ime VIDAKOVIĆ, Mirko
zvanje
zanimanje     
akademik, dr. sc., dipl. ing. šumarstva, dr. honoris causa
      redovni sveučilišni profesor dendrologije i genetike s oplemenjivanjem šum. drveća, znanstveni savjetnik

     www.sumari.hr
rođen29. 10. 1924.Svetozar Miletić /Sombor Vojvodina/
apsolvirao1949.
diplomirao20. 9. 1949.
doktorirao14. 12. 1953.Šumarski fakultet u Zagrebu
umro15. 8. 2002.Zagreb
dodatne listeautori Šumarskog lista

 Sin Ivana i Viktorije r. Horvat. Hrvatske narodnosti i državljanstva, rimokatoličke vjere. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu je školu završio u Sonti 1934., a realnu gimnaziju u Somboru 1942. godine.
 Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. god. 1948.-49., a diplomirao 20.9.1949.
 Po završetku studija postavljen je za asistenta pripravnika u Zavodu za botaniku PŠ fakulteta u Zagrebu. God. 1950. unaprijeđen je za asistenta za botaniku. Doktorat šumarskih znanosti iz područja botanike i dendrologije postigao je 14.12.1953. na PŠ fakultetu u Zagrebu obranom disertacije pod naslovom Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomske građe iglica. Habilitirao je 1956. godine, a 1957. izabran je za docenta iz Dendrologije i Šumarske genetike na istom fakultetu. Od 1958. predaje predmet Šumarska genetika. Od 1961. do 1970. izv. je profesor Dendrologije i Šumarske genetike, a od 1971. do 1990. red. prof. na Šum. fakultetu u Zagrebu.
 Od 1960. do 1990. predstojnik je Katedre za šum. genetiku i dendrologiju. Od 1966. do 1969. radio je kao ekspert UNDP/FAO u Šum. institutu i Koledžu u Peshawaru (Pakistan); V.-VI.1971. bio je sudirektor UNDP/ FAO Trening centra za oplemenjivanje šum. drveća, Sopron (Mađarska): XI.-XII. 1979, X.-XI.1980., I.-II.1983. UNDP/FAO ekspert u Šum. institutu Hanoj i Ho She Min City (Vijetnam).
 Od 1960. do 1974. vodi Odsjek za genetiku u Jug. inst. za četinjače u Jastrebarskom. Od 1970. vodi Arboretum Trsteno, JAZU. Bio je izvanredni član JAZU od 1969. do 1980., a redoviti od 1981. godine. Biran je u dva navrata za predsjednika Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU. Od 1970. urednik je časopisa Anali za šumarstvo, HAZU.
 Prodekan Šumarskog fakulteta bio je 1972/73. i 1973/74. Predsjednik Hrvatskog genetičkog društva bio je 1980. god. Od 1997. redoviti je član Hrvatske šumarske akademije.
 U škol.g. 1955.-56. bio je deset mjeseci na specijalizaciji iz genetike i oplemenjivanja šum. drveća u Danskoj i Švedskoj. Na studijskim putovanjima bio je u SAD, Kanadi, Francuskoj, Engleskoj, Turskoj i Grčkoj.
 Akademik Vidaković sudjelovao je sa svojim referatima na mnogim međunarodnim i domaćim skupovima, simpozijima i kongresima: I. Svjetski kongres iz genetike i oplemenjivanja šum. drveća, (Stockholm 1963.); Savjetovanje o sjemenskim plantažama, (Dresden 1963.); IUFRO, Sekcija 22, (Zagreb 1965., organizator); XIV. IUFRO kongres, (München 1967.); II. Svjetski kongres iz oplemenjivanja šum. drveća, (Washington, 1969.); IUFRO, Sekcija 23, (Ljubljana 1970.); IUFRO sekcija 22, (Varparanta 1970); IV. Međunar. komisija za topole, (Bukurešt 1971.); Simpozij o zaštiti u našem kršu, (Zagreb 1971.); Međunar. simpozij o genetici običnog bora, (Warszava-Kornik, 1973.); Simpozij 100 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije (1974.); Prvi kongres genetičara Jugoslavije, (1976.); Simpozij: Ekološko valoriziranje primorskog krša, (Split 1976.); Simpozij: Hvar u prirodnim znanostima, (Hvar 1977.); VIII. Svjetski šumarski kongres, (Džakarta 1978.); Međun. simpozij o vegetaciji i fauni mediteranske regije, (Palermo 1980.); I. kongres biologa Hrvatske, (Poreč 1981.); II. Znanstveni skup o prirodi biokovskog područja, (Makarska 1983.); II. kongres biologa Hrvatske, (Zadar 1984.); XVIII. IUFRO kongres, (Ljubljana 1986.); XIX. IUFRO kongres, (Montreal 1990.).
 Vodio je četiri međunarodna znanstvena projekta u suradnji sa SAD. Držao je predavanja na fakultetima i institutima u inozemstvu: Grčka, Mađarska, Turska, SAD, Pakistan, Kanada.
 Svoju istraživačku djelatnost započeo je s poredbenim istraživanjima anatomske građe borovih iglica. Iz tog je područja njegov najopsežniji rad o oblicima crnog bora u biv. Jugoslaviji. Na temelju toga rada autor je uspio dokazati postojanje više svojti crnoga bora u biv. Jugoslaviji. Akademik Vidaković se bavio primjenom radioaktivnog zračenja. Izučavajući utjecaj zračenja na klijavost sjemena i rast biljaka nekih četinjača, ustanovio je da se pomoću malih doza gama zračenja može povećati energija klijavosti i stimulirati rast biljaka u prvim godinama razvoja. Proučavao je utjecaj gama zračenja na kromosome kod somatskih stanica Picea abies. U svojim je radovima utvrdio da postoje spontani hibridi između borova Pinus nigra i Pinus heldreichii var. leucodermis, te između Pinus brutia i Pinus halepensis. Iz područja sjemenarstva akademik Vidaković je obradio dva problema: vegetativno razmnožavanje cijepljenjem i reznicama te podizanje sjemenskih plantaža. Danas u Hrvatskoj ima oko 25 ha sjemenskih plantaža i sve su podignute pod vodstvom i uz sudjelovanje akademika Vidakovića.
 Za uspješan znanstveni i pedagoški rad dobio je brojna priznanja. God. 1977. za dostignuća iz područja prirodnih znanosti dodijeljena mu je nagrada "Ruđer Bošković". Počasni doktorat Šum. fakulteta u Sopronu (Mađarska) dobio je 1979., a nagradu za životno djelo 1981. Za rad u IUFRO-u 1990. godine primio je posebno priznanje.
 Akademik Vidaković zaslužan je za uvođenje genetike i oplemenjivanja šumskog drveća na Šum. fakultetu u Zagrebu (od 1958.), kasnije kao jedan predmet - Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća. Posebno je zaslužan što je osposobio dovoljan broj nastavnog i istraživačkog kadra iz svoga područja.
 Objavio je 158 stručnih i znanstvenih radova. Napisao je knjigu "Četinjače - morfologija i varijabilnost". Tiskana su dva izdanja na hrvatskom i jedno izdanje na engleskom jeziku.
 Akademik Vidaković član je Društva inž. i tehničara šumarstva Hrvatske (HŠD); Hrv. genetičkog društva (1980. predsjednik); Hrv. ekološkog društva; dugogodišnji predsjednik Sekcije za genetiku pri zajednici istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i drvne industrije Jugosl.; IUFRO-a; član Znanstvene savjetodavne komisije Međunar. dendrološkog istraživačkog instituta (IDRI), Boston, SAD.
 Kao umirovljenik živio u Zagrebu. Umro 2002.

1Susreti povodom 45. obljetnice upisa na Poljoprv.-šum. fakultet u Zagrebu 1945. god., (s A. Mudrovčićem i M. Stojkovićem). ŠL 1-2, 1991., 2. 86-87.
2Susreti povodom 45. obljetnice upisa na Poljoprv.- šum. fakultet u Zagrebu 1945. god., (s A. Mudrovčićem i M. Stojkovićem). ŠL 1-2, 1991, 2. 86-87.
 Mirko Vidaković, 1953: Prilog poznavanju anatomije iglica nekih srodnih borova. GŠP vol. 11 s. 163
3Ing. M. Vidaković, 1953: Prilog poznavanju oblika vrste Pinus halepensis Mill.. Š.L. 1, s.11 PDF
4Prilog poznavanju anatomije iglica kod nekih srodnih borova. Glasnik za šum. pokuse 11, 1953., s. 163-179.
5Vidaković dr. M., 1955: Značenje anatomske građe iglica kod svojta crnog bora u Jugoslaviji. Š.L. 7-8, s.244 PDF
6Dr. Mirko Vidaković, 1956: Genetika u šumarstvu. Š.L. 3-4, s.103 PDF
7Genetika u šumarstvu. ŠL 3-4, 1956., s. 103-110.
 Mirko Vidaković, 1957: Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomije iglica. GŠP vol. 13 s. 111
8Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomije iglica. Glasnik za šum. pokuse 13, 1957., s. 111-248.
9Ing. M. Vidaković, 1957: Oplemenjivanje šumskog drveća u Danskoj i Švedskoj. Š.L. 11-12, s.432 PDF
10Investigations on the Intermediate Type between the Austrian and the Scots Pine. Silvae genetica 1, 1958., s. 12-18.
11Influence of gamma rays on the germination of certain coniferous seeds. Conference of Polish and Yugoslav Scientists on the Application of Atomic Energy in Agriculture, Food Technology, Forestry and Veterinary Science, March 25-28, 1959, Beograd, pp. 32-33.
12Vidaković M., 1959: Oplemenjivanje ariša. Š.L. 10-11, s.347 PDF
 Mirko Vidaković, 1960: Značenje češera, sjemenki i njihovih krilaca za sistematiku i za određivanje proveniencije crnog bora. GŠP vol. 14 s. 383
13Sjemenske plantaže šumskog drveća. Jug. savet. centar za poljopr. i šumarstvo, Bgd, 1960., s. 1-82.
 Semenske plantaže šumskog drveća; Jugoslovenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd 1960. BIB
 SEMENSKE PLANTAŽE ŠUMSKOG DRVEĆA; Zavod za kulturu četinara, Karlovac, BEOGRAD 1960. BIB
14Vidaković Mirko, 1960: Utjecaj gama-zraka na klijavost sjemena nekih konifera. Š.L. 7-8, s.235 PDF
15Značenje češera, sjemenki i njihovih krilaca za sistematiku i određivanje provenijencije crnog bora. Glasnik za šum. pokuse 14, 1960., s. 383-437.
16Podizanje sjemenskih plantaža šum. drveća. Topola 19, 1961., s. 7-9.
17Šumarstvo u SAD i Kanadi. U: " Neke novije tendencije poljoprivrede i šumarstva SAD i Kanade". Zadružna štampa 1961., s. 207-215.
18Vidaković M., 1961: Dimpfmeier: Hibridizacija roda Larix. Š.L. 5-6, s.240 PDF
19Utjecaj gama zračenja na rast biljaka nekih konifera. Šumarstvo 7-9, 1962., s. 325-338.
20Podizanje sjemenskih plantaža izvan prirodnog područja. Topola 25-26, 1962., s. 15-19.
21M. Vidaković, 1962: Novi prilog oplemenjivanju ariša. Š.L. 1-2, s.47 PDF
22Vidaković, 1962: Vincent G.—Selekcija i oplemenjivanje u šumarstvu. Š.L. 9-10, s.354 PDF
23Anlage von Samenplantagen ausserhalb des natürlichen Areals zum Zwecke der Steigerung der Samenproduktion. Soz. Forstwirschaft. Sonderheft: Forestl. Samenplantagen III, 1963, pp. 10-13.
24Effect of Gamma Rays on the Cromosomes of the Somatic Cells of Picea Abies Karst, (sa B. Bevilacqua). Silvae Genet. 2, 1963., pp. 41-46.
25Prilog izučavanju vegetativnog razmno-žavanja evropskog ariša, (sa M. Jurkovićem). Topola I-VI, 1963., s. 27-34.
26Sjemenska plantaža poljskog jasena Fraxinus angustifolia Vahl. u Lipovljanima. Topola 31-33, 1963., s. 34-39.
27Međuvrsno križanje Pančićeve omorike (Picea omorica /Pančić/ Purkyne) sa sitkanskom smrčom (Picea sitchens /Bong/ Carr.). Šumarstvo 10-12, 1963., s. 337-342.
28Prilog rješavanju problema uzgoja bijele vrbe (Salix alba L.), (s A. Krstinićem). Topola 44, 1964., s. 11-16.
29Selection of Plus Trees. Special Meeting in Yugoslavia, IUFRO, Selection 22, Zagreb 1965. ŠL 1-2, s. 7-20.
30Preservation of the Gene Pool in Natural Stands for Genetical Research, (sa L. Szufa). Special Meeting in Yugoslavia, IUFRO Section 22, Zagreb 1965. ŠL 1-2, s. 55-71.
31Nalaz prelazne ili hibridne svojte borova na planini Prenju u Hercegovini, (sa P. Fukarekom). Nauč. društvo BiH, Radovi XXVIII, 8, Sarajevo 1965., s. 61-87.
32The Occurence and Meening of Heterosis in Hybrids Within and Betwwen Species. Special Meeting in Yugoslavia, IUFRO, Section 22, Zagreb 1965. ŠL 1-2, pp. 105-122.
33Vidaković M., 1965: Vincent ing. dr Gustav — Lesni semenârstvi (Šumsko sjemenarstvo). Š.L. 5-6, s.272 PDF
34Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća, (skripta). Sveuč. u Zagrebu, 1966., s. 1-277.
35Vidaković M., 1966: Selekcija plus stabala. Š.L. 1-2, s.7 PDF
36Vidaković M. i Žufa L., 1966: Sačuvanje genofonda prirodnih šuma za genetska istraživanja. Š.L. 1-2, s.55 PDF
37Vidaković M., 1966: Pridolazak i važnost heterozisa kod unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida. Š.L. 1-2, s.105 PDF
38Some Characteristics of the Needle Structure and Growth in the Hybrids Between Austrian Pine and Japanese Red Pine. Silvae Genet. 15, 1966., s. 155-160.
39Vidaković M., 1966: Keresztesi — Uzgoj bagrema u Madžarskoj.. Š.L. 5-6, s.328 PDF
40Vidaković M., 1966: Genetika i uzgoj šuma. Š.L. 7-8, s.333 PDF
41Effect of Irradiation on the Properties of Pollen in Austrian and Scots Pine, (sa B. Durbašić i D. Kolbach). Experientia 23, 1967., pp. 1-6.
42Genetics in Silviculture. Pak. J. For. 3, 1967., pp. 325-335.
43Growth of Austrian and Scots pine plants after Gamma irradiation of pollen. Radiation Botany Vol 7, 1967., pp. 529-542.
44Članci za Drvnoindustrijski priručnik. Tehn. knjiga, Zagreb 1967.
45Akademik Ivo Pevalek - profesor botanike. Znanstveni simpozij "Flora i vegetacija Hrvatske", u povodu 100-godišnjice rođenja akademika I. Pevaleka (1893-1967). Koprivnica-Novigrad Podravski, svibanj 1993., s. 20-22.
46Akademik Ivo Pevalek - profesor botanike. Znanstveni simpozij “Flora i vegetacija Hrvatske”, u povodu 100-godišnjice rođenja akademika I. Pevaleka (1893- 1967). Koprivnica-Novigrad Podravski, svibanj 1993, s. 20-22.
47Vidaković M., 1967: Oplemenjivanje ariša III. Š.L. 1-2, s.25 PDF
48Heritability of height and diameter growth in shisam (Dalbergia sissoo Roxb.) using one parentprogeny test, (sa K. M. Sidiqui). Pak. J. For 1, 1968., pp. 75-94.
49Propagation of shisam (Dalbergia sisso Roxb.) by cutings. Project Report No. 3, 1968., 15 p.
50Tree Seed Colection, (sa. M. J. Williamson). Project Report No. 6, 1968., 17 p.
51The improvement of stem form in shisham (Dalbergia sissoo Roxb.), (sa J. Ahsan). Second World Consultation on Forest Tree Breeding, Washington D.C. 1969: 5 p.
52Genetics and Forest Tree Breeding. Lectures FAO/Pak. Forest Research Institute, 1969., 203 p.
53Plus tree Selection, (sa J. Ashan). Project Report No. 15, 1969: 20 p.
54Observations on the ovule development following cross pollination between Austrian and Scots pines irradiated and nonirradiated pollen, (sa B. Bevilacqua-Jurković). IUFRO, Section 22, Meeting of the working group on reproduction of forest trees, Varparanta, 1970, 8 p.
55The role of genetics tree improvement in silviculture. IUFRO, Section 23. Ljubljana 1970, 14 p.
56O uzgoju vrbe za proizvodnju celuloznog drveta, (s A. Krstinićem). Zagreb 1970., s. 1-40.
57Neke sugestije za oplemenjivanje šumskog drveća kod nas. Šumarstvo 5-6, 1970., s. 13-19.
58The inheritance of crooced bole in shisham (Dalbergia sisso Roxb.), (sa J. Ahsan), Silvae Genet. 19, 1970., pp. s. 94-98.
59The progress and Future Development of Tree Improvement in Yugoslavia. Report on the Training Centre on Forest Tree Improvement, Sopron, Hungary, FAO, No. TA 3033, Rome 1971., pp. 26-36.
60Breeding to Improve Stem Form in Shisham (Dalbergia sissoo Roxb.) Report on the Training Centre on Forest Tree Improvement, Sopron, Hungary, FAO, No. TA 3033, Rome 1971., pp. 37-41.
61Effect of Dense Planting on the Growth of White Willow, (s A. Krstinićem). Int. Poplar Commision XIV, Bucarest, 1971., 8 p.
62Utjecaj guste sadnje na uspijevanje bijele vrbe (Salix alba L.), (s A. Krstinićem). Topola 83-85, 1971., s. 37-40.
63Genetika u oplemenjivanju šumskog drveća. Genetika, Vol. 3, No. 1, 1971., s. 79-93.
64Effect of gammairradiated pollen on the growth of White Willow (Salix alba L.), (s A. Krstinićem). Genetika, Vol. 3, No. 1, 1971., s. 95-117.
65Development of ovules after interspecific hybridization of Austrian and Scots pines with gammairradiated pollen, (sa B. Jurković-Bevilacqua). Genetika, Vol. 3, No. 1, 1971., s. 119-130.
66Čuvanje našeg šumskog genofonda na kršu. Simpozij o zaštiti na našem kršu. JAZU. Odjel za prirodne nauke, Zagreb 1971., s. 163-174.
67Vidaković, M., 1971: S. Borojević i K. Borojević: »Genetika«. Š.L. 9-10, s.336 PDF
68Proizvodnja i rast međuvrsnih hibrida između crnog bora (Pinus nigra) i japanskog crvenog bora (Pinus densiflora). Ljetopis JA, knj. 75, 1971., s. 441-443.
69Značenje sjemenskih objekata u šumskoj proizvodnji. Aktuelni problemi šumarstva, drvne industrije i hortikulture. ŠF Beograd 1972., s. 149-155.
70Vidaković, M., 1972: Dr Norman E. Borlaug prvi šumar nobelovac. Š.L. 7-8, s.289 PDF
71Vidaković, M., 1972: Novi pogledi na pošumljavanje degradiranog krša. Š.L. 11-12, s.426 PDF
72Contribution to the investigations of incopatibility by crossing Scots pine and European black pine. International Symposium on Genetics of Scots Pine, IUFRO Division 2, Working Party S2.03.5, Warszawa-Kornik, 1973. 19 p. (With Ž. Borzan).
73Contents of various sugars in the pollen of some twoneedl pines. Acta Pharm. Jugoslav. 23. 1973: 157-160. (With B. Djurbašić and D. Kolbah).
74M. Vidaković, A. Krstinić, M. Harapin, 1973: Neka svojstva hibrida između Pinus nigra i Pinus densiflora. Š.L. 3-4, s.112 PDF
 ZBORNIK O STOTOJ OBLJETNICI ZNANSTVENOG I ORGANIZIRANOG PRISTUPA ŠUMARSTVU JUGOISTOČNE SLAVONIJE ; JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD VINKOVCI, VINKOVCI -SLAVONSKI BROD 1974. BIB
75Influence of Irradiation of Pollen on Physiology of Growth, (u suradnji). Završni izvještaj po temi FG-YU-143, Project E30-FS-12; 58 tipkanih stranica + 60 tabela + 6 grafikona + 9 slika, Zagreb 1974.
76M. Vidaković, J. Gračan, A. Krstinić, 1974: Prijedlog standardizacije metoda istraživanja provenijencija kod nas. Š.L. 1-2, s.1 PDF
77Prilog proučavanju morfološke varijabilnosti spontanih križanaca između alepskog i brucijskog bora, (s A. Krstinićem). Zbornik radova Simpoz. povodom 100. godišnjice prve Jugosl. dendrologije Josifa Pančića, Naučni skupovi SANU, knj. I. 1974., s. 35-39.
78Genetics of European black pine (Pinus nigra Arn.). Anali za šumarstvo 6/7, 1974., s. 55-86.
79Oplemenjivanje ekonomski važnijih vrsta šumskog drveća Jugoist. Slavonije, (s A. Krstinićem). Zbornik Vinkovci - Slav. Brod. 1974., s. 115-134.
80Rezultati oplemenjivanja stablastih vrba na području jugoist. Slavonije, (sa Krstinić, A.). Zbornik JAZU Vinkovci 1975., s. 129-141.
81Oplemenjivanje crnog i običnog bora primjenom zračenog polena, (sa Ž. Borzanom i B. Jurković-Bevilacqua). Acta Biolog.VII/3-8, 1975., s. 309-317.
82Vidaković, M., 1975: A. Tucović: Praktikum iz genetike sa oplemenjivanjem biljaka. Š.L. 11-12, s.514 PDF
83Model projekta oplemenjivanja crnog bora, (s A. Tucovićem i N. Popnikola). Šumarski pregled 1-2, 1976., s. 14-27.
84Prilog diskusiji o vrednovanju šuma na kršu. Simpozij: Ekološko valoriziranje primorskog krša, Split 18-20.10. 1976., s. 130-132.
 SEMINAR IZ GENETIKE I OPLEMENJIVANJA ŠUMSKOG DRVEĆA; Šumarski fakultet, Zagreb 1977. BIB
85Quantitative analysis of soluble proteins extracted from the pollen of some incompatible pine species. Genetica 9 (2). 1977., pp. 149-157.
86Immunological identity of pollenwall proteins in some incompatibility pine species, (u suradnji). Genetica 9 (3), 1977., pp. 271-280.
87The effect of genotype of the incompatibility barrier in crossing Pinus nigra with Pinus sylvestris. Proc. of the 8th Congress of EU-CARPIA, Madrid 1977., pp. 369-375.
88Some morphological characteristics of Pinus x nigrosylvis (P. nigra x P. sylvestris). Ann. Forest. 8/2, 1977., p. 15-27.
89Važnost šume za otok Hvar, (sa D. Klepcem). Zbornik simpozija "Hvar u prirodnim znanostima", JAZU, 1977., s. 39-48.
90Savlađivanje inkompatibilnosti pri križanju nekih borova. Genetika 9 (1), 1977., s. 51-63.
91Effect of microenvironment on species incompatibility in hard pines, (u suradnji). Završni izvještaj po temi: YO-FS-88-JB-6, 1978., 85 tipkanih s.
92Improvement of erodet karst lands. 8th World Forestry Congress, Jakarta 16-28. October 1978 FFF/5-3: 8 p.
93Genetics of Pinus peuce Gris, (sa N. Popnikolom i M. Jovančevičem). Ann. Forest., 7/8, 1978., pp. 187-206.
94M. Vidaković, A. Krstinić, Ž. Borsan i B. Jurković-Bevilaqua , 1978: Neke morfološke karakteristike hibrida između japanskoga crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et Zucc.) i običnoga bora (Pinus sylvestris L.). Š.L. 1-3, s.19 PDF
95Oplemenjivanje crne johe i bijele vrbe na području ŠG "Josip Kozarac", Nova Gradiška, (s A. Krstinićem). 1979., s. 1-71.
96Oplemenjivanje bijele vrbe i crne johe na području OOUR Đurđevac, (s A. Krstinićem). 1979., s. 1-65.
97Stanje i perspektiva oplemenjivanja šumskog drveća u Jugoslaviji. Savjetovanje Zagreb-Jastrebarsko, Sekcija za genetiku i oplemenjivanje šum. drveća pri Zajednici istraživačkih orga nizacija u oblasti šumarstva i DI Jug. 1979., Radovi 44, ŠIJ 1981., s. 9-31.
98Djelovanje medija širokog spektra na kalus crnog bora, (sa S. Jelaskom i B. Kolevska-Pletikapić). IV. Simpozij Društva za Fiziologiju biljaka Jugosl., Mostar 21-24.05.1979. Radovi Poljoprv. fakulteta Univerz. u Sarajevu, No 31, s. 42-43.
99Vidaković, M., 1979: SYRACH LARSEN. Š.L. 11-12, s.637 PDF
100Afforestation of karst lands. Incontri Internazionali Suolo, Vegetazione, Fauna Salvaguardia e ricostitutione degli equilibri amblentali nell, assetto del territorio della regione mediterranea, Palermo 6-11 ottobre 1980: 8 p.
101Članci iz genetike i dendrologije u : Šum. enciklopedija I, II, III, Zagreb 1980, 1983., 1987.
102A genetika szepere a fatermesztesben. Erdeszeti es Faipari Tudomanyos Kozlemenyek, 2, 1980: 29-40.
103Report of the Mission on the Development of the Forest Research Institute of Viet Nam. FAO, Rome, Field Document No. 1, 1980: 76 p., (sa Prior L.D. i Lauridsen E.D.).
104Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na aluviju Dunava kod Opatovca, (s A. Krstinićem). Radovi Centra JAZU, Vinkovci 1980., s. 29-47.
105Vidaković, A., 1980: dr A. TUCOVIĆ: Genetika sa oplemenjivanjem biljaka. Š.L. 1-2, s.89 PDF
106Vidaković, M., 1980: A. MAJER: A Bakony tiszafâsa (Tisove šume Bakonyja). Š.L. 11-12, s.520 PDF
107Diferencijacija adventivnih pupova i kompletnih biljaka crnog bora u uvjetima in vitro, (sa B. KolevskaPletikapić i S. Jelaska). V Simposium na Jugoslavensko društvo za fiziologija na rastenija, Ohrid 25-28.05.1981, Skopje 1981., 55 p.
108Bud regeneration in Pinus nigra embryo and seedling tissue cultures, (With s. Jelaska and B. Kolevska-Pletikapić). Proc. Colloque International sur la Culture "in vitro" des Essences Forestieres. IUFRO Working Group S2. 01.05 Reproduction process, Fontainebleau, France. August 31 - September 4, 1981. pp. 158-165.
109Report of the Mission on the Development of the Forest Research Institute of Viet Nam. FAO, Rome, Field Document No. 2, 1981: 112 p., (sa Prior, L.D, i Lauridsen, E.D.).
110Perspektivni plan razvoja Arboretuma Lisičine, (sa J. Karavlom i Ž, Borzanom). Zagreb 1981., s. 1-42.
111Biološka sanacija erozije fliša Istre, (u suradnji). Prvi kongres biologa Hrvatske, Poreč 21-26.09.1981., s. 1-103.
112Značenje i primjena nekih principa genetike u oplemenjivanju šum. drveća. Seminar: "Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina na području SR BiH, Bugojno, listopada 1981., s. 1-19.
113Komemoracija Aloisu Tavčaru 23.04. 1981. Sv. 9, 1981., s. 15-20.
114Vidaković, M., 1981: Marinković, D. — Tucić, N. — Kekić. V.: Genetika. Š.L. 3-4, s.189 PDF
115Vidaković, M., 1981: Tompa Karoly: — Sziklai Oszkar: Erdeszeti növenynemesites, Budapest, 1981. Š.L. 8-9, s.400 PDF
116Četinjače - Morfologija i varijabilnost. JAZU-Liber, Zgb 1982., s. 1-710.
117Dostignuća na oplemenjivanju stablastih vrba u Jugoslaviji, (s A. Krstinićem). Topola 133-134, 1982., s. 3-12.
118Vidaković, M., 1982: Jovanović, B.: Dendrologija, III dopunjeno izdanje. Š.L. 4-5, s.163 PDF
119Vidaković, M., 1982: Vukičević, E.: Dekorativna dendrologija, II dopunjeno izdanje. Š.L. 6-8, s.309 PDF
 ČETINJAČE; JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI, ZAGREB 1982. BIB
 Želimir Borzan, Ante Krstinić, W. J. Libby, Mirko Vidaković, 1983: Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka. GŠP vol. 21 s. 213
120Kultura vegetativnih pupova crnog bora in vitro, (sa C. Cesarom i S. Jelakom). VI. Simpozijum Jug. Društva za fiziologiju biljaka, Novi Sad 30.05.-04.06.1983.
121Studies of invitro bud and shoot formation in Pinus nigra and P. nigrosylvis cultures, (u suradnji). Second Meeting of the International Conifer Tissue Culture, Work. Group Tacoma, Washington, USA, 6-9 September 1983 (Abstract Book).
122Strehgthening of the Forest Research Institute of Viet Nam. Report on the Development of the Forest Research Institute of Viet Nam: Tree Improvement. FAO, Field Document No. 8, Fo. VIE/76/015, April 1983.
123Viability of seeds, obtained from back cross, as an indicator of the degree of incompatibility between Pinus nigra and P. sylvestris. Ann. Forest. 10/4, 1983., pp. 81-87.
124Bud and shoot formation in juvenile tissue culture of Pinus nigra, (u suradnji). Silvae Genet. 32 (3-4), 1983., s. 115-119.
125Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka, (u suradnji). Glas. za šum. pokuse 21, 1983., s. 213-222.
126Konverzija genofonda dalmatinskog crnog bora, (sa M. Kovačević). Drugi znanstveni skup o prirodi biokovskog područja. Makarska 1983, Acta Botanica, Vol. 2, s. 217-220.
127Varijabilnost nekih morfoloških i anatomskih svojstava alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog (Pinus brutia) bora i njihovih hibrida, (s A. Krstinićem). Zbornik radova povodom jubileja akademika Pavla Fukareka, ANU BiH, Radovi, knj. LXXII/21, 1983., s. 285-296.
128Preservation of the gene pool of forest tree species, (With S. Jelaska). Genetika, Vol. 15, No. 3, 1983., s. 369-375.
129Effect of gamma irradiated pollen on the productivity of the generative and vegetative descendes of the White Willow (Salix alba L.), (s. A. Krstinićem.). VII.Yugoslav - Polish Symposium, 2-3 October, Zemun, 1984., s. 4-7.
130Genetika u poljoprivredi i šumarstvu. Zbornik sažetaka priopćenja 2. kongresa biologa Hrvatske, Zadar 1-6.10. 1984., s. 4-5.
131Sjemenske plantaže listača u SR Hrvatskoj, (s A. Krstinićem). Šum. pregled 1-2, 3-4, 1984., s. 41-63.
132Vidaković, M., Benčat, F., 1984: Atlas raširenja egeota drvenastog bilja u Slovačkoj i rajonizacija njihova uzgoja. Š.L. 3-4, s.184 PDF
133Forest genetics and tree improvement in Yugoslavia. Meeting of the Group of 77 on Cultivation and exploatation of forests, wood processing, timber and wood industry and cellulose industry, Zagreb, 4-6 December 1985: 7. p.
134Klonsko razmnožavanje pupova i regeneracija crnog bora (Pinus nigra Arn.), (s J. Bezljak, B. Kolevska-Pletikapić i S. Jelaska). I. Jugosl. savjetovanje: genetičko i biokemijsko inženjerstvo u biotehnologiji, Beograd 8-10. 04.1985, s. 1 (poster).
135Genetika i oplemenjivanje šum. drveća, (s A Krstinićem). Sveuč. u Zagrebu, Liber 1985., s. 1-505.
136Klonsko razmnožavanje pupova i regeneracija crnog bora (Pinus nigra Arn.), (s J. Bezljak, B. Kolevska- Pletikapić i S. Jelaska). I. Jugosl. savjetovanje: genetičko i biokemijsko inženjerstvo u biotehnologiji, Beograd 8- 10. 04.1985, s. 1 (poster).
137Genetika i oplemenjivanje šum. drveća, (s A. Krstinićem). Sveuč. u Zagrebu, Liber 1985, s. 1-505.
138Pošumljavanje degradiranih terena u svjetlu šumarske znanosti. Stručni seminar: Aktualnosti u šumar. 1985., (sažetak predavanja). SIT Šum. društvo Bjelovar, Lipik 13.11. 1985., s. 2-7.
139Forest genetics and tree improvement in Yugoslavia. Meeting of the Group of 77 on Cultivation and exploatation of forests, wood processing, timber and wood industry and cellulose industry, Zagreb, 4-6 December 1985. 7. p.
140Pošumljavanje degradiranih terena u svjetlu šumarske znanosti. Stručni seminar: Aktualnosti u šumar. 1985, (sažetak predavanja). SIT Šum. društvo Bjelovar, Lipik 13.11. 1985., s. 2-7.
 Mirko Vidaković, 1986: Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne proizvodnje. GŠP vol. P2 s. 25
 Ante Krstinić, Mirko Vidaković, 1986: Mogućnosti unapređivanja uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem. GŠP vol. P2 s. 87
141Research and reforestation of degraded lands. 18th IUFRO Congress, Div. 2, Vol. II, 1986, 479-490 pp.
142Micropropagation of juvenile Pinus nigra and P. x nigrosylvis (Poster 207), (sa. J. Bezljak i S. Jelaskom). Proc. 18th IUFRO World Congress, Div. 2 Vol. II, 1986., pp. 826.
143Micropropagation of juvenile Pinus nigra and P. x nigrosylvis (Poster 207), (sa. J. Bezljak i S. Jelaskom). Proc. 18th IUFRO World Congress, Div. 2 Vol. II, 1986, pp. 826.
144Arboretum Lisičine, (u suradnji). ROŠ "Slavonska šuma" Vinkovci i OOUR uzgoj i zaštita šuma "Papuk", Slatina 1986., s. 1-87.
145Relation of selffertilization and interspecific incompatibility by crossing Pinus nigra x P. sylvestris. Ann. Forest. 12/1, 1986., s. 1-14.
146Relation of self-fertilization and interspecific incompatibility by crossing Pinus nigra x P. sylvestris. Ann. Forest. 12/1, 1986, s. 1-14.
147Arboretum Lisičine, (u suradnji). ROŠ “Slavonska šuma” Vinkovci i OOUR uzgoj i zaštita šuma “Papuk”, Slatina 1986, s. 1-87.
148Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne proizvodnje. Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986., s. 25-34.
149Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne proizvodnje. Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986, s. 25-34.
150Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoigličavih borova na kršu, (sa Ž. Borzan, N. Komlenović i A. Krstinić). Ann. Forest. 12/3, 1986., s. 57-69.
151Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoigličavih borova na kršu, (sa Ž. Borzan, N. Komlenović i A. Krstinić). Ann. Forest. 12/3, 1986, s. 57-69.
152Jugoslavenski krš. Šume i prerada drveta Jugoslavije. XVIII IUFRO World Congress, Ljubljana, Savez ITŠDIJ, Beograd 1986., s. 64-69.
153Jugoslavenski krš. Šume i prerada drveta Jugoslavije. XVIII IUFRO World Congress, Ljubljana, Savez ITÜDIJ, Beograd 1986, s. 64-69.
154Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na Đurđevačkim pijescima, (s A. Krstinić, M. Halambek i Ž. Borzan). Ann. Forest. 12/4, 1986., s. 71-87.
155Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na Đurđevačkim pijescima, (s A. Krstinić, M. Halambek i Ž. Borzan). Ann. Forest. 12/4, 1986, s. 71-87.
156Mogućnosti unapređivanja uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem, (s A. Krstinić). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986., s. 87-90.
157Mogućnosti unapređivanja uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem, (s A. Krstinić). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986, s. 87-90.
 ARBORETUM LISIČINE; ROŠ »Slavonska šuma«, Vinkovci OOUR Uzgoj i zaštita šuma »PAPUK«, Podravska Slatina, Podravska Slatina 1986. BIB
158Research and reforestation of degraded lands. 18th IUFRO Congress, Div. 2, Vol. II, 1986, 479-490 pp.
159Prof. dr. Dušan Klepac izvanredni član JAZU (u povodu 70-godišnjice života i rada). Radovi Centra za znanstveni rad, JAZU, Vinkovci 1987., s. 5-27.
160Prof. dr. Dušan Klepac izvanredni član JAZU (u povodu 70-godišnjice života i rada). Radovi Centra za znanstveni rad, JAZU, Vin-kovci 1987, s. 5-27.
161Značajni faktori za urod šum. sjemena u sjemenskim plantažama. Semenarstvo 4-6, 1987. V. seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka - biologija sjemena, 1987., s. 260-270.
162Značajni faktori za urod šum. sjemena u sjemenskim plantažama. Semenarstvo 4-6, 1987. V. seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka - biologija sjemena, 1987, s. 260-270.
163Problem of verification of additive and nonadditive effects of genes for vigorous growth in forest trees, (s A. Krstinićem). Ann. Forest. 14/1, 1988., pp. 1-12.
164Problem of verification of additive and non-additive effects of genes for vigorous growth in forest trees, (s A. Krstinićem). Ann. Forest. 14/1, 1988, pp. 1-12.
165Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), (s I. Trinajstićem). Zbornik "Josip Kozarac, književnik i šumar, Centar za znanstveni rad JAZU, poseb. izd. LV, Vinkovci 1988., s. 93-110.
166Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), (s I. Trinajstićem). Zbornik “Josip Kozarac, književnik i šumar, Centar za znanstveni rad JAZU, poseb. izd. LV, Vinkovci 1988, s. 93-110.
167Vidaković, M., 1988: Istraživanja i pošumijivanja degradiranih zemljišta. Š.L. 7-8, s.335 PDF
168Stanje i težnje u poljoprivredi i šumarstvu, (sa D. Klepcem). Zbornik radova 45. obljet. kongresa kulturnih radnika Hrvatske, JAZU 1989., 56 p.
169Selection of white willow clones (Salix alba L.) suitable for growing in mixed plantations with black alder (Alnus glutinosa L. Gaertn.), (s A. Krstinićem i N. Komlenovićem). Ann. Forest. 15/2, 1989., pp. 17-35.
170Stanje i težnje u poljoprivredi i šumarstvu, (sa D. Klepcem). Zbornik radova 45. obljet. kongresa kulturnih radnika Hrvatske, JAZU 1989, 56 p.
171Josip Pančić - botaničar. Spomenica posvećena J. Pančiću, dopisnom članu JAZU, u povodu 175. obljetnice rođenja (1814-1989.), Zagreb 1990., s. 13-17.
172Selection of white willow clones (Salix alba L.) suitable for growing in mixed plantations with black alder (Alnus glutinosa L. Gaertn.), (s A. Krstinićem i N. Komlenovićem). Ann. Forest. 15/2, 1989, pp. 17-35.
173Vidaković, M., 1989: Antal Majer: FENYVES A BAKONYALJÄN (Četinjače u podnožju Bakonja), Budapest 1988. Š.L. 1-2, s.91 PDF
174Mogućnost fiksacije i čuvanja genofonda ugroženih vrsta šum. drveća. Znanstveni savjet za promet JAZU, Bilten 2, 1989., s. 92-93.
175Mogućnost fiksacije i čuvanja genofonda ugroženih vrsta šum. drveća. Znanstveni savjet za promet JAZU, Bilten 2, 1989, s. 92-93.
176Vidaković, M., Krstinić, A., 1989: Dr Aleksander R. Tucović i dr. Vasilije V. Isajev: Praktikum iz genetike sa oplemenjivanjem biljaka. Š.L. 3-5, s.200 PDF
177Vidaković, M., 1989: Prof. dr. MILORAD JOVANČEVIĆ (1921—1988). Š.L. 9-10, s.547 PDF
 Mirko Vidaković, Ante Krstinić, Petar Đurasović, Davorin Kajba, 1990: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na području arboretuma Trsteno. GŠP vol. 26 s. 331
178Josip Pančić - botaničar. Spomenica posvećena J. Pančiću, dopisnom članu JAZU, u povodu 175. obljetnice rođenja (1814-1989.), Zagreb 1990, s. 13-17.
179Značenje genotipa u arbokulturi i urbanom šumarstvu. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja "Zelenilo grada Zagreba", Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 10-11. 01.1990., s. 61-62.
180Značenje genotipa u arbokulturi i urbanom šumarstvu. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba”, Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 10-11. 01.1990, s. 61-62.
181Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličnih borova na području Arboretuma Trsteno, (s A. Krstinić, P. Đurasović i D. Kajba). Glas. za šum. pokuse 26, 1990., s. 331-339.
182Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličnih borova na području Arboretuma Trsteno, (s A. Krstinić, P. Đurasović i D. Kajba). Glas. za šum. pokuse 26, 1990, s. 331-339.
183Conifersmorfology and variation. Graf. zavod Hrvatske 1991., 755 p.
184Establishment of clonal seed orchard of English oak (Quercus robur L.). Symposium: Genetics of oak species, Arboretum National des Barres, September 2-6, 1991: 5.2.
185Establishment of clonal seed orchard of English oak (Quercus robur L.). Symposium: Genetics of oak species, Arboretum National des Barres, Sept. 2-6, 1991. 5.2.
186The growth of some interspecific Hybrid pine seedlings and their cutings, (sa Ž. Borzanom). Ann. Forest. 17/1, 1991., s. 1-21.
187The growth of some interspecific Hybrid pine seedlings and their cutings, (sa Ž. Borzanom). Ann. Forest. 17/1, 1991, s. 1-21.
188Conifers-morfology and variation. Graf. zavod Hrvatske 1991, 755 p.
189Spaljen Arboretum. Vjesnik HAZU, I, 1-2, 1992., s. 30-32.
190Spaljen Arboretum. Vjesnik HAZU, I, 1-2, 1992, s. 30-32.
191Čuvanje genskih resursa šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja u Hrvatskoj. Zbornik o A. Levakoviću, HAZU, Centar za znan. rad, Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992., s. 139-152.
192Čuvanje genskih resursa šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja u Hrvatskoj. Zbornik o A. Levakoviću, HAZU, Centar za znan. rad, Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992, s. 139-152.
193Radovi na podizanju klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka na području Š.G. "Krndija" i Š.G. "Papuk", (sa J. Bećarević, I. Hajek, Š. Keceli i V. Podnar). Zbornik o A. Levakoviću, HAZU, Centar za znanstv. rad Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992., s. 153-170.
194Radovi na podizanju klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka na području Š.G. “Krndija” i Š.G. “Papuk”, (sa J. Bećarević, I. Hajek, Š. Keceli i V. Podnar). Zbornik o A. Levakoviću, HAZU, Centar za znanstv. rad Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992, s. 153-170.
 ČETINJAČE; Grafički zavod Hrvatske, Zagreb; »Hrvatske šume« Zagreb, Zagreb 1993. BIB
 Želimir Borzan, Mirko Vidaković, Šime Meštrović, 1993: Arboretum Brijuni - znanstveno nastavni i turistički objekt. GŠP vol. P4 s. 73
195Četinjače - morfologija i varijabilnost, (2. prošireno izdanje). GZH Zagreb i "Hrvatske šume" Zagreb, 1993., s. 1-743.
196Hrvatski umjetnici za Trsteno. Savez hrv. društava likovnih umjetnika Croatia banka, Zagreb, s 1-5.
197Četinjače - morfologija i varijabilnost, (2. prošireno izdanje). GZH Zagreb i “Hrvatske šume” Zagreb, 1993, s. 1-743.
198Arboretum Brijuni - znanstvenonastavni i turistički objekt, (sa Ž. Borzanom i Š. Meš-trovićem). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 4, 1993., s. 73-86.
199Arboretum Brijuni - znanstveno-nastavni i turistički objekt, (sa Ž. Borzanom i Š. Meštrovićem). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 4, 1993, s. 73-86.
200Forestry ressearch and its role in croatian forestry, 1994: 6-7. In: Review of forestry and forest industries sector in Republic of Croatia: 120 p. Ministry of Agriculture and Forestry; Public Corporation "Hrvatske šume", Zagreb 1994.
201Forestry ressearch and its role in croatian forestry, 1994: 6-7. In: Review of forestry and forest industries sector in Republic of Croatia: 120 p. Ministry of Agriculture and Forestry; Public Corporation “Hrvatske šume”, Zagreb 1994.
202Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma, (sa J. Gračanom). Zbornik radova savjetovanja : Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma. Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, 15. lipanj 1994., s. 17-28.
203Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma, (sa J. Gračanom). Zbornik radova savjetovanja : Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma. Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, 15. lipanj 1994, s. 17-28.
204Oplemenjivanje drvenastog bilja za potrebe hortikulture. Spomenica: Zrinjevac, priroda, vrtovi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu, 100 godina gradske vrtlarije, 900 godina Zagreba, 1994., s. 172-181.
205Oplemenjivanje drvenastog bilja za potrebe hortikulture. Spomenica: Zrinjevac, priroda, vrtovi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu, 100 godina gradske vrtlarije, 900 godina Zagreba, 1994, s. 172-181.
 Mirko Vidaković, 1996: Oplemenjivanje hrasta lužnjaka u hrvatskoj - proslov. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 95
 Mirko Vidaković, 1996: Generativna reprodukcija. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 104
 Mirko Vidaković, 1996: Podizanje klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 127
 Mirko Vidaković, 1996: Međuvrsna hibridizacija. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 138
 Mirko Vidaković, Ante Krstinić, Joso Gračan, 1996: Čuvanje genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 140
206Vidaković, M., Schreiber, P., 1998: Dr. sc. Ante Krstinić (11. 2. 1936. - 10. 2. 1998.). Š.L. 1-2, s.109 PDF
 Mirko Vidaković, Davorin Kajba, Saša Bogdan, Vlatko Podnar, Josip Bećarević, 2000: Estimation of genetic gain in progeny trial of pedunculate oak (Quercus robur L.). GŠP vol. 37 s. 375
 Mirko Vidaković, 2001: Generativno razmnožavanje obične jele. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 315
 Mirko Vidaković, 2001: Međuvrsna hibridizacija. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 332
 Mirko Vidaković, Joso Gračan, 2001: Očuvanje genofonda obične jele. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 346
 Mirko Vidaković, Josip Franjić, 2003: Razmnožavanje obične bukve. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 264
 Golosjemenjače ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatske šume : Akademija šumarskih znanosti, Zagreb 2004. BIB
 (ČLANCI U ČASOPISU 'ŠUMARSKI LIST')

 *** ŠL 1955., s. 517-526; 1971., s. 170; 1977., s. 100; 1986., s. 468; 1995., s. 436; 1997., s. 322.
 *** ŠN, s. VIII, IX, XII, 161, 165, 183, 188, 195, 200, 294, 302, 304, 306, 350, 382, 386, 531-532, 539, 592.
 Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 127, 328.
 Jovančević, M.: Rad međunarodnog savjetovanja o šum. genetici u Zagrebu. ŠL 1965., s. 595-606.
 *** PŠH 1846-1976., s. 23, 43, 45, 98, 118, 127, 420.
 *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 4, 8, 40, 116, 117, 119, 121, 122, 128, 132, 133.
 *** ŠE 3, 1987., s. 572.
 *** ŠIM, s. 10, 67, 172-173, 178.
 *** Zbornik o Levakoviću. HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci 1992., s. 177, 178, 191, 195, 199.
 *** ŠIB, s. 11, 28, 55, 56, 70.
 *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. HAZU, Centar za znanstv. rad Vinkovci - "HŠ" Zagreb, 1996.
 *** Spomenica PMF. Zgb 1996., s. 37.
 *** HŠD 1846-1996., s. 296, 308, 362, 392, 413.
 Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista 1976-1995. ŠL 1997., s. 183, 189.
 *** SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 205, 479-481, 520-523, 570, 641, 653, 679; sv. 3, s. 92, 293-294, 332, 360.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 ***: Hrvatski leksikon drvnih tehnologa, Šumarski fakultet Zagreb i TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 2002. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 KAJBA, Davorin: Akademik Mirko pl. Vidaković - prof. dr. sc. dr. h. c. (1924 - 2002), ŠL 9-10/2002, s.544 PDF