DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 46 — Drugi izlet hrvatsko-siavonskog šumarskog družtva. Izvjestitelj kralj. šum. profesor K. "F. Hlava . Isto kao prošle, tako je i ove godine obdržavajuću glavnu skupštinu hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva, zaključio jedan družtveni izlet, koga je družtvo ovaj put preduzelo u šume njegove svjetlosti kiieza Maksimilijana Tliur n-T aksisa , na njegovoj gospoštiji Zelin-Cice. Jutrašnjim vlakom dne 12. listopada 1877. razstane se družtvo na ćelu sa svojim predsjednikom i prvim pocastnim {danom hrvatsko - slavonskog šumarskog družtva,. gospodinom vrhovnim nadzornikom dobara i bivšim ravnateljem šumarske akademije, Josipom vitezom Veselijem, sa prijatnim i gostoljubivim gradom Siskom, te nakon kratke vozitbe stigne u pol 7 satih na kolodvor u Lekeniku, gdje ga nadšumar gospoštije kneza Thurn-Taxisa, gosp. Bayer, srdačno pozdravi. U stanu nadsumarskom očekivaše sve ucestnike toga družtvenog izleta jedan dobro postavljeni stol, pri kojem gosti doručak uzeše. Nakon poldrug sata posjedarao na pripravljena kola i počnemo naš izlet sa obln:)dom šumskog kotara Cerje. Na putu u selu Poljane im.alo je družtvo priliku, da pobliže pregleda istom sagradjenu lugarsku kuću. Ova je kuća prizemna sa dvie prostrane sobe, kuhinjom, izbom, pivnicom i tavanom uz jednu štalu za dvie krave, dva krmeta i posebnom stajom za perad, drva i sieDO. Po tome se dade dakle viditi, da se gospoštija za stanove šumskog ćuvarskog osoblja dovoljno hrn\i-., da toliko, da se u tom pogledu više niti zahtjevati može. Dalje zatim učini gosp. nadšumar Bayer ucestnike izleta [jozomrm ]ia jur obavljajuce radnje oko podignuća šumskog ogrri.nicenja. Ovo granice sastoje se bo iz izkopane grabe, koja se okolo šume, dotično pojedinih. šum.skih srezova, na rubu ograničavajuće linije vnće. te se mogu ovakove granice, pošto iste^, osobito^u dolinab, svakom, šamoposjednikn, koji svoj posjed sa cvrstimi i dugovjecnimi granicami zaogranićiti želi, najtoplije preporučiti. Ove grabe su na ušću široke 1-2 mtr., duboke OR´ intr, a na dnu imadu širinu od 0-3 metra, te služe ujedno 11 povodnih predielih za odtieaiije vođe i prieče marvu, da u Humri nenlazr Iz grabe izkopana zemlja slaže se na strani TKI ograničene šume tako, da iz iste postane nasip, u koji se onda |
ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 47 <-- 47 --> PDF |
WSB9BP!SPHiBSHWB!!HH - 47 posadi kapinika (nerod, bagremi), te se tako živa ograda dobije. Od početka tili ograničavajućih radnja, Jiaime od 1. listopada 1876. bijaše dosad o0.360 kub. mtr. takovib pograničnih graba uz trošak od 6365 for. 2 nove. iskopano , te dodje 1 metar n pošumljenom tlu na 14 nove., a u čistini na 10 nove. Kako ove radnje gotove budu, te se pojedina gospodarstva dovoljno ograniče i jedno od drugoga razluče, sastaviti ce se jedna pogranična karta uz registar, u kojem će sve te granice točno opisane i označene biti, po sliedećem primjeru: ü tlraničue oznake a Udaljenost Ime i sta-f Oznaka graFodpis h rioyJste I jednog po nično prnge. e, pogranie pogranie-1 graničnog ako ista sa ;^´ )iog sn u broj STOJStVO znaka od 5 no2; snprayoa sDn/Ä tieuć´i sß sjfida. drugog ri sjftda , kut Nakon V4"^^^tne vozitbe kroz šumske površinCj koje su prilikom izlucbe šumskih servituta god. 1870. u neograničeni posjed gospoštije došle J. ponajviše sa brezom, jalžoni. grabovinom i drugim šikarjem pošumljenej stigne družtvo na jednu 32.225 Hektara (56 ralih) veliku čistinu ^ koja je godine 1876. i 1877. sa žirom umjetno posijana bila. Ovo sijanje žira pređuzima se na čistoj snmskoj ledini obično za plugom \i jedan metar širokih ređo\n.]i, te se žir sjemenjak (hrast lužnjak i kitnjak) u razore tako posadi, da jedan od drugoga bar 8 cm. udaljen i razmjerno zemljom pokriven bude. Na više suliili i pjeskovitib mjestili posije se bieli i crni bor, ali ipak uviek samo sa umiešanim hrastovim žirom.. na vine suncu izvrženih nabrežjili posadi se njesio i pitomog kestena i oraha (juglans regia). Ovi uzgoji napreduju uz izvrstno čuvanje od strane gospostijskog ču^Mi^skog osoblja "^´rlo dobro, a proti prevelikom uplivu sunca nalaze i bnjnoj travij koja na takih mjestih izraste, zadosta zaklona. Druge šumske čistine, koje još na sebi imaju njekoliko breza, jalža, grabića i drugoga kojekakvoga šipr´aga, te koje još iz vremena hrdjavog gospodarstva prijašnjega posjednika |
ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 48 — potiču, pošumljuju se sada, i to načinom za motikom, gdje je kad prikladnije i bolje, te se tako povremeno kvastovim žiiom nasadjujuj žir se sadi u ovom lazgoju obično na 0 3 metra razdaleko, a ovaj način posuniljenja pokazao se toli sliođan, da su mlade biljenice već u prvoj godini dostigle visinu od 0 2 metra. Sa kakovim uspjehom pako kneževsko upraviteljstvo sumah svoje uzgoje u obće izvadja, neka pokažu sliedeći podate i: U godinah 1873/4.—1877/8. izvedene su sliedeće šumske kulture: a) umjetnim načinom posijane i posadjene: 550.715 Hektara (967 ralih) sa troškom od 10.334 for. a. vr., t. j . po hek taru poprieko od 18 for. 76 novč. hj naravnim putem, kroz strogo čuvanja u branjevinali: 3,300.968 Hektara od godine 1874.´do 1877." Sve zabranjene povrSine leže ponajviše u iiizinali i sastoje se većinom iz dobe pi^vašnjeg prebornog šumai^enje potičueih šumskih sastojina, koje su nemilice opustošene tako, da se na njim jos danas samo njekoliko prestarih i bez ikakove vriednosti stojećih hrastova nalazi. Na ovih prostraniji povr^inah, dakako da se zbog neprestanog žireitja i paspvine nikad podmladak sve do godine 1874. nije dignuti mogao, odkad su ali ovi šumski dielovi strogo zabranjeni, pokazuje se posvuda bujan hrastov podmladak^ te će trebati ovoj repro(fukeiji prii´ode samo još nješto umjetnog nasada, pa da se ciele čistine u zehnii gaj pretvore. Gdje su naprotiv mladf-^ hi´Ostove biljenice^ već dobro se poprimile i u vis pošiknule, ter pOMimljenje posvema uspjelo, tu se opet cisti ipovromenom sjećom proredjuje, da bi se tim načinom jednake sastojine postigle. Slo se daki*racionalnim gospodarstvom postići može, nelca iz\oh- rdtntelji iz jur navedenog razabrati, te je za željeti, da bi se mnogi od naših hrvatskih šumskih posjednika uzeo dobar priuijer na hvaljenoj xipravi sumali kneza Thurn i Taxisa. Pošto su ućestnici družtvenog izleta još uzgojna mjpsta (´retež i Seliška jama podrobno pregledali, te na licu mjesta vrhu dobivenog izkush´a kao i vrli a za kultnre upo triebljenih sredstva, svoja pojedina mnienja izrazili, nasiavi đružtvo svoj izlet. Mimogj-edno još je za S])omcnu1i^ da jo gospostijska uprava >sve kroz gospoštijske sume vodeće obćinske |
ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 49 — putove, koji su od vajkada već po okolnosti tla kojekuda krivudalij sada na mnogih mjestih premjestila i komunikaciji prilagodila, a na ovom ponajveća zasluga ide g. srezkog šumara Vojtjeha Všetecku , koji se je osobito za premještenje obćinskog puta u mjestu Cerje zaslužnim učinio, što je ovaj put^ koji je osobito u kišovitoj godišnjoj dobi neprohodiv bio, iz sobstvene nakane pomoćju tamošnjih stanovnika prilično izpravio i za podvoz sasvim dobrim učinio. Poslie V4"Satnog odmora u šumarskom stanu u Cerju podje družtvo kroz jedan diel kneževske šume Funjave c do mjesta P e š ćeni c e, gdje je jednu jur u gradjenju nalazeću se šumarsku kuću pregledavalo. Nutarnje prostorije iste kuće sastoje iz 3 sobe za obitavanje i 1 sobe za pisarnu, nadalje kuhinje, sobe za služincad i izbe za jestvine, i to u prizemlju, na tavanu pak još jedna soba, a pod cielom kućom boltana pivnica, uz koju se još pripadajuće gospodarstvene zgrade, kao štala, suša itd. dogradjuju. Dotične gradjevne osnove i troškovnike vrhu šumarskog i lugarskog stana obielodaniti će iz naklonosti gosj). nadšumar Bayer sA^ojevremeno u hrvatskom dielu našega družtv. lista. Odovud krene se družtvo na pregledanje u gradjenju nalazeće se nuzgredne željeznice za sobstvenu gospoštijsku ođpremu drvah iz šume Burdelj . Ova projektirana željeznica ima svrhu, da olakša ukorišćenje iste 1150.92 Hektara (2000 ralih) velike većinom već prekodobne bukove šume. Pruga je nablizu 15 kilometara dugačka i sjediniti će se kod mjesta Pešćenice sa južnom željezničkom prugom Zagreb-Sisak. Po podatcih, koje je g. nadšumar Bayer skupio, uviditi je, da će se rečena željeznica dobro rentirati, a osobito pospješiti će izkorišćenje, dotično omogućiti opet pomladjivaiije ove velike prestare sastojine. Pobliže podatke, tičuće se ove željeznice kao i glede postavljenja pruge, njezinog položaja, gradje i t. d. nemogu se zasad još potanko opisati, no vremenom, dok to moguće bude, donieti ćemo u družtvenom listu potanki izvještaj, koji će nam po dobrovoljnom obećanju g. nadšumar Baye r dati. Ovaj zaista vrlo zanimiv i liepim ^a-emenom pospješeni izlet zaključi družtvo sa svečanim družtvenim objedom u gostioni u Buševcu, koga je njeg. svjetl. Thurn-Taxis kao pokrovitelj hrv.-slavon. šumarskog družtva, svim učestnikom toga izleta, u jednoj, sa lovnim i šumarskim emblemami ukrašenoj dvorani 4 |
ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— BO — prirediti dao. Pri objedu uznese gosp. poöastni elan vitez pl. Wesely pTvu napitnicu na Njegovo Veličanstvo našeg cara i kralja kao i na njegovog malodobnika presvjetlog kneza Maximilijana Tburn i Taxisa, koju svi gosti burnim uzklikom prime i uz gruvanje mužara pozdrave sa trokratnim „Živio!" Slučajno bio je baš na isti dan, 12. listopada, i imendan njegove svjetlosti kneza Maximilijana Tburn i Taxisa, te usljed toga odpravi đružtveno pređsjednictvo na želju svih uöestnika izleta na visokog pokrovitelja našeg đružtva, putem postaje Lekenik slieđecu najsmjerniju brzojavnu čestitku: „Njegovoj svjetlosti knezu Maximilijanu Tburn- Taxis u Regensburg. 5,Sakupljeni članovi hrr. - slavon. šumarskog druživa, na družtTenoin izletu u šume kneževske gospoštije ZelinČičo, šalju Njegovoj svjetlosti, svomu visokom pokrovitelja gromni „Živio !^* sa najusrđiiijom čestitkom k današnjemu visokom imendanu." Zatim se uznesoše još više srdačnih napitnica, a naime na gosp. đružtvenog predsjednikaj pocastnog elana viteza Weselya, te na druge ucestnike ovoga izleta, a đružtvo zabavljaše se međju sobom još dugo uz veselu glasbu, koja je za cielog objeda svojim umiljatim zvukom cielom sastanku što đražestniji utisak davala. Na gornji brzojavni pozdrav odzdravi Njegova svjetlost družtveni pokrovitelj sliedećim brzojavom: „Pveđsjeđničtv u hrvatsko-slavonsko g šumarsko g d r 11 ž t V a. Lekeni k u Hrvatskoj. Njegova svjetlost knez Maximilijan zahvaljuju se na prijatnom spomena i čestitki k imendanu, Baron Reicblin, dvorski kavaljer.*´ |