DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 252 - Ajde, da u kratko spomenemo, što sve na austrijskom krasu uradiše, da toj nevolji pomognu. Kao sto austrijskomu državnomu žumarskomu đružtvu pripada zastaga, što je g. 1865. svojim sastankom na krasu navratio obću pozornost na tu rak-ranu na tieln naše domovine i uzeo raspravljati 0 sredstvih, kojimi bi se moglo pomoći, tako i austrijsku vladu ide hvala, što se je toga priedmeta odmah prihvatila i odonda na austrijskom primorju tako udesila rad, da je ne samo jedan dio kraške zagajitbe dovršen, već da su naišli na mnogo valjanih naputaka, koji će vrieđiti drugim kraškim zomljam. Vlada je počela ustrojbom nađzorništva za zagajivanje krasa i zametbom sjemeništa te rastionica u taj smjer, da iz njih daju priesadnice šumskoga drveća i voća to obćinam, to posebnikom ili bezplatnice ili za umjerenu plaću. Sve to uzgajanje priesađnica usriedili g. 1869. vrlo sgođno u tri velika sjemeništa, iz kojih se mogu namaknuti svake godino poprieko 4 milijuna priesadniea. G. 1868. namjestise po kraških zemljah i drugdje u taj smjer postavljeno šumsko državno redarstveno i kulturno osoblje te njemu predadoše poslove nadzornićtva kraškoga zagajivanja. Najprije imenovaše i dodieliše namjestničtvu zemaljskoga šumskoga nadzornika a za tiem sve po malo još tri povjerenika i tri pristava u austrijskom primorju a pet povjerenika i jednoga pristava u Dalmaciji, a svi ti činovnici postavljeni u stanovitih kotarih imaju slušati politične mjestne oblasti. Ti organi imadu uz ostale poslove i obćeniti šumski katastar stvoriti a svake godine c kr. ministeriju izvješćivati, kako im napreduju poslovi. Najviše se iztiče zapođjeven rat na krašku neman u austrij skom primorju to stečenimi pobjedami, to naukom ondje crpljenom Pogledajmo dakle kritično, kako je prije sve bilo n toj pokrajini, a onda što se je sve uradilo, da stvar okrene na bolje. Imprepiranje drveća. Posjetili tkogođ Stuttgart, čuditi će se kad ugleda taj glavni, virteinberžti priestolni grad, većim dielom iz drveta sagradjen, a osvjedoči se da ove stare gradine već.više stoljeća svakomu uplivu vremena prkose. U Švedskoj nalazi se veliki broj drvenih crkva, koje su još u trinajstom stoljeću građjene; u pokrajini Dalekarliji |
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-- 253 — obstoji još i sada bića Ornoeva, koja je bila pozoristem onoga poznatog đogođjaja, kod kojeg se je veliki Gustav Yasa odlikovao. Isto tako nalazimo n Švicarskoj jos mnogo drvenih građjevina, koje svojom bogatom, složnom ornamentikom na gotičku periodu živahno opominju, te koje sn jamačno jo,s prije reformacije gradjene, a to isto nalazimo i u Halberstatu, Brunsvigu, Vestfalenu i po mnogih drugih gradovih Njemačke i Franceske. Kad se ono prije njekohko godina rušila Strahembergova palaca u Beeu, da se za ravnateljstvo državnih željeznica priredi, vidjelo se mnogo starih, ali neoštećenih i još dobro uzdržanih greda i balvana na gradilištu ležećih. koji su iz starih tavanicah to zgrade skinuti, da se za novu gradnju opet upotriebe. Pošto ta zgrada još iz sedamuajstog vieka potiče, to se može odtuda punim pravom zaključivati, da drvo, za gradnju dobro i vješto priredjeno. kroz više stoljeća služiti može, pa sve da se i na mjestih, na kojih je drvo svakoj nepogodi vremena i zraka izvrženo, n. pr. za tavanice (prokole, Dibbelbaurae) upotriebi. Promotrimo li ovim radostnim pojavom nasuprot današnja izkustva, koja si pri današujoj uporabi drvene gradje dnevice žalibože dosta sabrati možeuao, gdje na primjer, kao u Pešti do 70 novih kuća nenastanjenih stoje, a to zato, što im je gradja, s kojom se još za gradnje dotičnih kuća zlo postupalo, sada posve otrula, te prieti da se svakim časom poruši, to i nehotice moramo pitati: tko je kriv tim, žalostnim pajavima, koji proti sigurnosti tjelesnoj, kao i proti sigurnosti posjeda u tohkoj mjeri prieti? Nadalje, odkud proizlazi, da naše sadašnje drvene ladje od toh kraćeg su trajanja od onih, koje su njekad gradjene? Zašto napokon željezničke prečage (Sch\veller) već za 7—8 godina otrunu, docim su u starije doba u zemlju posve ukopani stupovi po više decenija truleži prkosih? Na ovom će ponajviše biti krivi: brzoća, kojom se danas gradnje podižu, radi čega se drvo kroz cielu godinu sjeći mora, samo da se potrieba pokrije; ona žurba kod gradnje, koja nedopušta, da se s đrvetom dobro i vješto postupa, naime, da se j vrieme odsieče, uredno okreše, završi, oguli, izsuši. i što više izlužiti može; nemarnost graditelja, koji zapustiše prisvojiti si postupak tvornici, željezničkih vagona, koje drvetu prije nego ga upotriebe, onu snagu trajanja dati umiju, koju toh napregnuta željeznička služba zahtjeva. Uz te sve nevolje osjeća se još sve više padanje množine drva, a posljedica tomu je povišenje ciene, koje nedopušta, da drvo |
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 254 — Tia skladišta duže vrieme leži. kojim načinom bi .se ])ar nješto izsušilo. Ove okolnosti zahtjevaju. da se što brža i ,sto odlučnija sredstva poprimi], koja bi drvo drugim načinom proti razornim silam prirode obezbieđila, a najbolje sredstvo tomu je takozvano napajanje drva parom, kojom se gnjiloća prieci, t. j. impregniranje. Medju nacinih, koji se n tu svrhu preporueujn obećaje, po Eosthornovom. prije njekoliko godina n doljnjo-aiistrijskoj obrtnoj zađrugi izraženom uviđjenjii, najbolji uspjeh onaj postupak, što ga je bivši admirelitetski savjetnik c. kr. pukovnik Libert pl. Paradis, iznašao, i koji je u Austriji za tu struku patent dobio. Ovaj postupak osniva se na impregniranju drveća jednom smjesom lucbeno sastavljene kiseline iz kreosota i karbonalovine, koja gnjilež u drvetu sasvim ntamani, kad se snhim priekapanjem priredi i tako npotriebi, da poput parenja na drvo djeluje. Ovaj način postupka, koji je još prije više godina, na izložbah n Beču, GraeUj Modlingu. Napolju, Londonu i Seehshausu nagrađjen, i kojeg nceni strukovnjaci kao opredieljenoj svrhi podpuno odgovarajuće sredstvo pronalaze, ima još i tu prednost, da se čovjek o uspjehu i trajanju toga postupka kroz mnogogodišnje pokuse osvjedočiti može. U napomienjenoj izložbi u. Sechshaiisn nalazi se naime jedna količina impregniranih drva, razne vrsti na ugled, koja su od 20. veljače 1872., najednom po željezničke prečage nepovoljnom mjestu — u jednom prosjeku kod Leobersdorfa — dakle preko pet godina, ukopana bila. Sva drva su neoštećena; a nepokazuju na sebi nikakove promjene. Njihove ostružine su čvrste i krte, a popriečan rez napokon pokazuje jednako probijanje impregnirajuće mase u drvO; on je jednake boje, izgleda kao rožina, te diši na katran. Sve vrtočine za khnce „chaira´´ oštrih su bridih, a ostružine, koje su slučajno kod tesanja na drvu ostale, bile su posve nepromienjene. Za osobito blagodaran predmet medju tom gradjorn napominju crno Bukovo drvo, koje impregnaciju najbolje prima. Sva ta izkopana drya nose na sebi certifikat od strane uprave c. kr. južne željeznice. Da uzmognemo prilični pregled prištednje dati,- koja se ovim postupkom impregnacije polučiti dade, pustit ćemo ovdje jedan mah proračun o godišnjem potrosku na željezničkih prečaga shediti. Po službenih izkazih bilo je koncem veljače t. g. u Austro-Ugarskoj željeznica u radnji 17.359 kilometara, ujedno sa prugom Temišvar- Karansebeš 98-4 kilometra, od ovih su sa dvostrukom kolotečinom,, kojih se dužina jednostavno priračunati može sa 1512.75 kilometra, |
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 255 — k ovom dolaze jos silne kolotečine po kolodvorifa/nadalje kolotečine onih željeznica, koje se još u gradjenjn nala/.e, te napokon i one zaokružirajiićih željeznica sa 829.85 kilometra; ukupno dakle n okruglom broju na 20.000 kilometara ili 2650 milja., Svaka milja potrebuje do 30.000 kub. stopa drva, po kojem se dakle na cieloj dužini 79,500.000 kub. stopa željezničkih precaga u porabi nalaze. Pošto dakle samo hrastova ili arižova, precaga do 8 godina traje, za koje se vrieme s novom izmieniti tliora, proizlazi količina od prilike sa 10,000.000 kub. stopž, kao godišnja potrieba za svrhu izmjene. Ova potrieba odgovara od prilike proizvodu jedne šumske površine od 37 austr. cetvor. milja, koja bi se izsjeći imala. Da tolika potrieba neće se za dugo pokrivati moći, najbolji je dokaz, da ova površina sačinjava . 65. diel naše ukupne šumske sastojine; promotrimo li, kohko za radnju nepristuptiih šuma imade, i da u cieloj šumskoj sastojini hrastovo i arižovo drvo na mnogih mjestih tekar manjinu sačinjava, to se za cielo može već sada zaključivati, da potrieba tehn. drva prirast i uzgoj sama u veliko nađmašuje, a da gradjenje željeznica malo po malo sve veće protegnuće zadobiva, to će naskoro doći vrieme, da će hrastove i arižove -šume u toliko se smanjiti, da se ni potrieba neće više pokriti moći. Ova bojazan nalazi već i u tom izraza, što su mnoge željeznice u svojih radionicah ustrojile i zavod za impregniranje drveća, ah. ovi,.zavodi impregniraju izkljućivo samo hrastovo i arižovo drvo, ´""/´ "´Bez dvojbe je dakle, da bi postupak gorenapomenjenom ravan, koji bi i manje vriedne vrsti drva, n. pr. crnu bukvu, za namienjenu svrhu priređjivao i duže trajućom učinio, vrlo probitačan bio, što više, odgovorio bi jednom neodklonivom. zahtjevu. Pošto je crna bukva, po iztraživanju profesora dr. Eksnera drvo, koje se po cieloj monarkiji u ogromnih sastojinah nalazi, k tomu se najvišji i najljepši trupci za gorivo pocjepaju, jer se za obrtnu gradju vrlo slabo rabe, to bi od mnogo veće koristi bilo, kad bi se ovo zanemareno drvo više cienilo. Da bi se tim vrlo velika, da milijune dosizavša prišteđnja postigla, proizlazi već odtuđa, što bi se ta prištednja već prve godine izmjenom starih željezničkih precaga sa novim iz bukovine priredjenim, kroz jeftiniju nabavu istih, a kasnijih godina — predpostavljajući, da impregnirana bukova precaga barem 20 godina izdrži — zbog ciene i manje potriebe za izmjenu, u mnogo većem stepenu postigla. Za primjer navesti ćemo, |
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 28 <-- 28 --> PDF |
;: —266 — _ đa bi za saclašiiju eiehi dužinu nkupiiih željeznica potrieba od 10, = na 4,000.000 knb. stopa pala. Jednaku hasnu pruža nam taj postupak pri uporabi njegovoj na visokoj gradji i kod gradjenja brodovah, i to u pogledu na trajanje konstruktivne gradje, kao i stoga što se tim i promjena prvobitnog oblika, koja bi inače kroz razpueanje, sasušenje ili izvitlanje nastati mogla, zaprieči, pružajući još i tu pogodnost, da se drvo bez obzira na godišnju dobu odsjeći i još posve sirovo impregnirati može. Koja neprocienjiva vriednost neproizlazi iz ove postajanosti za razne oplate vratž., prozorah i u obće za sve tesarske i stolarske poslove? Nadalje leži u tom postupku jos i ta korist, da impregnirano drvo u svojoj težini znatno gubi, te za 10 do 20 postotaka laglje biva, što već u pogledu ođpreme osobito priznanje zaslužuje.´^ Sto se pak. nosnosti građje tiće, istina je doduše, da ovaj postupak u tom još nije pokušan, ali se ista za cielo može pređpostavljati, pošto impregnirano drvo na žilavosti i čvrstoći prije dobiva nego li gubi. U ostalom je oprieka proti gnjileži, kao i proti raznim razornim, kukcem, kao što je drvotoć i vrtušica, tako snažna, da svaku sumnju odstranjuje, ođležana i takova drva, koja su već gnjiliti počela, pa i sanaa bjelika, dobije kroz ovo impi-egniranje toliko čvrstoće, da se od nove i zdrave građje samo za malo razlikuje, a ovo se uvidilo i kod napomenjene izložene građje, te koje osim toga još i mnoge strukovne svjedočbe potvrdjuju. Napokon nam je još napomenuti, da se sastojine ove impregnativne mase svagdje mogu dobiti, nisu skupe, te se i od iverja i drugih odpađaka kod obdjelavanja građje na sasvim jednostavan i primitivni način zgotoviti dadu. Ovaj postupak parenja sa a_iitiseptičkom parom ima proti onomu sa kovinskom, spli još i tu prednost, da u drvo ubijeni klinci i drugi željezni dielovi nepohrdjaju i nepostaju klimavi, a izparenje ove impregnativne mase nije niti zdravlju škodljivo niti je pak drugčije kako pogibeljno ili neugodno. |