DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 32 — U gorab ne dade se doduše uviek -cestovna mreža spajati sa razdieljenjem u srezove, buduć ovdje ustrojstvo mnogo više upliva, nu poći će i tu kadkad za rukom prištediti mnogo puteva, ako se neće graditi putevi, već se srezovi ograničuju naravskimi cestami, kao: potoci, dolinami gorskimi kosami i t. d. Ako i nije projektiranje cestovne mrieže na premrežanom tlu tako lahko moguće kao u ravnici, ipak neće to toli tegobno biti upravitelju, kad ima kartu ob ustrojstvu tla u ruci, tiem manje, buduć si može svoj projekt u sobi nacrtati i glavne puteve označiti, samo ako znade za mjesta konsumpcije i približno uzdizanje (uzgon) svojih puteva. Nije li mu uslied strmine tla sa jednostavnom linijom pomoženo, može pomoću krivulja, a da ne prekorači maksimum uzgona, postići svoj cilj. Podlogom svakoj njegovoj radnji ostaje pako karta. Pogledajmo si jednom naše brvatske i slavonske šume u gorak. Koliko obilje drva! a kad pitamo za prometne puteve, pokazuju nam ili uzke skrajne puteve ili naglo se uzdižuce pomoćne puteve, koji mogu svojom porabom lieti i zimi, Ijudem i životinjam. biti pogibeljni. Tu vidimo ogromne šume, obsižuće više četvornih milja, a nikakove prikladne ceste; vidimo, kako tisuć i tisuć hvati drva u šumi iztrune, kako burom svaljena gorostasna stabla, koja bi već sama za se reprezentirala malu glavnicu, propadaju, ne pružav nikakove koristi. — Čega ne bi sve bilo iz tih šuma, koliki bi se izvori bogatstvu tiem otvorili, kad bi sistematično gradjena cestovna mreža učinila odvažanje šumskih produkta mogućim. Ovdje nije zadaća gospodara sijati ili odgojivati, već nastojati, da se šume i koristno rake. Nu i u eumah u ravnici ima toga dosta za šumara, da učini. Kamenju, koje nalazimo u naših hrvatskih gorah, ne ima u ravnici, ni traga, nije dakle čudo, ako su naše ceste, ponajpače u Slavoniji, samo za najljuće zime ili najtoplijega lieta prohodne; u kakovom se onda stanju nalaze šumske ceste, jedva je moći i pomisliti. — Nu ako nam i manjka u Slavoniji kamenje, f^tono trebamo za popravljanje i gradjenje naših cesta, imademo u zalihi dosta bezkoristnoga drvlja, koje može po okoluostih nadoknadjivatido stanovite granice kamenje. Kolika množina suhara igranja ostane ležati u aestarih, koliku množinu proklastenih debla M dobili proriedjivanjem naših mladih šu^ |