HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
ĆIPIKO, Ivo
rođen
13. 1. 1869.
Kaštel Novi
umro
23. 9. 1933.
Kaštel Novi
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Potječe iz stare patricijske, porijeklom talijanske, obitelji. Otac Nikola bio je službenik i seoski učitelj, a majka mu je bila pučanka Marija r. Vuletin.
korekcija 200
Ivo je osnovnu Školu završio u rodnom mjestu, a franjevačku gimnaziju u Sinju. Poslije sukoba s redovnicima odlazi pješice u Bosnu. Boravio je u nekoliko manjih mjesta, ali nije mogao zaraditi za život pa se počeo baviti pisanjem.
korekcija 300
Svoje prve pjesme Utjeha i i Na Božić objavljuje u "Glasu Hercegovca" (1885. )
korekcija 400
Dobivši državnu stipendiju završio je Kraljevsko gospodarsko i Šumarsko učilište u Križevcima (1887.-1890. ), pa je postavljen za nadlugara u Nerezišću na otoku Bracu. Službovao je u Kotoru i na Hvaru do 1905., a zatim u Drnišu, Kninu i Vrlici (1906.-1909. ), a potom je premješten za kotarskog Šumara u Srbiju, ali tada se odvaja od Šumarske struke. Prelazi u Sarajevo za novinara. Od 1912. boravio je s I. Meštrovićem u Rimu.
korekcija 500
U vrijeme balkanskih ratova novinski je izvjestitelj s bojišta.
korekcija 600
Prvi svjetski rat zatekao ga je kao novinskog izvjestitelja u Carigradu. Zatim, iz Niša, piše za talijanske listove.
korekcija 700
Dobio je srpsko državljanstvo pa je postavljen za okružnog Šumara u Bitolju. Zbog toga je u Austro-Ugarskoj proglašen veleizdajnikom.
korekcija 800
Potkraj 1915. odlazi u Solun, Atenu, Krf i s Vojnovićem i Supilom odlazi u Rim, pa se opet kao novinar, a i političar vraća preko Korzike i Marseilla na Krf i opet u Solun. U to vrijeme sprijateljio se s Aleksandrom Karađorđevićem, pa 1918. dolazi u Beograd za inspektora u Ministarstvu Suma i rudnika.
korekcija 900
Ali od takva života obolio je od dijabetesa, a 1922. g. javlja se i rak želuca. Dva puta je odlazio u Beč, ali kad je shvatio da mu nema pomoći, povukao se u svoju vilu u Kaštel-Novom, gdje je među svojima preminuo.
korekcija 1000
Pred smrt uništio je sve svoje intimne zapise, pisma i neobjavljene dijelove dnevnika.
korekcija 1100
Ivo Ćipiko je nakon Josipa Kozarca najveći nas književnik -Šumar.
korekcija 1200
On nije bio Šumar birokrata - stoji u nekrologu u S. L.-Mrzio je pisarnu, a volio Sumu, radi nje same, radi njene veličanstvene ljepote. Volio je slobodnu prirodu i divno more, volio je dalmatinski krš.
korekcija 1300
Ta velika ljubav prema Sumi i prirodi nadahnjivala ga je u stvaranju književnih djela, koja u
korekcija 1400
književnosti zauzimaju istaknuto mjesto. Najviše je opisivao svoj rodni kraj za kojim je toliko čeznuo da je onamo posao kad je osjetio blizinu posljednjih dana.
korekcija 1500
Gotovo da nije bilo novina ni časopisa u kojima nije Ćipiko objavljivao svoje pjesme i pripovijetke. Mnoga djela prevođena su na strane jezike - od albanskoga, mađarskoga, slovačkoga, rumunjskoga, esperanta do talijanskoga.
korekcija 1600
Spomenimo samo neke naslove: Primorske duše, Zagreb, 1899.; Sa jadranskih obala, Mostar 1900.; Za kruhom, Novi Sad 1904.; Pauci (roman) u vise izdanja, Kraj mora, Dubrovnik 1911. i mnoga druga djela.
korekcija 1
Potječe iz patricijske kaštelanske obitelji. Školuje se u Sinju pa u Splitu, a potom odaje lutanjima po Bosni i prvim književnim pokušajima. Dobivši državnu stipendiju završava šumarstvo u Križevcima 1890., radi u šumarijama po Dalmaciji do 1909. i tada se ostavlja struke. Kao novinar izvještava iz Balkanskih ratova. Ostaje u Srbiji, prijateljuje sa Meštrovićem i Karađorđevićima, čak 1918. djeluje u Ministarstvu šumami ruda. Cijelo to vrijeme književno je djelovao i iza sebe ostavio značajan opus pa ga se više izvora smatra drugim najvećim šumarom - književnikom. Obolio je, vratio se u svoja Kaštela i umro 1923.
IMENIK
HBL
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...