OPIS | | Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je i završio u rodnim Vinkovcima, a šumarstvo je učio i završio u svojoj 22. godini u Visokoj školi za kulturu tla (1876.-79. ) u Beču. | | Poslije završetka školovanja radi neprekidno kod Državne direkcije šuma u Vinkovcima (1880.-1906. ). Šumarski je vježbenik pune četiri godine, a u svojoj 27. godini preuzeo je funkciju upravitelja šuma u Lipovljanima kod Novske gdje radi i djeluje deset godina (1885.-95. ). Svoju šumarsku karijeru nastavlja u Vinkovcima kao državni nadšumar deset godina, kada u svojoj 48. godini umire od tuberkuloze. | | Bio je urednik "Šum. lista" (1896.-98. ). Josip Kozarac je jedan od najistaknutijih književnika hrvatskog realizma. Ulomci iz njegovih djela ušli su u sve čitanke, a romani Mrtvi kapitali, Živi kapitali (nedovršeni), Među svjetlom i tminom i novele Poletarci, Slavonska šuma, Tena, Biser-Kata, Mira Kodolićeva obvezna su lektira svim generacijama hrvatskih školaraca. Kozarac je nas najveći književnik - šumar. Dobar je poznavatelj prilika, morala i psihologije slavonskog seljaka. Bio je skeptičan prema gradu i odvraća Slavonce od napuštanja sela. Antologijska pripovijest Slavonska šuma vise je učinila na poticanju ljubavi prema šumi i prirodi nego stotine stručnih članaka. Međutim, zbog njegovog književnog rada obično je zapostavljen onaj njegov stručni -šumarski dio, pa se o tome u široj javnosti manje zna. A on je napisao i objavio velik broj vrijednih stručnih članaka, ponajviše u "Šum. listu", ali i u austrijskim i mađarskim listovima, a mnogi su njegovi članci vise puta pretiskivani u raznim časopisima i listovima, npr. u "Lovačko - ribarskom vjesniku" (pet članaka). | | "U stručnim šumarskim krugovima svog vremena Josip Kozarac bio je vrlo rano zapažen. Već nakon njegove petogodišnje šumarske prakse Šumarsko društvo Hrvatske mu na svojoj godišnjoj skupštini u Novoj Gradiški godine 1885. povjerava zadatak da obradi problem >Koji su uzroci da posavske zabrane postale naravskim pomlađivanjem mjesto hrastika većim dielom jasenovima i briestovima zaprema, i koje bi mjere proti tomu poprimiti valjalo?< Odazivajući se tom pozivu mladi je šumar Josip Kozarac napisao raspravu koja je odštampana u "Šumarskom listu" 1886. godine pod naslovom >K pitanju pomlađivanja posavskih hrastika<. U toj raspravi Kozarac obraća naročitu pozornost jasenu koji se pojavio u zabranama kao >neočekivan i nemio gost<. Glavni razlog tome preobičnom širenju jasena na štetu hrasta lužnjaka pripisuje Kozarac prevelikim čistim sječama i nedovoljnom poznavanju šumsko - uzgojnih svojstava hrasta lužnjaka i jasena. Kao dobar promatrač i dobro obrazovan šumarski stručnjak Kozarac nastoji odvratiti svoje suvremenike od šablonskog vođenja sječa te ukazuje na šumsko - uzgojna svojstva pojedinih vrsta drveća s posebnim osvrtom na hrast i jasen. " (Klepac, D. ). Kozarac se zalaže za uzgajanje mješovitih sastojina hrasta i jasena. U raspravi >O uzgoju posavskih sastojina u prvim periodima ophodnje< Kozarac je objasnio dinamiku mješovitih sastojina i izlučivanje pojedinih vrsta drveća u njima. Njegovo mišljenje navodi se u šumarskim udžbenicima kao primjer mješovite posavske šume. Bavio se i problemom prorjeđivanja šuma i o tome pisao, ali i praktično proučavao na temelju pokusnih ploha, a stabla razlučuje na tri biološka razreda sa 2-3 podrazreda. Ustanovio je da intervencija prorjeđivanja ima najviše smisla u dominantnoj etaži stabala. Tako je Kozarac prije vise od sto godina zacrtao put modernog prorjeđivanja, a njegova Šumarija Lipovljani postala je objekt visokoškolske šumarske nastave. Pod Kozarčevim rukovodstvom posiječeno je u Šumariji Lipovljani oko 900 ha hrastika i toliko je sastojina nastalo prirodnom regeneracijom i izraslo u lijepe šume. | | Hrvatski šumari uveliko cijene Josipa Kozarca i smatraju ga jednim od bardova hrvatskoga šumarstva. Svaku njegovu značajniju obljetnicu svečano obilježe. Tako je 1936. g. Šumarsko udruženje na svoj Dom u Zagrebu postavilo Kozarčevo poprsje; Poljop.-šum. fakultet, Društvo književnika Hrvatske i čitaonica i knjižnica u Lipovljanima postavili su spomenploču (1955. ) na zgradu Šumarije u Lipovljanima. U Vinkovcima je 1958. postavljen spomenik rad kipara V. Radauša, a prigodom 100. obljetnice šumarske nastave (1960. ) postavljeno mu je poprsje u auli Šumarskoga fakulteta u Zagrebu. |
RADOVI | 1 | Piše J. Kozarac., 1883: Naše ribarstvo.. Š.L. 3, s.124 PDF | 2 | Saobćuje kr. šumar J. Kozarac., 1885: Nov pravac gospodarenja u državnih hrasticih Spessarta.. Š.L. 3, s.107 PDF | 3 | Priobćuje J. Kozarac, kr. šumar, 1885: K nauci o uzgoju šuma.. Š.L. 9, s.376 PDF | 4 | Razpravlja Josip Kozarac, kr. šumar, 1886: K pitanju pomladjivanja posavskih hrastika.. Š.L. 2, s.50 PDF | 5 | Odgovor J. Kozarca na ocjenu „zašto fraxinus excelsior" strašilo?, 1886: K pitanju pomladjivanja posavskih hrastika.. Š.L. 6, s.241 PDF | 6 | Piše J. Kozarac, 1886: O proriedjivanju šuma.. Š.L. 8-9, s.356 PDF | 7 | K nauci o uzgoju šuma. Š. L. 1886., s. 376-385. | 8 | I. Kozarac, 1887: Crne točke u šumarenju slavonskih hrastika. Saobćuje u „Oesterr. Forstzeitung" br. 201. i 202.. Š.L. 1, s.22 PDF | 9 | Piše J. Kozarac., 1888: Važnost proredjivanja.. Š.L. 3, s.109 PDF | 10 | Piše J. K., 1888: Aus dem Auenmittel-Walde.. Š.L. 5, s.185 PDF | 11 | Važnost proređivanja. Š. L. 1890., s. 109-114. | 12 | Pisma iz Posavine. Š. L. 1892., s. 179-183. | 13 | Pisma iz Slavonije. Š. L. 1892. s. 179-183. | | LUGARSKI VIESTNIK; UPRAVLJAJUĆI ODBOR HRV.-SLAV. ŠUMARSKOG DRUŽTVA, ZAGREB 1895. BIB | 14 | Piše J. Kozarac, 1895: Nešto o jasenovoj šumi.. Š.L. 3, s.106 PDF | 15 | , 1896: Ima li u nas opravdana razloga, da se šumište pretvara u drugo kulturno tlo?. Š.L. 1, s.17 PDF | 16 | Piše J. K., 1896: Njemački šumari i uzgoj hrastovine.. Š.L. 4, s.144 PDF | 17 | Razpravlja J. Kozarac., 1897: O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodima obhodnje.. Š.L. 1, s.1 PDF | 18 | Piše J. Kozarac., 1897: Kratki dodatak razpravi g. profesora Partaša, o postotku, kojim se ukamaćuju glavnice, uložene u šumi.. Š.L. 2, s.59 PDF | 19 | Razmatranja o jesenskim (1897. ) prodajama posavskih hrastika. Š. L. 1898., s. 64-71. | 20 | Razpravlja Jos. Kozarac, kr. nadšumar., 1897: Šumogojstveni i drvotržni aforizmi, crpljeni na temelju prodaja posavskih hrastovih šuma u zadnjem desetgodištu 1887.—1896.. Š.L. 7, s.297 PDF | 21 | Priobćio Jos. Kozarac, kr. državni nadšumar., 1898: Kasni (pozni) hrast (Quercus pedunculata var. tardissima, Simonkai).. Š.L. 2, s.41 PDF | 22 | Razpravlja Jos. Kozarac, kr. nadšumar, 1898: Razmatranje vrhu jesenskih (1897.) prodaja posavskih hrastika.. Š.L. 2, s.64 PDF | 23 | Piše J. K., 1898: Ovogodišnja prodaja hrastovih šuma.. Š.L. 11-12, s.448 PDF | 24 | Ueber Ausläuterungen und Durchforstungen in den slavonischen Eichenwäldern, Oesterreichische Forst und Jagdzeitung, Beč, 1899. s.149-151 | 25 | Razpravlja J. Kozarac, kr. nadšumar, 1902: Proračunanje vriednosti posavskih hrastovih sječina.. Š.L. 4, s.177 PDF | 26 | Kratka razmatranja o prodaji hrastovine u jeseni g. 1905. Š. L. 1906., s. 41-49. | 27 | Referati g. g. J. Kozarca i G. Kühne, 1905: O sadanjim i budućim cienama hrastovine.. Š.L. 10, s.427 PDF | 28 | Od J. Kozarca, 1906: Kratka razmatranja o prodaji hrastovine uneseni g. 1905.. Š.L. 2, s.41 PDF | | JOSIP KOZARAC; JUGOSLOVENSKO ŠUMARSKO UDRUŽENJE, ZAGREB 1936. BIB | | JOSIP KOZARAC KNJIŽEVNIK I ŠUMAR; JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD VINKOVCI , VINKOVCI 1988. BIB | |
| (ČLANCI U ČASOPISU 'ŠUMARSKI LIST') |
LITERATURA | | *** ŠL 1906., s. 364-366, 460-464; 1986., s. 482; 1989., s. 648-650; 1990., s. 206-211. | | Dojković, V.: Kozarac Josip (1858. -1906. ). PSS, Zagreb, 1926., s. 135-137. | | Balen, J.: Josip kozarac kao šum. stručni pisac. ŠL 1941., s. 342-347. | | Petračić, A.: Paralela iz života i rada hrvatskog šumara Josipa Kozarca i ruskog šumara G. Morozova. ŠL 1945., s. 24-28. | | Ostrić, I.: Komemoracija 50-godisnjice smrti Josipa kozarca u Vinkovcima. ŠL 1957., s. 123. | | Ostrić, I.: Proslava 100-godisnjice rođenja šumara i književnika Josipa Kozarca. ŠL 1958., s. 436-437. | | *** Zbornik Vinkovci 1974. | | Klepac, D.: Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca... Vinkovci 1996., s. 7, 8, 11, 16-20, 30. | | *** HŠ br. 57-58., 1996., s. 30; br. 61., 1996., s. 13; br. 21-22., 1998., s. 47; br. 35., 1999., s. 24. | | Kauders, A.: Šumarska bibliografija I, s. 36, 43, 54, 76, 105, 124, 142, 158, 194, 211, 262. | | Petračić, A.: Uzgajanje šuma, Zagreb, 1931. | | Balen, J.: Josip Kozarac, o tridesetoj godišnjici njegove smrti. Jug. šum. društvo, Zagreb, 1936. | | *** Šum. nastava, s. 49, 602, 603. | | Klepac, D.: Uređivanje šuma, Zagreb, 1965. | | *** Enciklopedija leksikografskog zavoda, 3, JLZ, Zagreb, 1967., s. 626. | | Dekanić, I.: Sumsko-uzgojna svojstva poljskog jasena (Fraxinus Angustifolia Vahl. ). Šumarstvo 1-2, 1970., Beograd, s. 3-10. | | Klepac, D.: O Josipu Kozarcu povodom proslave 100-godisnjice Šumarije Lipovljani. Š. L. 5-6, 1970., s. 186-191. | | *** Povijest šumarstva Hrvatske, s. 408. | | *** Šumarska enciklopedija, 2, JLZ, Zagreb, 1983., s. 296. | | Klepac, D.: Znanstveni skup; Piškorić, O.: Bibliografija nekrologa o Josipu Kozarcu. 80-godisnjica smrti Josipa Kozarca. Šum. list 11-12, 1986., s. 545-548. | | *** Josip Kozarac, književnik i šumar. Zbornik radova JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci 1988., s. 1-222. | | Frković, A.: Bibliografija LRV, Zagreb, 1993. | | Klepac, D.: 90-godisnjica smrti Josipa Kozarca i Franje Cordasica. Šum. list 1-2, 1996., s. 68. | | *** HŠD 1996., s. 13, 59, 83, 85, 86, 90, 91, 120, 121, 177, 197, 205, 207, 208, 229, 237, 381, 386, 414, 436. | | *** Hrvatski leksikon, l sv, 1996, s. 634- 635. | | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG | |
| -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST' | |
| ***: † Josip Kozarac., ŠL 10/1906, s.369 PDF
| |
| KLEPAC, Dušan: O Josipu Kozarcu povodom proslave 100-godišnjice šumarije u Lipovljanima, ŠL 5-6/1970, s.186 PDF
| |
| KLEPAC, Dušan: 90. godišnjica smrti Josipa KOZARCA i Franje ČORDAŠIĆA, ŠL 1-2/1996, s.68 PDF
|
|