HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
JOVANOVAC, Antun
rođen
8. 10. 1878.
Zemun
umro
10. 10. 1937.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Osnovnu školu polazio je u Zemunu, a završio ju je u Zagrebu, kamo mu je otac, sudski kancelarijski službenik, bio premješten. Srednju školu polazio je u Sremskoj Mitrovici, a zatim u Zemunu, gdje je maturirao 1897.
korekcija 200
Šumarsku znanost studirao je u Beču na Visokoj školi za kulturu tla. Školovanje je završio 1900.g., položivši posebno ispit iz bujičarstva.
korekcija 300
Dne 31.8.1900. postavljen je za šumarskog vježbenika kod Šumarskog odsjeka Zemaljske vlade u Zagrebu, a nakon kraćeg vremena poslan je na izmjeru bujičnih područja u okolici Srba u Lici.
korekcija 400
Idućih godina radio je na uređivanju bujica kod Srba i Zrmanje u Lici, a zatim kod Bešlinca i Žirovca u Banovini. Iako je spomenute radove obavljao stručno i savjesno, želeći raditi na specifičnim šumarskim poslovima, na vlastitu zamolbu 1904.g. premješten je kotarskoj oblasti u Sv. Ivanu Zelini, zamjenjujući oboljelog kotarskog šumarskog referenta.
korekcija 500
Marljivo proučava zakone. Stečeno poznavanje zakona primjenjuje u službi.
korekcija 600
G. 1905. zamjenjivao je kotarskog šumarskog referenta u Kutini. Iste godine položio je državni ispit za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva.
korekcija 700
Premješten je 1906. za šumarskog referenta kotarske oblasti u čabru, 1907. premješten je u istom svojstvu u Karlovac, a 1908. u Fužine.
korekcija 800
U šumama Gorskog kotara, uz redovite poslove oko uprave i gospodarenja područnim šumama, izrađivao je i privredne planove za brdske šume zemljišnih zajednica, priznate kao najbolje te vrste.
korekcija 900
Područje njegovog rada obuhvaćalo je i znatne površine krša te je uspješno radio i na pošumljavanju primorskoga krša. Kao vrstan stručnjak 1911. poslan je u tadašnje austrijsko primorje na proučavanje metoda i uspješnosti u pošumljavanju krša i goleti, a 1913. u renomiranim šumskim područjima Njemačke proučava isprobane metode uređivanja šuma, radi primjene u hrvatskom šumarstvu. Iste godine bio je premješten iz Fužina u Šumarski odsjek Zemaljske vlade u Zagrebu, uz napredovanje za šumarskog nadzornika, gdje radi na kontroli gospodarskih osnova.
korekcija 1000
Za vrijeme I. svjetskog rata, kao pričuvni časnik, bio je od 1914.g. na ruskoj fronti. Pred kraj 1916. kao neophodno potreban stručnjak vraćen je na rad Šumarskom odsjeku u Zagrebu, gdje napreduje u službi u zvanje šumarskoga savjetnika, a ubrzo i u zvanje šumarskog nadsavjetnika.
korekcija 1100
U prvoj polovini 1920.g. kao šumarski nadsavjetnik obavlja dužnost sefa Šumarskog odsjeka. Nakon toga ostaje u službi u Odsjeku do 1922. U međuvremenu škol. g. 1920.-21. predavao je na Šumarskom odjelu Gospodarsko - šumarskoga fakulteta u Zagrebu Šumarsku politiku.
korekcija 1200
G. 1922. premješten je, kao zemaljski šumarski nadsavjetnik, za
korekcija 1300
Šumarskog referenta Okružnog načelstva u Varaždinu, ali ubrzo je smijenjen iz političkih razloga pa, nemajući službenog zaposlenja, izrađuje neko vrijeme privredne planove za nadarbinske šume.
korekcija 1500
Premještanja se nastavljaju, pa je 1929. postavljen za direktora Direkcije šuma u Zagrebu. U to vrijeme sudjeluje na izradbi novog zakona o šumama.
korekcija 1600
Početkom 1935. ponovno je premješten Ministarstvu šuma i rudnika. Kao inspektor bio je sef Odsjeka za uređivanje bujica do 31.8.1935., kada je na vlastiti zahtjev umirovljen, nakon 35 godina neprekidnog aktivnog djelovanja.
korekcija 1700
Umro je u Zagrebu 1937. nakon kratke i teške bolesti. Sahranjen je na Mirogoju. Nadgrobno slovo održali su mu kolege Ante Premužić i Alfons Kauders.
korekcija 1800
Kakav je bio čovjek, može se zaključiti iz podatka da je oporučno, između ostalog, ostavio legat Matici hrvatskoj, a nije zaboravio ni siromašne u Fužinama, Karlovcu, Varaždinu i Zagrebu, gdje je najduže službovao.
korekcija 2000
U znak priznanja za savjesno službovanje odlikovan je Ordenom Belog orla V. reda i Sv. Save III. reda, a prigodom umirovljenja Ordenom Jug. krune III. reda.
korekcija 2100
Bio je redoviti član Hrvat-sko-slavonskog šumarskog društva, odnosno Jug. šumarskog udruženja.
korekcija 1400
G. 1925. pozvan je u Ministarstvo šuma i rudnika u Beograd i postavljen kod Generalne direkcije šuma za načelnika Odjeljenja za komunalne šume, a kasnije za načelnika Odjeljenja za pošumljavanje. Ali, već naredne godine premješten je u svojstvu šumarskog nadsavjetnika za šumarskog referenta u Varaždin, a 1927. za oblasnog šumarskog referenta Primorsko-krajiške oblasti u Karlovcu, gdje nastoji uvesti red u gospodarenju područnim komunalnim i privatnim šumama. Osobitu pozornost posvećuje pošumljavanju primorskoga krša i goleti.
korekcija 1900
Iako je imao opsežno i temeljito stručno znanje i veliko praktično iskustvo, razmjerno je malo pisao u stručnim časopisima. U Šumarskom listu napisao je nekoliko članaka. Tako iz 1920.g. nalazimo nacrt naredbe kojom se, da bi se spriječila sjeća većih šumskih kompleksa koji su došli pod udar agrarne reforme, iskorišćivanje tih šuma do okončanja postupka ima izvršiti pod državnim nadzorom. Nalazimo i njegov članak o "prinosu vlasnika nedržavnih šuma za šumsku upravu" (1922.). Kao poznati stručnjak za preborne šume 1925.g. piše o važnosti >normale< kod uređivanja prebornih šuma.
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...