ime KESTERČANEK, Fran Žaver Xaver
zvanje
zanimanje     
ing. šumarstva, profesor, šumar-enciklopedist
      profesor šumarstva na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima i Šumarskoj akademiji u Zagrebu, zaslužan šumarski stručnjak i pisac

     www.sumari.hr
rođen14. 9. 1856.Zagreb
apsolvirao1877.
umro21. 8. 1915.Zagreb
dodatne listeautori Šumarskog lista

 Sin Dragutina i Karoline. Otac mu je bio financijski nadsavjetnik. U Zagrebu je završio pučku školu i visu realku, na kojoj je 1874.g. položio ispit zrelosti.
 Šumarske je znanosti studirao na Šum. akademiji u Mariabrunnu i Visokoj školi za kulturu tla u Beču, gdje je i apsolvirao 1877.
 Križevačko razdoblje i upravna služba
 Kesterčanek je u travnju 1878. imenovan državnim šumarskim vježbenikom i dodijeljen je u svojstvu šumarskog procjenitelja Katastralnom ravnateljstvu u Zagrebu za katastralne procjenbene kotare Koprivnica, Križevci, Bjelovar i Đurđevac. U toj službi ostaje sedam mjeseci.
 U studenome 1878. namješten je za asistenta šumarske struke na Gospodarsko - šumarskom učilištu u Križevcima. Položivši državni ispit za samostalno vođenje šum. gospodarstva, imenovan je u veljači 1880.g. pravim učiteljem šumarstva. Predavao je predmete uporaba šuma, tehnologija drva, Šumarska uprava, dendrometrija, računanje vrijednosti šuma, povijest i literaturu Šumarstva, a opće Šumarstvo za slušatelje Gospodarskog odjela. U Šum. listu javlja se 1880.g., "Dendrometriju" objavljuje 1881., a "Osnove nauke računanja vrijednosti šuma" izdaje 1882.
 Njegove ideje o potrebi reforme križevačkog učilišta, koje je - po njegovoj zamisli - trebalo preseliti u Zagreb na Sveučilište kao poseban šumarski odjel ili ga podići na stupanj akademije, dovele su ga u sukob sa kolegama nastavnicima i s vlascu. Uvidjevši da ne nalazi razumijevanje, 1883.g. na vlastiti zahtjev prekida nastavnički rad u Križevcima i prelazi u šumarsko - upravnu službu Županijskoj oblasti u Zagreb u svojstvu županijskog nadšumara. Na tome mjestu ostaje gotovo 10 godina, a samo kratko vrijeme obavlja istu službu kod županjske oblasti u Varaždinu (1893.-93.).
 Uz redovne upravne poslove u to vrijeme aktivno radi i kao tajnik Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva, uređuje Šumarski list, piše stručne radove i članke, pokreće pitanja šumarske nastave i uređenja urbarskih imovnih općina i reorganizacije šumarske uprave.
 G. 1893. vraća se na Gospodarsko - šumarsko učilište u Križevce želeći se vise posvetiti pisanju i nastavi. Kao profesor šumarske struke predavao je na Šumarskom odjelu do 1899.g. predmete sađenje i uzgoj šuma, Šumarsku botaniku, Čuvanje šuma, Šumarsku upravu, uporabu šuma i tehnologiju drva te Šumarsku statistiku.
 U oba razdoblja nastavničkog rada u Križevcima organizirao je i vodio poučna putovanja na prostorima Hrvatske, ali i u češku, Austriju, Mađarsku, BiH i drugdje.
 Nakon sto je u listopadu 1898. obavljen prijenos šumarske nastave iz Križevaca na Šumarsku akademiju u Zagrebu, prislonjenu uz Mudroslovni fakultet, Kesterčanek ostaje u Križevcima do 1899. kada je i posljednja generacija šumara završila školovanje.
 Nakon Križevaca KESTERČANEK je 7 mjeseci službovao pri Šumarskom odjelu Zemaljske vlade u Zagrebu.
 Razdoblje rada na Šumarskoj akademiji
 Šum. akademija u Zagrebu osnovana je 1898. kao rezultat nastojanja Šum. društva Hrvatske na ostvarivanju visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj.
 Najveću zaslugu za otvaranje Šum. akademije imali su prof. Kesterčanek i banski savjetnik dr. Ivo Mallin.
 Kesterčanek je smatrao da obrazovanje šumara za uspješno gospodarenje šumama mora biti jednako onom drugih naših "akademski obrazovanih ljudi" i ne manje od obrazovanja šumara Zapadne Europe.
 Za svoj rad Akademija je koristila prostor Šumarskoga doma otvorenog također 1898.g., gdje je bio smješten i Šumarski muzej.
 Fran Kesterčanek imenovan je u srpnju 1900.g. profesorom na Šumarskoj akademiji. Predavao je kolegije: uzgajanje šuma (1900.-01.-1914.-15), uporabu šuma (1901.-02.-1914.-15.), čuvanje šuma (1900.-01.-1910.-11.), šumarsku politiku (1911.-12.-1914.-15.), Šumarsku mehaničku tehnologiju (1900.-01.-1908.-09.) i lovstvo (1900.-01.-1910.-11.).
 Za izvođenje vježbi iz većine spomenutih predmeta uredio je bogatu zbirku učila u Kabinetu za šumsko-proizvodne struke osnovanom 1899.g. Posebno se isticala zbirka iz uzgajanja šuma na kojoj bi, prema prof. dr. A. Petračiću, "mogle zavidjeti mnoge starije visoke šumarske škole". Kesterčanek je bio predstojnik Kabineta do 1915.
 Kao profesor uzgajanja šuma nastojao je urediti arboretum i šumsko - pokusni vrt, koji se počeo uređivati u Božjakovini, ali zbog udaljenosti nije koristio svrsi.
 Kesterčanek je redovito organizirao i vodio stručne ekskurzije, objašnjavajući slušačima šumarstva šumarske prilike dotičnog područja i upotpunjavajući teoretska znanja praktičnim primjerima u šumi.
 U travnju 1908. Šum. akademija uredbom Zemaljske vlade dobiva u upravnom pogledu široku samostalnost, a Zbor nastavnika izabire prof. Kesterčaneka za svog prvog pročelnika u II. semestru 1907.-08. škol. g.
 Kesterčanek je od 1911. do 1913.g. obavljao i dužnost upravitelja Šumarskoga muzeja, nastavnog objekta akademije u kojemu su bili smješteni predlošci iz uzgajanja i uporabe šuma, tehnologija drva i lovstva.
 Hrvatsku je zastupao na Šumarskom kongresu u Beču 1881., a na Svjetskom šumarskom kongresu u Beču 1890.g. predstavnik je Hrv. šum. društva. Kao profesor akademije sudjeluje na Međunarodnom šumarskom i gospodarskom kongresu u Beču 1907.g. Jedan je od referenata teme pod naslovom "Koje bi mjere bile potrebne da se predusretne većim štetama insekata u šumi i da se spriječi njihovo rasprostranjivanje". Tom je prigodom izabran I. dopredsjenikom šumarskog odsjeka kongresa. G. 1913. zastupa Zagrebačko sveučilište na proslavi Visoke škole za kulturu tla u Beču u povodu 100. obljetnice njenog osnutka kao Šum. akademije u Mariabrunnu.
 G. 1913. Kesterčanek počinje jace pobolijevati. U toku 1914.-1915. liječi se u Topuskom i Rogaškoj Slatini, ali bezuspješno. Umro je u Zagrebu 1915.
 Njegov stručan i znanstveni rad
 S Kesterčanekom počinje novo doba za hrvatsku šumarsku literaturu. Njegov plodan literaran rad obuhvaća gotovo sve grane šumarske znanosti. Tada oskudnu domaću stručnu literaturu obogatio je s nekoliko knjiga i nizom rasprava, članaka i prikaza u Šumarskom listu i Lovačko - ribarskom viestniku.
 G. 1881. izdaje jedan od prvih stručnih udžbenika iz šumarstva na hrvatskom jeziku pod naslovom "Dendrometrija". U knjizi, između ostalog, instrument za mjerenje promjera stabala imenom "klupa" (njem.: die Kluppe) naziva "promjerkom", izrazom koji se koristi i danas. Tim i drugim izrazima prevedenim sa njemačkog utirao je put hrvatskoj šumarskoj terminologiji.
 Nešto kasnije (1882.) objavljuje "Osnov nauke računanja vrijednosti šuma".
 U Šumarskom listu surađivao je 35 godina. Svoj prvi članak "Promjerka" objavljuje 1880.g. U članku razlaže s kolikom se pozornošću i točnošću mora postupati pri procjeni šuma. Iz šumarske politike piše vrlo zanimljive članke. U članku "Državno-šumarsko-gospodarski sustavi" (1880.) daje genezu dvaju upravno-gospodarskih sustava (sustav centralizacije, tzv. šumarnički, i sustav slobodne gospodarske samouprave, tzv. nadšumarski) i komentar o njihovim karakteristikama. Smatra da o uvođenju naprednog nadšumarskog sustava u Hrvatskoj ne može biti govora dok se ne osnuje šumarska akademija. Naslov članka "Šumarska obuka spada na sveučilište" (1886.) jasno govori o čemu piše Kesterčanek.
 U Šumarskom listu 1882. i 1883.g. piše, u nekoliko nastavaka, o stanju šumarstva i šumskoga gospodarstva u prošlosti, pod naslovom "Prilozi za povijest šuma i šumskog gospodarstva kod Hrvata." Tema o trgovini pojavljuje se u Šum. listu prvi put 1885.g. pod natpisom "Šumarsko trgovačka razmatranja". Ovdje Kesterčanek iznosi statistiku naše trgovine drvom i dokazuje da je naše drvo, osobito hrastovina, jedan od najvažnijih predmeta naše vanjske trgovine.
 U Šumarskom listu objavio je i nekoliko životopisa šumarskih stručnjaka (Tomić, Danhelovsky, Šporer, Durst, Čordašić, Ettinger).
 Prof. Kesterčanek napisao je i veći broj članaka na njemačkom jeziku u zagrebačkom dnevniku Agramer Zeitung, a surađivao je i u njemačkim časopisima.
 G. 1898. izdaje u Križevcima knjigu za praktičnu upotrebu u šumarstvu pod naslovom "Šumski zakoni, propisi i naredbe za Hrvatsku i Slavoniju".
 Dakle, znatan je doprinos Kesterčaneka razvitku stručne šumarske literature.
 Hrvatsko-slav. Šumarsko društvo
 Kesterčanek je pristupio Hrvatsko - slavonskom šum. društvu 1879. i od početka se ističe radom. Već na skupštini društva u Vinkovcima 1880.g. sudjeluje u raspravi o glavnim tehničkim svojstvima naše hrastovine. G. 1880. izabran je za tajnika društva, a 1881. za urednika društvenoga glasila Šum. list. Kao urednik i tajnik potiče članove društva na rad. Kao urednik odmah prekida s tiskanjem njemačkog izdanja Šum. lista. Radi na unapređivanju hrvatskoga šumarstva i podizanju ugleda šumarskoga staleža. Kako su tada šumari bili u Hrvatskoj pretežito stranci, smatrao je da je nužno utirati put domaćim sinovima da upravljaju vlastitim šumama. Okuplja vrsne šumarske stručnjake i prijatelje šumarstva kao suradnike pa je za kratko vrijeme Šum. list sadržajem i aktualnošću dostigao istovrsne strane časopise. Kao urednik prenosi iz njemačkih stručnih listova poučne članke iz šumskoga gospodarstva.
 Od 1885. Šum. list izlazi kao mjesečnik i bio je poznat izvan Hrvatske. Kesterčanek je urednik lista do kraja 1886.
 Svojim djelovanjem pokrenuo je razvoj šumarske struke u Hrvatskoj. Ostao je i dalje suradnikom lista, a sredinom 1905., zbog bolesti urednika I. Partaša, ponovno preuzima uredništvo Šum. lista i Lugarskog vijesnika (od 1895. izlazi kao prilog Šum. lista) i ostaje urednikom do 1908.
 U Upravnom odboru društva Kesterčanek je djelovao, s manjim prekidima, od 1880. do 1914.g. Tajničke poslove obavljao je od 1880. do 1883. i ponovno od 1887. do 1893.
 Prisustvuje gotovo svim skupštinama društva na kojima kao tajnik izvješćuje o radu Upravnog odbora i sudjeluje u raspravama. Na skupštini 1881. u Krapini sudjeluje s temom "Pitanje o preinaki postojeće naredbe državnih šumarskih ispita". Radio je i na promjenama društvenih pravila. Zastupao je društvo kao npr. 1885.g. prigodom proslave 35. obljetnice Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima.
 Posebne zasluge stekao je za društvo uređivanjem šumarskih odjeljenja na izložbama. Društvo ga izabire u Središnji odbor budimpeštanske izložbe 1885.g. Kao tajnik izabran je za predstavnika društva na Šumsko - gospodarskoj izložbi u Beču 1889.g. Na Jubilarnoj gospodarsko - šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. uređenje šumarskoga dijela povjereno je društvu, a organizator je bio Kesterčanek. Ta izložba označena je kao događaj na kraju XIX. stoljeća o kome je pisao domaći i inozemni tisak. Sudjelovao je u organizaciji izložbe šumarstva i lovstva na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. I na pariškoj izložbi 1900. povjereno mu je uređenje šumarske izložbe.
 Duže vrijeme bio je povjerenik na državnim ispitima za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva.
 Bio je i član Hrvatskoga naravoslovnoga društva i Hrvatskoga planinarskoga društva.
 Rad u Hrvatskom društvu za gojenje lova i ribarstva
 Prvo obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva osnovano je 1891.g. Kesterčanek je bio jedan od njegovih utemeljitelja i prvi tajnik društva. Izradio je društvena pravila kao osnovu za daljnji rad. Brinuo se za povećanje broja članova. Nesebično je radio na unapređenju lovstva i ribarstva. U znak priznanja biran je tajnikom i prilikom službenog djelovanja izvan Zagreba (Križevci, Varaždin). Tajničku je dužnost obnašao neprekidno do 1910.g. Ostaje i dalje odbornikom i pomaže društvu znanjem i iskustvom. Predlagao je uvođenje tečajeva o ribarstvu na križevačkom učilištu (1893., 1897.). Posebno valja istaci da je izradio Nacrt zakona o lovu (1891.).
 Uredio je četiri izložbe rogovi ja i lovačkih trofeja: 1899., 1900., 1903. i 1906.g. u Zagrebu.
 Njegovom inicijativom 1893. započinje izlaziti društveno glasilo Viestnik Prvoga obćega hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva koji od 1894.g. izlazi kao Lovacko-ribarski viestnik. Kesterčanek je bio njegov urednik 18 godina (1893.-1910.).
 "Redovno je izdavao list i neumorno ga propagirao i agitirao među lovcima kako bi broj suradnika i pretplatnika stalno povećavao, pridonoseći tako kvaliteti i obogaćivanju sadržaja i aktualnosti lista", (Frković, A., 1993.).
 U Lovačko - ribarskom vjesniku objavio je veći broj članaka iz područja lovstva, pretežito od 1892. do 1900.g., a iz ribarstva samo dva članka 1910.
 U Šumarskom listu 1886.g. u članku "Naše ribarstvo" načinio je podjelu ribarstva na morsko i riječno, a opisao je stanje ribarstva u postojećim ribnjacima (Trakošćan, Klenovnik, Paukovac, Maksimir, Brezovica i Kerestinec).
 Uz radove "Šumski zakoni i zakoni o lovu" (1887.), "Službeni naputak za nadzirače lova u Hrvatskoj i Slavoniji" (1894.), po nalogu Zemaljske vlade, a na poziv društva, g. 1896. objavljuje tada najvažnije lovačko djelo "Lovstvo", kao prvi stručni udžbenik iz lovstva na hrvatskom jeziku. (Pretisak te knjige objavljen je prigodom stote obljetnice 1996. u nakladi Hrvatskoga lovačkog saveza.)
 Prema tome, i za hrvatsko lovstvo značajne su djelatnosti Frana Kesterčaneka.
 Diplome, zahvale i priznanja
 Fran Žaver Kesterčanek impozantno je i nezaobilazno ime hrvatskoga šumarstva. Osim svega spomenutog (i nespomenutog) to dokazuju i mnogobrojne diplome, zahvale i priznanja koje je primio za života i poslije smrti. Pobrojit ćemo znakovitija:
 - 1888. u znak priznanja za rad na polju šumarske trgovine Zagrebačka trgovacko-obrtnička komora izabrala ga je članom dopisnikom, iskazavši mu tu čast i 1912.;
 - 1891. na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu za organizaciju šumarskoga dijela izložbe odlikovan je počasnom diplomom, a Šumarsko društvo iskazalo mu je zahvalu i zapisničke prizna- nje;
 - 1881.-1886. proširuje suradnju u Šum. listu i na srpske šumare pa je izabran "začasnim članom Srpskog poljoprivrednog društva u Beogradu";
 - 1892. Šum. društvo dodjeljuje mu pismenu zahvalu i osobito priznanje za 15-godišnji rad u interesu društva;
 - 1900. prigodom Međunarodne svjetske izložbe u Parizu nagrađen je zlatnom kolajnom za zasluge oko unapređivanja hrvatske šumarske i lovačke literature;
 - 1906. Šumarsko društvo "za njegov 25-godišnji neumorni društveni rad i rad na polju hrvatske knjige" daruje mu srebrnu spomen-tintarnicu sa zlatnim perom te ga izabire začasnim članom i I. dopredsjednikom (1906.-1908.);
 - 1915. povodom smrti Frana Kesterčaneka Šum. društvo izdaje poseban žaloban broj Šumarskog lista "Slava F. Z. Kesterčaneku", u spomen "najzaslužnijeg hrvatskog šumarskog pisca, profesora Šumarske akademije u Zagrebu i društvenog odbornika";
 - 1936. prigodom 60. obljetnice izlaženja Šum. lista i osnivanja Hr-vatsko-slavonskog šumarskoga društva na zgradi Šum. doma u Zagrebu svečano su otkrivena spomen-poprsja profesoru F. Kesterčaneku i šumaru književniku J. Kozarcu;
 - 1960. prigodom proslave 100. obljetnice šumarske nastave u Hrvatskoj u predvorju Šum. fakulteta u Zagrebu otkriveno je, između ostalih, i spomen-poprsje F. Kesterčaneka, rad akademskoga kipara E. Bohutinskoga kao i ono iz 1936.

1IV. Wanderversamlung des Kroatis-che-slavonischen Forstvereines in Vinkovce. Agramer Zeitung 201,1880.
2Eine forstliche Studienreise. Agramer Zeitung 164-171,1880.
3Eine forstliche Studienreise der Zog-linge der hoheren Forstlehranstalt zu Kreuz nach Sild-Bohmen. Zagreb 1880.
4???, 1880: Promjerke.. Š.L. 3, s.97 PDF
5???, 1880: Državno-šumarsko-gospodarski sustavi.. Š.L. 3, s.108 PDF
6, 1880: Vinkovačka šumarska skupština.. Š.L. 4, s.169 PDF
7prof. F. X. Kesterčanek, 1880: Uporabna vriednost naših šum. proizvoda.. Š.L. 4, s.180 PDF
8Memento aus Kroatien. Öesterreichische Monatschrift für Forstwesen XXX, Wien 1880., p. 201-202.
9Eine abnorme Zapfenbildung der Pinus sylvestris. Centralblatt für das gesam-te Forstwesen, Wien 1880., p. 260-261.
10Zur Erinnerung an die VI. Wander-versammlung des Kroatischen Forstvereines in Zagorien. Agramer Zeitung 199-201, 1881.
11Fr. X. Kesterčanek, 1881: Na znanje!. Š.L. 1, s.1 PDF
12Dendrometrija ili nauka kako valja postupati kod procjenjivanja jedrine pojedinih stabalah kao i drvne gromade čitavih šumah. Zagreb 1881., s. 1-135.
13Fran. Xav. Kesterčanek, 1881: Ogled na prošlost. Š.L. 1, s.2 PDF
14Ein Beitrag zur Kenntnis europaischer Borkenkafer ins Bensondere jener Croatiens Centralblatt für das gesamte Forstwesen, VII, Wien 1881., p. 11-12.
15piše Fran X. Kesterčanek, 1881: Gojimo pitomi kesten. Š.L. 1, s.36 PDF
16Kesterčanek, 1881: Osnova nove naredbe o polaganju državnih izpita za samostalnu gumarsku upravu u Hrvatskoj i Slavoniji.. Š.L. 2, s.57 PDF
17Osnova nove naredbe o polaganju državnog ispita za samostalnu upravu u Hrvatskoj i Slavoniji, (sa Hlava, D. i Kiseljakom, V.). Šum. list 1881., s. 57-66.
18piše Fran X. Kesterčanek, 1881: Sitnice ob uzgoju i koristi višnjevine i rašeljkovine.. Š.L. 2, s.66 PDF
19Sporer´s Taschendendrometer. Centralblatt flir daš gesamte Forstwesen, VII, Wien 1881., p. 151-154.
20Statistisch - wirtschaftliche Bemini-szenzen betreffend kroatiens Forste und Forstwesen. Allgemeine Forst und Jagd Zeitung, Frankfurt / Main 1881., p. 173-177, 205-211.
21piše Fran Kesterčanek, 1881: Nadšumar Franjo Šporer, utemeljitelj hrvatskoga šumoznanstva. Š.L. 5, s.210 PDF
22Nachtrag zu dem Artikel: "Ein Beitrag zur Kenntnis der europaischen Borkenkafer, ins Besondere jener Croatiens". Centralblatt fur daš gesamte Forstwesen, VII, Wien 1881., p. 253-256.
23piše Fran Kesterčanek, 1881: Zagorska šumarska skupština. Š.L. 6, s.261 PDF
24Osnov nauke računanja vrijednosti šuma. Zagreb 1882.
25Gospodarska važnost i vrijednost žira. Izvješće o Kr. gosp. i šum. učilištu i ratar-nici u Križevcih. Križevci 1882.
26Kratka povijest šuma i šumskog gospodarstva u Hrvatskoj. Zagreb 1882.
27Gospodarska važnost žira. Izvješće o Kr. gosp. šum. učilištu u Križevcih 1881/82. Zagreb 1882., s. 1-9.
28objelodanjuje Fran X. Kesterčanek, 1882: Prilozi za poviest šuma i šumskoga gospodarstva kod Hrvata,. Š.L. 2, s.57 PDF
29napisao F. X. K., 1882: Bit pitanja o rentabilitetu šumarstva. Po profesoru Bauru u Monakovu.. Š.L. 2, s.80 PDF
30objelodanjuje Fran X. Kesterčanek, 1882: Prilozi za poviest šuma i šumskoga gospodarstva kod Hrvata,. Š.L. 3, s.117 PDF
31objelodanjuje Fran X. Kesterčanek, 1882: Prilozi za poviest šuma i šumskoga gospodarstva kod Hrvata,. Š.L. 4, s.165 PDF
32objelodanjuje Fran X. Kesterčanek, 1882: Prilozi za poviest šuma i šumskoga gospodarstva kod Hrvata.. Š.L. 5, s.279 PDF
33???, 1883: Ante Tomić. Š.L. 1, s.3 PDF
34???, 1883: Kako da organiziramo naše šumarstvo.. Š.L. 1, s.7 PDF
35Die forstlichen Verhaltnisse Serbiens. Oesterreichische Forst und Jagd Zeitung, Wien 1883., p. 42-43.
36Der Ettingerische Setzstock. Oesterre-ichische Forst und Jagd Zeitung, Wien 1883., p. 137.
37Betrachtungen ilber kroatiens Forst-gesetze und Forstverwaltungsfragen im Jahre 1880/82. Allgemeine Forst und Jagd Zeitung, Frankfurt a/Main 1883., p. 207-208.
38Heutiger štand der Karst - Auffors-tung-Frage in Kroatien und der Eichen-holzhandel Kroato - Slavoniens von Jahre 1876-1883. Allgemeine Forst und Jagd Zeitung. Frankfurt a/Main 1883., p. 345-347.
39Ein Beitrag zur Geschichte der Forst-und Jagdgesetzgebung Croatiens. Centralblatt fur daš gesamte Forstwesen, Wien 1883., p. 439-444.
40Zeitschrift filr die gesammte Orni-thologie. Herausgegeben von dr. Julius v. Madarasz. I. Jahrgang 1884., II. Jahrgang 1885. Budapest. Glasnik Hrvatskog nara-voslovnog družtva 1-3,1886., s. 138-142.
41F. X. K., 1884: Na raskršću.. Š.L. 6, s.287 PDF
42, 1884: Važnost nauke o čistom prihodu po šumsko gospodarstvo.. Š.L. 6, s.292 PDF
43K pitanju šumarske obuke u Hrvatskoj. Zagreb 1885.
44Šumarska trgovačka razmatranja. Šum. list 1885., s. 25-27, 83-85, 129-131, 179-181, 275-276, 332-334, 387-390, 418-422, 456-460, 497-499; Šum. list 1886., s. 77-80, 136-138, 176-179, 218-221, 272-276, 320-322, 443-445, 537-540; Šum. list 1888., s. 25-28,144-147.
45, 1885: K pitanju šumarske obuke. I.. Š.L. 3, s.101 PDF
46Naše Šumarstvo i nacrt novog šum. zakona. Šum. list 1885., s. 201-202 i 330-331.
47, 1885: Adolfo Danhelovsky.. Š.L. 6, s.241 PDF
48, 1885: Rieč hrvatskim šumarom. Š.L. 12, s.475 PDF
49Die Begelung der Urbarial-Vermogens-gemeinde-Verwaltung. Agramer Zeitung 87, 1886.
50Wildbach-Verbanung und Karst-Auf-forstung in Kroatien. Agramer Zeitung 22, 1886.
51ŽUT Forderung des Forstenculturwe-sens in Kroatien. Agramer Zeitung 97, 1886.
52F. X. K., 1886: Jedna o t. z. prenosnih šumskih željeznica.. Š.L. 1, s.8 pdf
53, 1886: Naše ribarstvo.. Š.L. 1, s.25 PDF
54Franjo Sporer. Šum. list 1886., s. 43.
55, 1886: Uporaba nauke o čistom prihodu.. Š.L. 3, s.97 PDF
56Razpravlja F. X. Kesterčanek, 1886: Šumarska obuka spada na sveučilište.. Š.L. 4, s.145 PDF
57Kroatiens Eichen-Waldungen Fasspro-duktion und Eichenholzhandel. Allgemeine Forst und Jagd Zeitung, Frankfurt a/ Main 1886., p. 281-283.
58, 1886: X. Glavna skupština u Novoj Gradiški.. Š.L. 10, s.409 PDF
59Šumski zakoni i zakoni o lovu. Zagreb 1887.
60Unsere Landes-Forstpolizei. Agramer Zeitung 1887.
61Piše F. X. K., 1887: O dobivanju tanina iz hrastovine.. Š.L. 4, s.161 PDF
62Betrachtungen ilber den Buchenholz-handel Kroatiens mit besonderer Bilck-sicht aut den Tavoletti und Testonihandel in den Kroatischen Kilstenland. Allgemeine Forst und Jagd Zeitung, Frankfurt a/M 1887., p. 208-210.
63Kroatiens Buchen - Dauben - Erzeu-gung und Handel. Allgemeine Forst und Jagd Zeitung, Frankfurt a/M 1887, p. 249-251.
64, 1887: Kratak osvrt na noviju rusku šumarsku literaturu.. Š.L. 12, s.535 PDF
65Beschreibung des Pfisterischen paten-tierten Impragnirungs - Verfahrens und des dabei in Anwendung kommenden Ap-parates. Zagreb 1888.
66Die XII. Wanderversamlung des Kro-atische - slavonischen Forstvereins. Agramer Zeitung 213, 214,1888.
67, 1888: Naši šumarski državni izpiti.. Š.L. 2, s.55 PDF
68Piše Fr. X. K, 1888: Naša sirodčad i udovice.. Š.L. 3, s.116 PDF
69Ein Beitrag zur Kenntnis der Han-gefichte und anderer Fichtenformen. Oes-terreichische Forst und Jagd Zeitung, Wien 1888., p. 315.
70, 1889: Izviešće o XIII. glavnoj skupštini hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva u Osieku. Š.L. 9-10, s.381 PDF
71Kesterčanek Ž. Fran, 1890: Die Baume und Sträucher des Waldes. Š.L. 2, s.88 PDF
72Hempel - Vilhelm: Die Baume und Straucher des Waldes. Šum. list 1890., s. 88-90.
73Kesterčanek Ž. Fran, 1890: Osvrt na stanje uprave obćinskih šuma u županiji zagrebačkoj u g. 1889.. Š.L. 5, s.216 PDF
74Kesterčanek Ž. Fran, 1890: Poziv i program za XIV. glavnu skupštinu hrvat.-slav. šumarskoga družtva. Š.L. 7, s.289 PDF
75Die Collectiv-Austellung des Kroatis-che - slavonischen Forstvereines. Agramer Zeitung 204, 229, 231, 1891.
76, 1891: Prvo obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva. — U lovištih grofa Josipa Draškovića u Bisaga.. Š.L. 2, s.87 PDF
77Postanak i svrha društva. LRV 1-2, 1892., s. 2-4. (Prvo hrvatsko družtvo za gajenje lova i ribarstva).
78U interesu družtva. LRV 6, 1892., s. 49-50.
79Izlet u lovišta vlastelinstva Zelen-dvor-Opeka. LRV 10/11,1892., s. 113-117.
80XVI. redovita glavna skupština Hrv. slav. šum. društva u gradu Varaždinu 11.-12.IX.1892. Šum. list 1892., s. 457-471.
81Novi zakoni o lovstvu. Varaždin 1893.
82Izvješće o djelovanju Upravnog odbora družtva tečajem godine 1893/93. LRV 2, 1893., s. 18-22.
83Kranjsko društvo za varstvo lova v Ljubljani. LRV 7,1893., s. 97-99.
84Službeni naputak za nadzirace lova u Hrvatskoj i Slavoniji. Križevci 1894.
85U od nove godine. LRV l, 1894., s. 1-2, (Uz treCe godište "Viestnika").
86Jelen. Lovačko naravoslovne crtice. LRV 1894., s. 2-6, 20-25.
87Njekolike o gojenju divljaci. LRV 11, 1894., s. 161-165.
88Statistika lovstva u Hrvatskoj. LRV 12,1894., s. 177-181.
89Šumari KriževCani i ustanove 6. i 14. Zakona od 22. siječnja god. 1894. Šum. list 1898., s. 209-221.
90Pro domo. LRV l, 1895., s. 1-2; l, 1899., s. 1-2. (uz nova godišta "Viestnika")
91Laurikova universalna cistilica za puške. LRV 6,1895., s. 89-92.
92Koješta o vidri i njezinom lovljenju. LRV 8,1895., s. 128-135.
93Hamsterflage in Kroatien. Oesterre-ichische Forst und Jagd Zeitung, Wien 1895., p. 170.
94Lovište Kr. šumarskog i gospodarskog učilišta u Križevcih. LRV 10, 1895., s. 175-176.
95Hrvatski šumarski i lovački paviljon na Milenijskoj izložbi. LRV 11, 1895., s. 180-184.
96Lovstvo. Priručnik za lovce i poucnik za nadzirace lova. Zagreb 1896., s. 1-350.
97S petim godištem lista. LRV l, 1896., s. 1.
98Izložba lovstva u Budimpešti. LRV 1896., s 61-62, 90-92,109-110.
99Naše društvo na zemaljskoj izložbi g. 1896. LRV 8,1895., s. 121-123.
100Uzgoj jelena u lovištima naših državnih šumah. LRV 11,1896., s. 121-123.
101Odgovor na t.zv. ocjenu knjige "Lovstvo" u Obzoru. LRV 11, 1896., s. 131-132, (polemika s J. Ettingerom).
102Poučno putovanje slušatelja šumarstva u sk. god. 1896/97. (u Bosnu i Dalmaciju) - Izvješće o Kr. gosp. šum. učilištu u Križevcih 1896/97., Križevci 1897.
103Prilog k životoslovlju srna. LRV l, 1897., s 4-6.
104Trovanje lisica strvhninom. LRV 10, 1897., s. 109-110.
105U od dana sv. Huberta. LRV 11, 1897., s. 121-122.
106Tko za "Viestnik" - taj za društvo. LRV 12,1897., s. 133-134.
107Priobćuje profesor Fran Ž. Kesterčanek, 1897: Kroz Bosnu i Hercegovinu.. Š.L. 9-10, s.399 PDF
108Kroz Bosnu i Hercegovinu. Šum. list 9-10, 1897., s. 399-432; Šum. list 11, s. 477-503.
109Šumski zakoni, propisi i naredbe za Hrvatsku i Slavoniju, 1898.
110O štetama sto ih zečevi nanasaju su-mam, poljima, voćnjacima i vinogradima. LRV 1898., s. 8-10,19-21, 30-33.
111, 1898: † Milan Durst. — Imenovanje.. Š.L. 2, s.71 PDF
112šumarsko-lovacki leksikon Josipa Ettin-gera. LRV 1898., s. 75-76, 97-100.
113Piše prof. P. Ž. K—k., 1898: Par lovorika na svježi grob Milana Dursta. Sa slikom.. Š.L. 5, s.169 PDF
114Piše Fr. Kesterčanek, 1898: Treba li nam uz akademiju u Zagrebu muzej šumarskoga družtva?. Š.L. 5, s.172 PDF
115Piše prof. F. Kesterčanek, 1898: Šumari križevčani i ustanova §§. 6. i 14. zakona od 22. siečnja 1894.. Š.L. 6, s.209 PDF
116Pokroviteljstvo i programi I. obće izložbe rogovlja i lovačkih trofeja u Zagrebu. LRV l, 1899., s. 11.
117Osvrt na prvu družvenu izložbu rogovlja i lovačkih trofeja. LRV 1899., s. 24-30, 43, 52-55, 76-78.
118Poučno putovanje slušatelja šumarstva. Izvješće o Kr. gosp. šum. učilištu u Križevcih god. 1898/99., Križevci 1899., s. 50-54.
119Piše F. Ž. K., 1899: Potreba reforme naših t. z. viših šumarskih državnih izpita.. Š.L. 6, s.317 PDF
120Na početku novoga godišta. LRV l, 1900., s. 1-2.
121Druga izložba rogovlja u Zagrebu. LRV 5,1900., s. 56-58.
122Piše F. Ž. K., 1900: Kr. državna šumarska akademija u Šćavnici.. Š.L. 6, s.331 PDF
123Piše F. X. K., 1900: Nedostatnost proizvodnje drva na zemlji.. Š.L. 11, s.587 PDF
124Forst-und Jagdwesen in Kroatien. Ag-ramer Tagblatt 1901., 223, p. 7; 225, p. 6-7.
125Piše F. Ž. K., 1901: Kako se može povisiti uporabivost, a po tom i vriednost bukovine?. Š.L. 1, s.23 PDF
126Na domaku prvog desetgodista. LRV 12,1901., s. 133-134.
127Piše F. Ž. K., 1901: Napredak radnja oko sustavnog pošumljivanja kraških goljeti u Kranjskoj.. Š.L. 6, s.287 PDF
128Statistisch-wirtschaftliche Beminis-cenzen betreffend Kroatiens Forst und Jagdwesen - Allgemeine Forst und Jagd Zeitung, Frankfurt a/Main 1901., p. 291, 326-329.
129Treća izložba rogovlja i lovačkih trofeja u Zagrebu. LRV 3,1902., s. 29-33.
130, 1902: † Adolfo Danhelovsky. Š.L. 7, s.393 PDF
131Šumarski muzej. Šum. list 1904., s. 566-570.
132F. Ž. Kesterčanek, 1905: Objava i poziv.. Š.L. 9, s.387 PDF
133F. Ž. K., 1905: Šumarska akademija u Zagrebu.. Š.L. 9, s.399 PDF
134F. Ž. K., 1905: Ovogodišnja glavna skupština.. Š.L. 10, s.443 PDF
135F. Ž. K., 1905: Borov ušenac. Š.L. 11, s.496 PDF
136Cordasić Franjo. Šum. list. 1906., s. 68-69.
137, 1906: Nješto iz novije prošlosti našega šumarstva.. Š.L. 5, s.169 PDF
138, 1907: Šumarska akademija pred saborom. Š.L. 4, s.145 PDF
139, 1907: Akademija ili sveučilište. Š.L. 12, s.433 PDF
140Josip Ettinger. Šum. list 1908., s. 81-88.
141Priobćuje F. Ž. K., 1908: Nješto iz novije prošlosti našega šumarstva. II. Dio. Š.L. 7, s.258 PDF
142Hietzinger i Taube: O Klementinćima u Krajini" Prilog etnografskoj historiji. Prosvjeta 9,1908., s. 289-290.
143U spomen Franji Cordasiću prvom vladinom izvjestitelju za šumarstvo u Hrvatskoj. Šum. list 1908., s. 365-375.
144U od promjene uredništva "Lov. ribarskog viestnika". LRV l, 1910., s. 11-12.
145Umro šumarski nadsavjetnik Ivan Kolar. LRV 2,1910., s. 22.
146Ovlašteniku prava ribolova u polovici rijeke Save s bosanske strane. LRV 2, 1910., s. 22-23.
147Kako valja hraniti lovačke pse? LRV 2,1910., s. 23.
148Ribarski savez za Dalmaciju. LRV 2, 1910., s. 23.
149Daš Forstwesen auf der Ausstellung. Agramer Zeitung 191,1891.
150Lovstvo. (Pretisak izdanja iz 1896.), Hrv. lovački savez, Zagreb 1996., s. 350.

nedeterminirano:
151O patuljcih i gorostasih. Sriemski hrvat 43-44,1880.
152Biline otrovnice. Napredak, Zagreb 1875, 29., s. 457-461, 30., s. 469-474.
 (ČLANCI U ČASOPISU 'ŠUMARSKI LIST')

 *** Stanje Hrvatsko - slavonskog šumarskog društva koncem lipnja 1882., Šum. list 4,1882., s. 221, 225.
 *** Glavna skupština Hrvatskog šumarskog društva 1882. Šum. list 5., 1882., s. 234, 237, 238.
 *** Kesterčanek, F.: Daš alteste croat-ische forstliche Werk. Oesterreichische Forst und Jagd Zeitung, Wien 1883., p. 61.
 J. K.: Kesterčanek: Šumski zakoni. Šum. list 1898., s. 163-164.
 Laksar, D.: Dvadesetpetogodisnjica šumarskog literarnog rada profesora Frana X. Kesterčaneka. Hrvatska 104,1906., s. 10.
 *** Preminuo prof. Fran Zav. Kesterčanek, (Osobne vijesti). Šum. list 7-8, 1915., s. 221.
 *** Sjednica Upravnog odbora Hrvat-sko-slavonskog šumarskog društva 19.XII. 1915., ŠL 11-12,1915., s. 298, 304.
 *** Slava F.Z. Kesterčaneku. Šumarski list (žalobni broj) 1915., s. 1-47.:
 Ugrenović, A.: Slava F.Z. Kesterčaneku, s. 3-5;
 *** Fran Žaver Kesterčanek. In memoriam, s. 7-8;
 Lenarcić, A.: Kesterčanek kao nastavnik na Kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima, s. 9-11;
 Petračić, A.: Rad Frana Z. Kesterčaneka za Kr. šumarsku akademiju, s. 12-18;
 Nenadić, O.: Naučni rad Frana Z. Kesterčaneka, s. 19-28;
 Bossler, E:. Fran Zaver Kesterčanek i "OpCe Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva, s. 28-36;
 Benak, V.: Had profesora Frana Z. Kesterčaneka kao člana Hrv. slav. šumarskog društva, s. 36-44;
 Turkalj, Z:. Nekoliko rijeci na uspomenu, s. 45;
 Kosović, B.: Vrli predsasnice, s.47
 Rössler, E.: Fran Zav. KeasterCanek.
 In memoriam. LKV, 9-12,1915., s. 66-71.
 Ugrenović, A.: Franu Kesterčaneku, (Negovoreni govor zahvalnog đaka dobrom učitelju). Narodne novine 220,1915., s. 4.
 Ugrenović, A.: Iz istorije našeg šumarstva. Šum. list 1925., s. 7,10-13.
 Ugrenović, A.: Na pragu pedesete. Šum. list l, 1926., s. 3.
 Ugrenović, A.: Fran Kesterčanek (1856-1915). Pola stoljeća šumarstva 1876-1926., Zagreb 1926., s. 130-134.
 *** Izvještaj Jugoslavenskog šumarskog udruženja o radu u godini 1934/35. (Prilog Šum. listu), Zagreb 1935., s. 12.
 *** Tajništvo Jugoslavenskog šumarskog udruženja: GG. Članovima. Šum. list 2-4,1936., s. 203.
 *** Zapisnik 60. redovne skupštine Jugoslavenskog šumarskog udruženja, Zagreb, rujan 1936. Otkrivanje spomen poprsja. Šum. list 11-12,1936., s. 678-685.
 *** Zapisnik 2. redovne sjednice Upravnog odbora Jugoslavenskog šumarskog udruženja, 13.XII.1936., Zagreb. Šum. list 4,1937., s. 209, 215.
 Premužić, A.: Šumarski list 1877-1937. Šum. list 12,1937., s. 621.
 Borošić, J.: ŠIS, s. 15.
 Kauders, A.: Šumarska bibliografija I, s. 43, 56, 65, 75, 79, 87, 91, 95, 104, 105, 115, 123, 128, 129, 137, 142, 155, 158, 169, 173, 180, 183, 187, 189, 210, 221, 225, 226, 228, 233, 238, 246, 247, 257, 261, 263.
 Ugrenović, A.: 90 godina šumarske nastave. Šum. list 1-3,1952., s. 2.
 Kauders, A.: Jubilarna proslava Šumarskog društva Hrvatske. Šum. list 2-3, 1954., s. 48-49.
 Petračić, A.: O stotoj godišnjici rođenja Frana Z. Kesterčaneka, (Društvene vijesti). Šum. list 11-12,1956., s. 413-414.
 *** Šum. nastava u Hrvatskoj 1860-1960., Zagreb 1963., s. 40-46, 55, 59, 65, 67, 97-100,105-109,115, 602-604.
 Kolesar, T.: Križevacko razdoblje inž. Kesterčaneka. LV 11,1973., s. 313.
 *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846.-1976. Zagreb 1976., s. 9. 11, 70, 71, 80, 101, 123,124, 131, 137, 138, 145, 146, 175, 178, 194, 204-206, 217, 241, 242, 271, 289, 299-301, 305,308, 310, 320, 321, 323, 333, 338, 342, 356, 357, 360, 367, 378, 408.
 *** Fran Zaver Kesterčanek. LV 12, 1977., s. 303-304.
 *** Šum. enciklopedija 2,1983., s. 242.
 Prpić, B.: 90 godina visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj. Glasnik za šum. pokuse, 26,1990., S.F. Zagreb, s. 2,3.
 Đuricić, L: Uloga gospodarsko-šumar-skog učilišta u Križevcima na razvoj šumarske nastave, znanosti i prakse u Hrvatskoj. Ibid. s. 155-159.
 Piškorić, O.: Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba 1891. godine u Zagrebu. Šum. list 1-2,1992., s. 77-85.
 Frković, A.: Bibliografija LRV 1892.-1991., Zagreb 1993., s. 13, 15-19, 21, 36, 355, 363, 366, 372, 414-415, 469.
 Husinec, B. i Delić, P.: Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Ogranak MH, Križevci 1995., s 29, 34, 35, 38, 50, 91, 98,103,114.
 *** Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996, Zagreb 1996., s. 12-14, 46, 48-51, 55-57, 59, 60, 66-68, 70, 75, 117-120, 122, 125, 137, 139, 140,163-164,177, 205, 207, 208, 381, 386, 414.
 M.L.: Predstavljeno "Lovstvo" F.Z. Kesterčaneka. LV 11,1996., s. 25.
 Grubešić, M.: 140. godišnjica rođenja Frana Zavera Kesterčaneka, (Obljetnice). Šum. list 1-2,1996., s. 68-69.
 Klepac, D.: Prvi profesori uređivanja šuma u Hrvatskoj. Povodom 70. godišnjice smrti prof. ing. Ivana Partasa i 30. godišnjice smrti prof. dr. Đure Nenadića. Šum. list 3-4,1996., s. 211.
 Frković, A.: Hrvatsko lovstvo na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine, (Obljetnice). Šum. list 9-10,1996., s. 437.
 Frković, A.: Izričaj poštovanja Franu Zaveru Kesterčaneku, (Knjige i Časopisi). Šum. list 11-12,1996., s. 534-535.
 *** Hrvatski leksikon, 1. sv, 1996., s. 591.
 Uredništvo: Emil Bohutinski, kipar. In memoriam. Šum. list 11-12., 1996., s. 547.
 Skoko, M.: Fran Zaver Kesterčanek, velikan hrvatskoga šumarstva. ŠL 1997., s. 391-404., 1998., s. 576-578.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 PETRAČIĆ, Andrija: O stotoj godišnjici rođenja Frana Ž. Kesterčaneka, ŠL 11-12/1956, s.413 PDF
 GRUBEŠIĆ, Marijan: 140. godišnjica rođenja Frana Žavera KESTERČANEKA, ŠL 1-2/1996, s.68 PDF
 FRKOVIĆ, Alojzije: FRAN ŽAVER KESTERČANEK – VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA I LOVSTVA  (1856.–1915.), ŠL 9-10/2015, s.479 PDF