (sa M. Jurkovićem). Topola I-VI, 1963., s. 27-34.
31Sjemenska plantaža poljskog jasena Fraxinus angustifolia Vahl. u Lipovljanima. Topola 31-33, 1963., s. 34-39.
32Međuvrsno križanje Pančićeve omorike (Picea omorica /Pančić/ Purkyne) sa sitkanskom smrčom (Picea sitchens /Bong/ Carr.). Šumarstvo 10-12, 1963., s. 337-342.
33Prilog rješavanju problema uzgoja bijele vrbe (Salix alba L.), (s A. Krstinićem). Topola 44, 1964., s. 11-16.
34Selection of Plus Trees. Special Meeting in Yugoslavia, IUFRO, Selection 22, Zagreb 1965. ŠL 1-2, s. 7-20.
35Preservation of the Gene Pool in Natural Stands for Genetical Research, (sa L. Szufa). Special Meeting in Yugoslavia, IUFRO Section 22, Zagreb 1965. ŠL 1-2, s. 55-71.
36Nalaz prelazne ili hibridne svojte borova na planini Prenju u Hercegovini, (sa P. Fukarekom). Nauč. društvo BiH, Radovi XXVIII, 8, Sarajevo 1965., s. 61-87.
37The Occurence and Meening of Heterosis in Hybrids Within and Betwwen Species. Special Meeting in Yugoslavia, IUFRO, Section 22, Zagreb 1965. ŠL 1-2, pp. 105-122.
38Vidaković M., 1965: Vincent ing. dr Gustav — Lesni semenârstvi (Šumsko sjemenarstvo). Š.L. 5-6, s.272 PDF
39Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća, (skripta). Sveuč. u Zagrebu, 1966., s. 1-277.
40Vidaković M., 1966: Selekcija plus stabala. Š.L. 1-2, s.7 PDF
41Vidaković M. i Žufa L., 1966: Sačuvanje genofonda prirodnih šuma za genetska istraživanja. Š.L. 1-2, s.55 PDF
42Vidaković M., 1966: Pridolazak i važnost heterozisa kod unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida. Š.L. 1-2, s.105 PDF
43Some Characteristics of the Needle Structure and Growth in the Hybrids Between Austrian Pine and Japanese Red Pine. Silvae Genet. 15, 1966., s. 155-160.
44Vidaković M., 1966: Keresztesi — Uzgoj bagrema u Madžarskoj.. Š.L. 5-6, s.328 PDF
45Vidaković M., 1966: Genetika i uzgoj šuma. Š.L. 7-8, s.333 PDF
46Effect of Irradiation on the Properties of Pollen in Austrian and Scots Pine, (sa B. Durbašić i D. Kolbach). Experientia 23, 1967., pp. 1-6.
47Genetics in Silviculture. Pak. J. For. 3, 1967., pp. 325-335.
48Growth of Austrian and Scots pine plants after Gamma irradiation of pollen. Radiation Botany Vol 7, 1967., pp. 529-542.
49Članci za Drvnoindustrijski priručnik. Tehn. knjiga, Zagreb 1967.
50Akademik Ivo Pevalek - profesor botanike. Znanstveni simpozij "Flora i vegetacija Hrvatske", u povodu 100-godišnjice rođenja akademika I. Pevaleka (1893-1967). Koprivnica-Novigrad Podravski, svibanj 1993., s. 20-22.
51Akademik Ivo Pevalek - profesor botanike. Znanstveni simpozij “Flora i vegetacija Hrvatske”, u povodu 100-godišnjice rođenja akademika I. Pevaleka (1893- 1967). Koprivnica-Novigrad Podravski, svibanj 1993, s. 20-22.
52Vidaković M., 1967: Oplemenjivanje ariša III. Š.L. 1-2, s.25 PDF
53Heritability of height and diameter growth in shisam (Dalbergia sissoo Roxb.) using one parentprogeny test, (sa K. M. Sidiqui). Pak. J. For 1, 1968., pp. 75-94.
54Propagation of shisam (Dalbergia sisso Roxb.) by cutings. Project Report No. 3, 1968., 15 p.
55Tree Seed Colection, (sa. M. J. Williamson). Project Report No. 6, 1968., 17 p.
56The improvement of stem form in shisham (Dalbergia sissoo Roxb.), (sa J. Ahsan). Second World Consultation on Forest Tree Breeding, Washington D.C. 1969: 5 p.
57Genetics and Forest Tree Breeding. Lectures FAO/Pak. Forest Research Institute, 1969., 203 p.
58Plus tree Selection, (sa J. Ashan). Project Report No. 15, 1969: 20 p.
59Observations on the ovule development following cross pollination between Austrian and Scots pines irradiated and nonirradiated pollen, (sa B. Bevilacqua-Jurković). IUFRO, Section 22, Meeting of the working group on reproduction of forest trees, Varparanta, 1970, 8 p.
60The role of genetics tree improvement in silviculture. IUFRO, Section 23. Ljubljana 1970, 14 p.
61O uzgoju vrbe za proizvodnju celuloznog drveta, (s A. Krstinićem). Zagreb 1970., s. 1-40.
62Neke sugestije za oplemenjivanje šumskog drveća kod nas. Šumarstvo 5-6, 1970., s. 13-19.
63The inheritance of crooced bole in shisham (Dalbergia sisso Roxb.), (sa J. Ahsan), Silvae Genet. 19, 1970., pp. s. 94-98.
64The progress and Future Development of Tree Improvement in Yugoslavia. Report on the Training Centre on Forest Tree Improvement, Sopron, Hungary, FAO, No. TA 3033, Rome 1971., pp. 26-36.
65Breeding to Improve Stem Form in Shisham (Dalbergia sissoo Roxb.) Report on the Training Centre on Forest Tree Improvement, Sopron, Hungary, FAO, No. TA 3033, Rome 1971., pp. 37-41.
66Effect of Dense Planting on the Growth of White Willow, (s A. Krstinićem). Int. Poplar Commision XIV, Bucarest, 1971., 8 p.
67Utjecaj guste sadnje na uspijevanje bijele vrbe (Salix alba L.), (s A. Krstinićem). Topola 83-85, 1971., s. 37-40.
68Genetika u oplemenjivanju šumskog drveća. Genetika, Vol. 3, No. 1, 1971., s. 79-93.
69Effect of gammairradiated pollen on the growth of White Willow (Salix alba L.), (s A. Krstinićem). Genetika, Vol. 3, No. 1, 1971., s. 95-117.
70Development of ovules after interspecific hybridization of Austrian and Scots pines with gammairradiated pollen, (sa B. Jurković-Bevilacqua). Genetika, Vol. 3, No. 1, 1971., s. 119-130.
71Čuvanje našeg šumskog genofonda na kršu. Simpozij o zaštiti na našem kršu. JAZU. Odjel za prirodne nauke, Zagreb 1971., s. 163-174.
72Vidaković, M., 1971: S. Borojević i K. Borojević: »Genetika«. Š.L. 9-10, s.336 PDF
73Proizvodnja i rast međuvrsnih hibrida između crnog bora (Pinus nigra) i japanskog crvenog bora (Pinus densiflora). Ljetopis JA, knj. 75, 1971., s. 441-443.
74Značenje sjemenskih objekata u šumskoj proizvodnji. Aktuelni problemi šumarstva, drvne industrije i hortikulture. ŠF Beograd 1972., s. 149-155.
75Vidaković, M., 1972: Dr Norman E. Borlaug prvi šumar nobelovac. Š.L. 7-8, s.289 PDF
76Vidaković, M., 1972: Novi pogledi na pošumljavanje degradiranog krša. Š.L. 11-12, s.426 PDF
77Contribution to the investigations of incopatibility by crossing Scots pine and European black pine. International Symposium on Genetics of Scots Pine, IUFRO Division 2, Working Party S2.03.5, Warszawa-Kornik, 1973. 19 p. (With Ž. Borzan).
78Contents of various sugars in the pollen of some twoneedl pines. Acta Pharm. Jugoslav. 23. 1973: 157-160. (With B. Djurbašić and D. Kolbah).
79M. Vidaković, A. Krstinić, M. Harapin, 1973: Neka svojstva hibrida između Pinus nigra i Pinus densiflora. Š.L. 3-4, s.112 PDF
80ZBORNIK O STOTOJ OBLJETNICI ZNANSTVENOG I ORGANIZIRANOG PRISTUPA ŠUMARSTVU JUGOISTOČNE SLAVONIJE ; JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD VINKOVCI, VINKOVCI -SLAVONSKI BROD 1974. BIB
81Influence of Irradiation of Pollen on Physiology of Growth, (u suradnji). Završni izvještaj po temi FG-YU-143, Project E30-FS-12; 58 tipkanih stranica + 60 tabela + 6 grafikona + 9 slika, Zagreb 1974.
82M. Vidaković, J. Gračan, A. Krstinić, 1974: Prijedlog standardizacije metoda istraživanja provenijencija kod nas. Š.L. 1-2, s.1 PDF
83Prilog proučavanju morfološke varijabilnosti spontanih križanaca između alepskog i brucijskog bora, (s A. Krstinićem). Zbornik radova Simpoz. povodom 100. godišnjice prve Jugosl. dendrologije Josifa Pančića, Naučni skupovi SANU, knj. I. 1974., s. 35-39.
84Genetics of European black pine (Pinus nigra Arn.). Anali za šumarstvo 6/7, 1974., s. 55-86.
85Oplemenjivanje ekonomski važnijih vrsta šumskog drveća Jugoist. Slavonije, (s A. Krstinićem). Zbornik Vinkovci - Slav. Brod. 1974., s. 115-134.
86Rezultati oplemenjivanja stablastih vrba na području jugoist. Slavonije, (sa Krstinić, A.). Zbornik JAZU Vinkovci 1975., s. 129-141.
87Oplemenjivanje crnog i običnog bora primjenom zračenog polena, (sa Ž. Borzanom i B. Jurković-Bevilacqua). Acta Biolog.VII/3-8, 1975., s. 309-317.
88Vidaković, M., 1975: A. Tucović: Praktikum iz genetike sa oplemenjivanjem biljaka. Š.L. 11-12, s.514 PDF
89Model projekta oplemenjivanja crnog bora, (s A. Tucovićem i N. Popnikola). Šumarski pregled 1-2, 1976., s. 14-27.
90Prilog diskusiji o vrednovanju šuma na kršu. Simpozij: Ekološko valoriziranje primorskog krša, Split 18-20.10. 1976., s. 130-132.
91SEMINAR IZ GENETIKE I OPLEMENJIVANJA ŠUMSKOG DRVEĆA; Šumarski fakultet, Zagreb 1977. BIB
92Quantitative analysis of soluble proteins extracted from the pollen of some incompatible pine species. Genetica 9 (2). 1977., pp. 149-157.
93Immunological identity of pollenwall proteins in some incompatibility pine species, (u suradnji). Genetica 9 (3), 1977., pp. 271-280.
94The effect of genotype of the incompatibility barrier in crossing Pinus nigra with Pinus sylvestris. Proc. of the 8th Congress of EU-CARPIA, Madrid 1977., pp. 369-375.
95Some morphological characteristics of Pinus x nigrosylvis (P. nigra x P. sylvestris). Ann. Forest. 8/2, 1977., p. 15-27.
96Važnost šume za otok Hvar, (sa D. Klepcem). Zbornik simpozija "Hvar u prirodnim znanostima", JAZU, 1977., s. 39-48.
97Savlađivanje inkompatibilnosti pri križanju nekih borova. Genetika 9 (1), 1977., s. 51-63.
98Effect of microenvironment on species incompatibility in hard pines, (u suradnji). Završni izvještaj po temi: YO-FS-88-JB-6, 1978., 85 tipkanih s.
99Improvement of erodet karst lands. 8th World Forestry Congress, Jakarta 16-28. October 1978 FFF/5-3: 8 p.
100Genetics of Pinus peuce Gris, (sa N. Popnikolom i M. Jovančevičem). Ann. Forest., 7/8, 1978., pp. 187-206.
101M. Vidaković, A. Krstinić, Ž. Borsan i B. Jurković-Bevilaqua , 1978: Neke morfološke karakteristike hibrida između japanskoga crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et Zucc.) i običnoga bora (Pinus sylvestris L.). Š.L. 1-3, s.19 PDF
102Oplemenjivanje crne johe i bijele vrbe na području ŠG "Josip Kozarac", Nova Gradiška, (s A. Krstinićem). 1979., s. 1-71.
103Oplemenjivanje bijele vrbe i crne johe na području OOUR Đurđevac, (s A. Krstinićem). 1979., s. 1-65.
104Stanje i perspektiva oplemenjivanja šumskog drveća u Jugoslaviji. Savjetovanje Zagreb-Jastrebarsko, Sekcija za genetiku i oplemenjivanje šum. drveća pri Zajednici istraživačkih orga nizacija u oblasti šumarstva i DI Jug. 1979., Radovi 44, ŠIJ 1981., s. 9-31.
105Djelovanje medija širokog spektra na kalus crnog bora, (sa S. Jelaskom i B. Kolevska-Pletikapić). IV. Simpozij Društva za Fiziologiju biljaka Jugosl., Mostar 21-24.05.1979. Radovi Poljoprv. fakulteta Univerz. u Sarajevu, No 31, s. 42-43.
106Vidaković, M., 1979: SYRACH LARSEN. Š.L. 11-12, s.637 PDF
107Afforestation of karst lands. Incontri Internazionali Suolo, Vegetazione, Fauna Salvaguardia e ricostitutione degli equilibri amblentali nell, assetto del territorio della regione mediterranea, Palermo 6-11 ottobre 1980: 8 p.
108Članci iz genetike i dendrologije u : Šum. enciklopedija I, II, III, Zagreb 1980, 1983., 1987.
109A genetika szepere a fatermesztesben. Erdeszeti es Faipari Tudomanyos Kozlemenyek, 2, 1980: 29-40.
110Report of the Mission on the Development of the Forest Research Institute of Viet Nam. FAO, Rome, Field Document No. 1, 1980: 76 p., (sa Prior L.D. i Lauridsen E.D.).
111Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na aluviju Dunava kod Opatovca, (s A. Krstinićem). Radovi Centra JAZU, Vinkovci 1980., s. 29-47.
112Vidaković, A., 1980: dr A. TUCOVIĆ: Genetika sa oplemenjivanjem biljaka. Š.L. 1-2, s.89 PDF
113Vidaković, M., 1980: A. MAJER: A Bakony tiszafâsa (Tisove šume Bakonyja). Š.L. 11-12, s.520 PDF
114Diferencijacija adventivnih pupova i kompletnih biljaka crnog bora u uvjetima in vitro, (sa B. KolevskaPletikapić i S. Jelaska). V Simposium na Jugoslavensko društvo za fiziologija na rastenija, Ohrid 25-28.05.1981, Skopje 1981., 55 p.
115Bud regeneration in Pinus nigra embryo and seedling tissue cultures, (With s. Jelaska and B. Kolevska-Pletikapić). Proc. Colloque International sur la Culture "in vitro" des Essences Forestieres. IUFRO Working Group S2. 01.05 Reproduction process, Fontainebleau, France. August 31 - September 4, 1981. pp. 158-165.
116Report of the Mission on the Development of the Forest Research Institute of Viet Nam. FAO, Rome, Field Document No. 2, 1981: 112 p., (sa Prior, L.D, i Lauridsen, E.D.).
117Perspektivni plan razvoja Arboretuma Lisičine, (sa J. Karavlom i Ž, Borzanom). Zagreb 1981., s. 1-42.
118Biološka sanacija erozije fliša Istre, (u suradnji). Prvi kongres biologa Hrvatske, Poreč 21-26.09.1981., s. 1-103.
119Značenje i primjena nekih principa genetike u oplemenjivanju šum. drveća. Seminar: "Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina na području SR BiH, Bugojno, listopada 1981., s. 1-19.
120Komemoracija Aloisu Tavčaru 23.04. 1981. Sv. 9, 1981., s. 15-20.
121Vidaković, M., 1981: Marinković, D. — Tucić, N. — Kekić. V.: Genetika. Š.L. 3-4, s.189 PDF
122Vidaković, M., 1981: Tompa Karoly: — Sziklai Oszkar: Erdeszeti növenynemesites, Budapest, 1981. Š.L. 8-9, s.400 PDF
123Četinjače - Morfologija i varijabilnost. JAZU-Liber, Zgb 1982., s. 1-710.
124Dostignuća na oplemenjivanju stablastih vrba u Jugoslaviji, (s A. Krstinićem). Topola 133-134, 1982., s. 3-12.
125Vidaković, M., 1982: Jovanović, B.: Dendrologija, III dopunjeno izdanje. Š.L. 4-5, s.163 PDF
126Vidaković, M., 1982: Vukičević, E.: Dekorativna dendrologija, II dopunjeno izdanje. Š.L. 6-8, s.309 PDF
127ČETINJAČE; JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI, ZAGREB 1982. BIB
128Želimir Borzan, Ante Krstinić, W. J. Libby, Mirko Vidaković, 1983: Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka. GŠP vol. 21 s. 213
129Kultura vegetativnih pupova crnog bora in vitro, (sa C. Cesarom i S. Jelakom). VI. Simpozijum Jug. Društva za fiziologiju biljaka, Novi Sad 30.05.-04.06.1983.
130Studies of invitro bud and shoot formation in Pinus nigra and P. nigrosylvis cultures, (u suradnji). Second Meeting of the International Conifer Tissue Culture, Work. Group Tacoma, Washington, USA, 6-9 September 1983 (Abstract Book).
131Strehgthening of the Forest Research Institute of Viet Nam. Report on the Development of the Forest Research Institute of Viet Nam: Tree Improvement. FAO, Field Document No. 8, Fo. VIE/76/015, April 1983.
132Viability of seeds, obtained from back cross, as an indicator of the degree of incompatibility between Pinus nigra and P. sylvestris. Ann. Forest. 10/4, 1983., pp. 81-87.
133Bud and shoot formation in juvenile tissue culture of Pinus nigra, (u suradnji). Silvae Genet. 32 (3-4), 1983., s. 115-119.
134Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka, (u suradnji). Glas. za šum. pokuse 21, 1983., s. 213-222.
135Konverzija genofonda dalmatinskog crnog bora, (sa M. Kovačević). Drugi znanstveni skup o prirodi biokovskog područja. Makarska 1983, Acta Botanica, Vol. 2, s. 217-220.
136Varijabilnost nekih morfoloških i anatomskih svojstava alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog (Pinus brutia) bora i njihovih hibrida, (s A. Krstinićem). Zbornik radova povodom jubileja akademika Pavla Fukareka, ANU BiH, Radovi, knj. LXXII/21, 1983., s. 285-296.
137Preservation of the gene pool of forest tree species, (With S. Jelaska). Genetika, Vol. 15, No. 3, 1983., s. 369-375.
138Effect of gamma irradiated pollen on the productivity of the generative and vegetative descendes of the White Willow (Salix alba L.), (s. A. Krstinićem.). VII.Yugoslav - Polish Symposium, 2-3 October, Zemun, 1984., s. 4-7.
139Genetika u poljoprivredi i šumarstvu. Zbornik sažetaka priopćenja 2. kongresa biologa Hrvatske, Zadar 1-6.10. 1984., s. 4-5.
140Sjemenske plantaže listača u SR Hrvatskoj, (s A. Krstinićem). Šum. pregled 1-2, 3-4, 1984., s. 41-63.
141Vidaković, M., Benčat, F., 1984: Atlas raširenja egeota drvenastog bilja u Slovačkoj i rajonizacija njihova uzgoja. Š.L. 3-4, s.184 PDF
142Forest genetics and tree improvement in Yugoslavia. Meeting of the Group of 77 on Cultivation and exploatation of forests, wood processing, timber and wood industry and cellulose industry, Zagreb, 4-6 December 1985: 7. p.
143Klonsko razmnožavanje pupova i regeneracija crnog bora (Pinus nigra Arn.), (s J. Bezljak, B. Kolevska-Pletikapić i S. Jelaska). I. Jugosl. savjetovanje: genetičko i biokemijsko inženjerstvo u biotehnologiji, Beograd 8-10. 04.1985, s. 1 (poster).
144Genetika i oplemenjivanje šum. drveća, (s A Krstinićem). Sveuč. u Zagrebu, Liber 1985., s. 1-505.
145Klonsko razmnožavanje pupova i regeneracija crnog bora (Pinus nigra Arn.), (s J. Bezljak, B. Kolevska- Pletikapić i S. Jelaska). I. Jugosl. savjetovanje: genetičko i biokemijsko inženjerstvo u biotehnologiji, Beograd 8- 10. 04.1985, s. 1 (poster).
146Genetika i oplemenjivanje šum. drveća, (s A. Krstinićem). Sveuč. u Zagrebu, Liber 1985, s. 1-505.
147Pošumljavanje degradiranih terena u svjetlu šumarske znanosti. Stručni seminar: Aktualnosti u šumar. 1985., (sažetak predavanja). SIT Šum. društvo Bjelovar, Lipik 13.11. 1985., s. 2-7.
148Forest genetics and tree improvement in Yugoslavia. Meeting of the Group of 77 on Cultivation and exploatation of forests, wood processing, timber and wood industry and cellulose industry, Zagreb, 4-6 December 1985. 7. p.
149Pošumljavanje degradiranih terena u svjetlu šumarske znanosti. Stručni seminar: Aktualnosti u šumar. 1985, (sažetak predavanja). SIT Šum. društvo Bjelovar, Lipik 13.11. 1985., s. 2-7.
150Mirko Vidaković, 1986: Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne proizvodnje. GŠP vol. P2 s. 25
151Ante Krstinić, Mirko Vidaković, 1986: Mogućnosti unapređivanja uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem. GŠP vol. P2 s. 87
152Research and reforestation of degraded lands. 18th IUFRO Congress, Div. 2, Vol. II, 1986, 479-490 pp.
153Micropropagation of juvenile Pinus nigra and P. x nigrosylvis (Poster 207), (sa. J. Bezljak i S. Jelaskom). Proc. 18th IUFRO World Congress, Div. 2 Vol. II, 1986., pp. 826.
154Micropropagation of juvenile Pinus nigra and P. x nigrosylvis (Poster 207), (sa. J. Bezljak i S. Jelaskom). Proc. 18th IUFRO World Congress, Div. 2 Vol. II, 1986, pp. 826.
155Arboretum Lisičine, (u suradnji). ROŠ "Slavonska šuma" Vinkovci i OOUR uzgoj i zaštita šuma "Papuk", Slatina 1986., s. 1-87.
156Relation of selffertilization and interspecific incompatibility by crossing Pinus nigra x P. sylvestris. Ann. Forest. 12/1, 1986., s. 1-14.
157Relation of self-fertilization and interspecific incompatibility by crossing Pinus nigra x P. sylvestris. Ann. Forest. 12/1, 1986, s. 1-14.
158Arboretum Lisičine, (u suradnji). ROŠ “Slavonska šuma” Vinkovci i OOUR uzgoj i zaštita šuma “Papuk”, Slatina 1986, s. 1-87.
159Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne proizvodnje. Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986., s. 25-34.
160Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne proizvodnje. Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986, s. 25-34.
161Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoigličavih borova na kršu, (sa Ž. Borzan, N. Komlenović i A. Krstinić). Ann. Forest. 12/3, 1986., s. 57-69.
162Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoigličavih borova na kršu, (sa Ž. Borzan, N. Komlenović i A. Krstinić). Ann. Forest. 12/3, 1986, s. 57-69.
163Jugoslavenski krš. Šume i prerada drveta Jugoslavije. XVIII IUFRO World Congress, Ljubljana, Savez ITŠDIJ, Beograd 1986., s. 64-69.
164Jugoslavenski krš. Šume i prerada drveta Jugoslavije. XVIII IUFRO World Congress, Ljubljana, Savez ITÜDIJ, Beograd 1986, s. 64-69.
165Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na Đurđevačkim pijescima, (s A. Krstinić, M. Halambek i Ž. Borzan). Ann. Forest. 12/4, 1986., s. 71-87.
166Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na Đurđevačkim pijescima, (s A. Krstinić, M. Halambek i Ž. Borzan). Ann. Forest. 12/4, 1986, s. 71-87.
167Mogućnosti unapređivanja uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem, (s A. Krstinić). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986., s. 87-90.
168Mogućnosti unapređivanja uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem, (s A. Krstinić). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986, s. 87-90.
169ARBORETUM LISIČINE; ROŠ »Slavonska šuma«, Vinkovci OOUR Uzgoj i zaštita šuma »PAPUK«, Podravska Slatina, Podravska Slatina 1986. BIB
170Research and reforestation of degraded lands. 18th IUFRO Congress, Div. 2, Vol. II, 1986, 479-490 pp.
171Prof. dr. Dušan Klepac izvanredni član JAZU (u povodu 70-godišnjice života i rada). Radovi Centra za znanstveni rad, JAZU, Vinkovci 1987., s. 5-27.
172Prof. dr. Dušan Klepac izvanredni član JAZU (u povodu 70-godišnjice života i rada). Radovi Centra za znanstveni rad, JAZU, Vin-kovci 1987, s. 5-27.
173Značajni faktori za urod šum. sjemena u sjemenskim plantažama. Semenarstvo 4-6, 1987. V. seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka - biologija sjemena, 1987., s. 260-270.
174Značajni faktori za urod šum. sjemena u sjemenskim plantažama. Semenarstvo 4-6, 1987. V. seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka - biologija sjemena, 1987, s. 260-270.
175Problem of verification of additive and nonadditive effects of genes for vigorous growth in forest trees, (s A. Krstinićem). Ann. Forest. 14/1, 1988., pp. 1-12.
176Problem of verification of additive and non-additive effects of genes for vigorous growth in forest trees, (s A. Krstinićem). Ann. Forest. 14/1, 1988, pp. 1-12.
177Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), (s I. Trinajstićem). Zbornik "Josip Kozarac, književnik i šumar, Centar za znanstveni rad JAZU, poseb. izd. LV, Vinkovci 1988., s. 93-110.
178Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), (s I. Trinajstićem). Zbornik “Josip Kozarac, književnik i šumar, Centar za znanstveni rad JAZU, poseb. izd. LV, Vinkovci 1988, s. 93-110.
179Vidaković, M., 1988: Istraživanja i pošumijivanja degradiranih zemljišta. Š.L. 7-8, s.335 PDF
180Stanje i težnje u poljoprivredi i šumarstvu, (sa D. Klepcem). Zbornik radova 45. obljet. kongresa kulturnih radnika Hrvatske, JAZU 1989., 56 p.
181Selection of white willow clones (Salix alba L.) suitable for growing in mixed plantations with black alder (Alnus glutinosa L. Gaertn.), (s A. Krstinićem i N. Komlenovićem). Ann. Forest. 15/2, 1989., pp. 17-35.
182Stanje i težnje u poljoprivredi i šumarstvu, (sa D. Klepcem). Zbornik radova 45. obljet. kongresa kulturnih radnika Hrvatske, JAZU 1989, 56 p.
183Josip Pančić - botaničar. Spomenica posvećena J. Pančiću, dopisnom članu JAZU, u povodu 175. obljetnice rođenja (1814-1989.), Zagreb 1990., s. 13-17.
184Selection of white willow clones (Salix alba L.) suitable for growing in mixed plantations with black alder (Alnus glutinosa L. Gaertn.), (s A. Krstinićem i N. Komlenovićem). Ann. Forest. 15/2, 1989, pp. 17-35.
185Vidaković, M., 1989: Antal Majer: FENYVES A BAKONYALJÄN (Četinjače u podnožju Bakonja), Budapest 1988. Š.L. 1-2, s.91 PDF
186Mogućnost fiksacije i čuvanja genofonda ugroženih vrsta šum. drveća. Znanstveni savjet za promet JAZU, Bilten 2, 1989., s. 92-93.
187Mogućnost fiksacije i čuvanja genofonda ugroženih vrsta šum. drveća. Znanstveni savjet za promet JAZU, Bilten 2, 1989, s. 92-93.
188Vidaković, M., Krstinić, A., 1989: Dr Aleksander R. Tucović i dr. Vasilije V. Isajev: Praktikum iz genetike sa oplemenjivanjem biljaka. Š.L. 3-5, s.200 PDF
189Vidaković, M., 1989: Prof. dr. MILORAD JOVANČEVIĆ (1921—1988). Š.L. 9-10, s.547 PDF
190Mirko Vidaković, Ante Krstinić, Petar Đurasović, Davorin Kajba, 1990: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na području arboretuma Trsteno. GŠP vol. 26 s. 331
191Josip Pančić - botaničar. Spomenica posvećena J. Pančiću, dopisnom članu JAZU, u povodu 175. obljetnice rođenja (1814-1989.), Zagreb 1990, s. 13-17.
192Značenje genotipa u arbokulturi i urbanom šumarstvu. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja "Zelenilo grada Zagreba", Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 10-11. 01.1990., s. 61-62.
193Značenje genotipa u arbokulturi i urbanom šumarstvu. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba”, Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 10-11. 01.1990, s. 61-62.
194Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličnih borova na području Arboretuma Trsteno, (s A. Krstinić, P. Đurasović i D. Kajba). Glas. za šum. pokuse 26, 1990., s. 331-339.
195Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličnih borova na području Arboretuma Trsteno, (s A. Krstinić, P. Đurasović i D. Kajba). Glas. za šum. pokuse 26, 1990, s. 331-339.
196Conifersmorfology and variation. Graf. zavod Hrvatske 1991., 755 p.
197Establishment of clonal seed orchard of English oak (Quercus robur L.). Symposium: Genetics of oak species, Arboretum National des Barres, September 2-6, 1991: 5.2.
198Establishment of clonal seed orchard of English oak (Quercus robur L.). Symposium: Genetics of oak species, Arboretum National des Barres, Sept. 2-6, 1991. 5.2.
199The growth of some interspecific Hybrid pine seedlings and their cutings, (sa Ž. Borzanom). Ann. Forest. 17/1, 1991., s. 1-21.
200The growth of some interspecific Hybrid pine seedlings and their cutings, (sa Ž. Borzanom). Ann. Forest. 17/1, 1991, s. 1-21.
201Conifers-morfology and variation. Graf. zavod Hrvatske 1991, 755 p.
202Spaljen Arboretum. Vjesnik HAZU, I, 1-2, 1992., s. 30-32.
203Spaljen Arboretum. Vjesnik HAZU, I, 1-2, 1992, s. 30-32.
204Čuvanje genskih resursa šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja u Hrvatskoj. Zbornik o A. Levakoviću, HAZU, Centar za znan. rad, Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992., s. 139-152.
205Čuvanje genskih resursa šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja u Hrvatskoj. Zbornik o A. Levakoviću, HAZU, Centar za znan. rad, Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992, s. 139-152.
206Radovi na podizanju klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka na području Š.G. "Krndija" i Š.G. "Papuk", (sa J. Bećarević, I. Hajek, Š. Keceli i V. Podnar). Zbornik o A. Levakoviću, HAZU, Centar za znanstv. rad Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992., s. 153-170.
207Radovi na podizanju klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka na području Š.G. “Krndija” i Š.G. “Papuk”, (sa J. Bećarević, I. Hajek, Š. Keceli i V. Podnar). Zbornik o A. Levakoviću, HAZU, Centar za znanstv. rad Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992, s. 153-170.
208ČETINJAČE; Grafički zavod Hrvatske, Zagreb; »Hrvatske šume« Zagreb, Zagreb 1993. BIB
209Želimir Borzan, Mirko Vidaković, Šime Meštrović, 1993: Arboretum Brijuni - znanstveno nastavni i turistički objekt. GŠP vol. P4 s. 73
210Četinjače - morfologija i varijabilnost, (2. prošireno izdanje). GZH Zagreb i "Hrvatske šume" Zagreb, 1993., s. 1-743.
211Hrvatski umjetnici za Trsteno. Savez hrv. društava likovnih umjetnika Croatia banka, Zagreb, s 1-5.
212Četinjače - morfologija i varijabilnost, (2. prošireno izdanje). GZH Zagreb i “Hrvatske šume” Zagreb, 1993, s. 1-743.
213Arboretum Brijuni - znanstvenonastavni i turistički objekt, (sa Ž. Borzanom i Š. Meš-trovićem). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 4, 1993., s. 73-86.
214Arboretum Brijuni - znanstveno-nastavni i turistički objekt, (sa Ž. Borzanom i Š. Meštrovićem). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 4, 1993, s. 73-86.
215Forestry ressearch and its role in croatian forestry, 1994: 6-7. In: Review of forestry and forest industries sector in Republic of Croatia: 120 p. Ministry of Agriculture and Forestry; Public Corporation "Hrvatske šume", Zagreb 1994.
216Forestry ressearch and its role in croatian forestry, 1994: 6-7. In: Review of forestry and forest industries sector in Republic of Croatia: 120 p. Ministry of Agriculture and Forestry; Public Corporation “Hrvatske šume”, Zagreb 1994.
217Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma, (sa J. Gračanom). Zbornik radova savjetovanja : Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma. Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, 15. lipanj 1994., s. 17-28.
218Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma, (sa J. Gračanom). Zbornik radova savjetovanja : Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma. Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, 15. lipanj 1994, s. 17-28.
219PRIVATNE ŠUME U HRVATSKOJ U OZRAČJU REZOLUCIJA HELSINŠKE KONFERENCIJE O ZAŠTITI I OČUVANJU EUROPSKIH ŠUMA; Hrvatske šume, Zagreb 1994. BIB
220Oplemenjivanje drvenastog bilja za potrebe hortikulture. Spomenica: Zrinjevac, priroda, vrtovi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu, 100 godina gradske vrtlarije, 900 godina Zagreba, 1994., s. 172-181.
221Oplemenjivanje drvenastog bilja za potrebe hortikulture. Spomenica: Zrinjevac, priroda, vrtovi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu, 100 godina gradske vrtlarije, 900 godina Zagreba, 1994, s. 172-181.
222Mirko Vidaković, 1996: Oplemenjivanje hrasta lužnjaka u hrvatskoj - proslov. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 95
223Mirko Vidaković, 1996: Generativna reprodukcija. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 104
224Mirko Vidaković, 1996: Podizanje klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 127
225Mirko Vidaković, 1996: Međuvrsna hibridizacija. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 138
226Mirko Vidaković, Ante Krstinić, Joso Gračan, 1996: Čuvanje genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 140
227Vidaković, M., Schreiber, P., 1998: Dr. sc. Ante Krstinić (11. 2. 1936. - 10. 2. 1998.). Š.L. 1-2, s.109 PDF
228Mirko Vidaković, Davorin Kajba, Saša Bogdan, Vlatko Podnar, Josip Bećarević, 2000: Estimation of genetic gain in progeny trial of pedunculate oak (Quercus robur L.). GŠP vol. 37 s. 375
229Mirko Vidaković, 2001: Generativno razmnožavanje obične jele. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 315
230Mirko Vidaković, 2001: Međuvrsna hibridizacija. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 332
231Mirko Vidaković, Joso Gračan, 2001: Očuvanje genofonda obične jele. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 346
232Mirko Vidaković, Josip Franjić, 2003: Razmnožavanje obične bukve. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 264
233Golosjemenjače ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume : Akademija šumarskih znanosti, Zagreb 2004. BIB
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** ŠL 1955., s. 517-526; 1971., s. 170; 1977., s. 100; 1986., s. 468; 1995., s. 436; 1997., s. 322.
 *** ŠN, s. VIII, IX, XII, 161, 165, 183, 188, 195, 200, 294, 302, 304, 306, 350, 382, 386, 531-532, 539, 592.
 Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 127, 328.
 Jovančević, M.: Rad međunarodnog savjetovanja o šum. genetici u Zagrebu. ŠL 1965., s. 595-606.
 *** PŠH 1846-1976., s. 23, 43, 45, 98, 118, 127, 420.
 *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 4, 8, 40, 116, 117, 119, 121, 122, 128, 132, 133.
 *** ŠE 3, 1987., s. 572.
 *** ŠIM, s. 10, 67, 172-173, 178.
 *** Zbornik o Levakoviću. HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci 1992., s. 177, 178, 191, 195, 199.
 *** ŠIB, s. 11, 28, 55, 56, 70.
 *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. HAZU, Centar za znanstv. rad Vinkovci - "HŠ" Zagreb, 1996.
 *** Spomenica PMF. Zgb 1996., s. 37.
 *** HŠD 1846-1996., s. 296, 308, 362, 392, 413.
 Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista 1976-1995. ŠL 1997., s. 183, 189.
 *** SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 205, 479-481, 520-523, 570, 641, 653, 679; sv. 3, s. 92, 293-294, 332, 360.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 ***: Hrvatski leksikon drvnih tehnologa, Šumarski fakultet Zagreb i TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 2002. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 KAJBA, Davorin: Akademik Mirko pl. Vidaković - prof. dr. sc. dr. h. c. (1924 - 2002), ŠL 9-10/2002, s.544 PDF

Spomen ploča akademiku Vidakoviću


Klonska plantaža hrasta lužnjaka




thanks to:
HŠ&HŠD&BM