Pola stoljeća šumarstva
V. Dojković, 1926., s 135
ID
9845
KOZARAC, Josip
šumarski stručnjak, državni nadšumar i književnik
rođen
18. 3. 1858.
Vinkovci
umro
21. 8. 1906.
Koprivnica
dodatne liste
književnici
web stranice
www.sumari.hr/kozarac
ŽIVOTOPIS
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je i završio u rodnim Vinkovcima, a šumarstvo je učio i završio u svojoj 22. godini u Visokoj školi za kulturu tla (1876.-79. ) u Beču.
Poslije završetka školovanja radi neprekidno kod Državne direkcije šuma u Vinkovcima (1880.-1906. ). Šumarski je vježbenik pune četiri godine, a u svojoj 27. godini preuzeo je funkciju upravitelja šuma u Lipovljanima kod Novske gdje radi i djeluje deset godina (1885.-95. ). Svoju šumarsku karijeru nastavlja u Vinkovcima kao državni nadšumar deset godina, kada u svojoj 48. godini umire od tuberkuloze.
Bio je urednik "Šum. lista" (1896.-98. ). Josip Kozarac je jedan od najistaknutijih književnika hrvatskog realizma. Ulomci iz njegovih djela ušli su u sve čitanke, a romani Mrtvi kapitali, Živi kapitali (nedovršeni), Među svjetlom i tminom i novele Poletarci, Slavonska šuma, Tena, Biser-Kata, Mira Kodolićeva obvezna su lektira svim generacijama hrvatskih školaraca. Kozarac je nas najveći književnik - šumar. Dobar je poznavatelj prilika, morala i psihologije slavonskog seljaka. Bio je skeptičan prema gradu i odvraća Slavonce od napuštanja sela. Antologijska pripovijest Slavonska šuma vise je učinila na poticanju ljubavi prema šumi i prirodi nego stotine stručnih članaka. Međutim, zbog njegovog književnog rada obično je zapostavljen onaj njegov stručni -šumarski dio, pa se o tome u široj javnosti manje zna. A on je napisao i objavio velik broj vrijednih stručnih članaka, ponajviše u "Šum. listu", ali i u austrijskim i mađarskim listovima, a mnogi su njegovi članci vise puta pretiskivani u raznim časopisima i listovima, npr. u "Lovačko - ribarskom vjesniku" (pet članaka).
"U stručnim šumarskim krugovima svog vremena Josip Kozarac bio je vrlo rano zapažen. Već nakon njegove petogodišnje šumarske prakse Šumarsko društvo Hrvatske mu na svojoj godišnjoj skupštini u Novoj Gradiški godine 1885. povjerava zadatak da obradi problem >Koji su uzroci da posavske zabrane postale naravskim pomlađivanjem mjesto hrastika većim dielom jasenovima i briestovima zaprema, i koje bi mjere proti tomu poprimiti valjalo?< Odazivajući se tom pozivu mladi je šumar Josip Kozarac napisao raspravu koja je odštampana u "Šumarskom listu" 1886. godine pod naslovom >K pitanju pomlađivanja posavskih hrastika<. U toj raspravi Kozarac obraća naročitu pozornost jasenu koji se pojavio u zabranama kao >neočekivan i nemio gost<. Glavni razlog tome preobičnom širenju jasena na štetu hrasta lužnjaka pripisuje Kozarac prevelikim čistim sječama i nedovoljnom poznavanju šumsko - uzgojnih svojstava hrasta lužnjaka i jasena. Kao dobar promatrač i dobro obrazovan šumarski stručnjak Kozarac nastoji odvratiti svoje suvremenike od šablonskog vođenja sječa te ukazuje na šumsko - uzgojna svojstva pojedinih vrsta drveća s posebnim osvrtom na hrast i jasen. " (Klepac, D. ). Kozarac se zalaže za uzgajanje mješovitih sastojina hrasta i jasena. U raspravi >O uzgoju posavskih sastojina u prvim periodima ophodnje< Kozarac je objasnio dinamiku mješovitih sastojina i izlučivanje pojedinih vrsta drveća u njima. Njegovo mišljenje navodi se u šumarskim udžbenicima kao primjer mješovite posavske šume. Bavio se i problemom prorjeđivanja šuma i o tome pisao, ali i praktično proučavao na temelju pokusnih ploha, a stabla razlučuje na tri biološka razreda sa 2-3 podrazreda. Ustanovio je da intervencija prorjeđivanja ima najviše smisla u dominantnoj etaži stabala. Tako je Kozarac prije vise od sto godina zacrtao put modernog prorjeđivanja, a njegova Šumarija Lipovljani postala je objekt visokoškolske šumarske nastave. Pod Kozarčevim rukovodstvom posiječeno je u Šumariji Lipovljani oko 900 ha hrastika i toliko je sastojina nastalo prirodnom regeneracijom i izraslo u lijepe šume.
Hrvatski šumari uveliko cijene Josipa Kozarca i smatraju ga jednim od bardova hrvatskoga šumarstva. Svaku njegovu značajniju obljetnicu svečano obilježe. Tako je 1936. g. Šumarsko udruženje na svoj Dom u Zagrebu postavilo Kozarčevo poprsje; Poljop.-šum. fakultet, Društvo književnika Hrvatske i čitaonica i knjižnica u Lipovljanima postavili su spomenploču (1955. ) na zgradu Šumarije u Lipovljanima. U Vinkovcima je 1958. postavljen spomenik rad kipara V. Radauša, a prigodom 100. obljetnice šumarske nastave (1960. ) postavljeno mu je poprsje u auli Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.
RADOVI
1
Piše J. Kozarac., 1883:
Naše ribarstvo..
Š.L. 3, s.124
PDF
2
Saobćuje kr. šumar J. Kozarac., 1885:
Nov pravac gospodarenja u državnih hrasticih Spessarta..
Š.L. 3, s.107
PDF
3
Priobćuje J. Kozarac, kr. šumar, 1885:
K nauci o uzgoju šuma..
Š.L. 9, s.376
PDF
4
Razpravlja Josip Kozarac, kr. šumar, 1886:
K pitanju pomladjivanja posavskih hrastika..
Š.L. 2, s.50
PDF
5
Odgovor J. Kozarca na ocjenu „zašto fraxinus excelsior" strašilo?, 1886:
K pitanju pomladjivanja posavskih hrastika..
Š.L. 6, s.241
PDF
6
Piše J. Kozarac, 1886:
O proriedjivanju šuma..
Š.L. 8-9, s.356
PDF
7
K nauci o uzgoju šuma. Š. L. 1886., s. 376-385.
8
I. Kozarac, 1887:
Crne točke u šumarenju slavonskih hrastika. Saobćuje u „Oesterr. Forstzeitung" br. 201. i 202..
Š.L. 1, s.22
PDF
9
Piše J. Kozarac., 1888:
Važnost proredjivanja..
Š.L. 3, s.109
PDF
10
Piše J. K., 1888:
Aus dem Auenmittel-Walde..
Š.L. 5, s.185
PDF
11
Važnost proređivanja. Š. L. 1890., s. 109-114.
12
Pisma iz Posavine. Š. L. 1892., s. 179-183.
13
Pisma iz Slavonije. Š. L. 1892. s. 179-183.
14
LUGARSKI VIESTNIK
; UPRAVLJAJUĆI ODBOR HRV.-SLAV. ŠUMARSKOG DRUŽTVA, ZAGREB 1895.
BIB
15
Piše J. Kozarac, 1895:
Nešto o jasenovoj šumi..
Š.L. 3, s.106
PDF
16
, 1896:
Ima li u nas opravdana razloga, da se šumište pretvara u drugo kulturno tlo?.
Š.L. 1, s.17
PDF
17
Piše J. K., 1896:
Njemački šumari i uzgoj hrastovine..
Š.L. 4, s.144
PDF
18
Razpravlja J. Kozarac., 1897:
O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodima obhodnje..
Š.L. 1, s.1
PDF
19
Piše J. Kozarac., 1897:
Kratki dodatak razpravi g. profesora Partaša, o postotku, kojim se ukamaćuju glavnice, uložene u šumi..
Š.L. 2, s.59
PDF
20
Razmatranja o jesenskim (1897. ) prodajama posavskih hrastika. Š. L. 1898., s. 64-71.
21
Razpravlja Jos. Kozarac, kr. nadšumar., 1897:
Šumogojstveni i drvotržni aforizmi, crpljeni na temelju prodaja posavskih hrastovih šuma u zadnjem desetgodištu 1887.—1896..
Š.L. 7, s.297
PDF
22
Priobćio Jos. Kozarac, kr. državni nadšumar., 1898:
Kasni (pozni) hrast (Quercus pedunculata var. tardissima, Simonkai)..
Š.L. 2, s.41
PDF
23
Razpravlja Jos. Kozarac, kr. nadšumar, 1898:
Razmatranje vrhu jesenskih (1897.) prodaja posavskih hrastika..
Š.L. 2, s.64
PDF
24
Piše J. K., 1898:
Ovogodišnja prodaja hrastovih šuma..
Š.L. 11-12, s.448
PDF
25
Ueber Ausläuterungen und Durchforstungen in den slavonischen Eichenwäldern, Oesterreichische Forst und Jagdzeitung, Beč, 1899. s.149-151
26
Razpravlja J. Kozarac, kr. nadšumar, 1902:
Proračunanje vriednosti posavskih hrastovih sječina..
Š.L. 4, s.177
PDF
27
Kratka razmatranja o prodaji hrastovine u jeseni g. 1905. Š. L. 1906., s. 41-49.
28
Referati g. g. J. Kozarca i G. Kühne, 1905:
O sadanjim i budućim cienama hrastovine..
Š.L. 10, s.427
PDF
29
Od J. Kozarca, 1906:
Kratka razmatranja o prodaji hrastovine uneseni g. 1905..
Š.L. 2, s.41
PDF
30
JOSIP KOZARAC
; JUGOSLOVENSKO ŠUMARSKO UDRUŽENJE, ZAGREB 1936.
BIB
31
JOSIP KOZARAC KNJIŽEVNIK I ŠUMAR
; JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD VINKOVCI , VINKOVCI 1988.
BIB
-- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
-- sve u biblioteci HŠD
LITERATURA
*** ŠL 1906., s. 364-366, 460-464; 1986., s. 482; 1989., s. 648-650; 1990., s. 206-211.
Dojković, V.: Kozarac Josip (1858. -1906. ). PSS, Zagreb, 1926., s. 135-137.
Balen, J.: Josip kozarac kao šum. stručni pisac. ŠL 1941., s. 342-347.
Petračić, A.: Paralela iz života i rada hrvatskog šumara Josipa Kozarca i ruskog šumara G. Morozova. ŠL 1945., s. 24-28.
Ostrić, I.: Komemoracija 50-godisnjice smrti Josipa kozarca u Vinkovcima. ŠL 1957., s. 123.
Ostrić, I.: Proslava 100-godisnjice rođenja šumara i književnika Josipa Kozarca. ŠL 1958., s. 436-437.
*** Zbornik Vinkovci 1974.
Klepac, D.: Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca... Vinkovci 1996., s. 7, 8, 11, 16-20, 30.
*** HŠ br. 57-58., 1996., s. 30; br. 61., 1996., s. 13; br. 21-22., 1998., s. 47; br. 35., 1999., s. 24.
Kauders, A.: Šumarska bibliografija I, s. 36, 43, 54, 76, 105, 124, 142, 158, 194, 211, 262.
Petračić, A.: Uzgajanje šuma, Zagreb, 1931.
Balen, J.: Josip Kozarac, o tridesetoj godišnjici njegove smrti. Jug. šum. društvo, Zagreb, 1936.
*** Šum. nastava, s. 49, 602, 603.
Klepac, D.: Uređivanje šuma, Zagreb, 1965.
*** Enciklopedija leksikografskog zavoda, 3, JLZ, Zagreb, 1967., s. 626.
Dekanić, I.: Sumsko-uzgojna svojstva poljskog jasena (Fraxinus Angustifolia Vahl. ). Šumarstvo 1-2, 1970., Beograd, s. 3-10.
Klepac, D.: O Josipu Kozarcu povodom proslave 100-godisnjice Šumarije Lipovljani. Š. L. 5-6, 1970., s. 186-191.
*** Povijest šumarstva Hrvatske, s. 408.
*** Šumarska enciklopedija, 2, JLZ, Zagreb, 1983., s. 296.
Klepac, D.: Znanstveni skup; Piškorić, O.: Bibliografija nekrologa o Josipu Kozarcu. 80-godisnjica smrti Josipa Kozarca. Šum. list 11-12, 1986., s. 545-548.
*** Josip Kozarac, književnik i šumar. Zbornik radova JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci 1988., s. 1-222.
Frković, A.: Bibliografija LRV, Zagreb, 1993.
Klepac, D.: 90-godisnjica smrti Josipa Kozarca i Franje Cordasica. Šum. list 1-2, 1996., s. 68.
*** HŠD 1996., s. 13, 59, 83, 85, 86, 90, 91, 120, 121, 177, 197, 205, 207, 208, 229, 237, 381, 386, 414, 436.
*** Hrvatski leksikon, l sv, 1996, s. 634- 635.
***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996.
ORG
-- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
***: † Josip Kozarac., ŠL 10/1906, s.369
PDF
KLEPAC, Dušan: O Josipu Kozarcu povodom proslave 100-godišnjice šumarije u Lipovljanima, ŠL 5-6/1970, s.186
PDF
KLEPAC, Dušan: 90. godišnjica smrti Josipa KOZARCA i Franje ČORDAŠIĆA, ŠL 1-2/1996, s.68
PDF
thanks to:
HŠ&HŠD&BM