DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — dobe sastojine, kako to učinismo i u priležećoj skrižaljci II. I tako vidimo, da bi prema toj, po nacelih o zemljištnom čistom prihodu pravilno sastavljenoj skrižaljci imala biti doba financijalne sječe ove sastojine, predmnievajuć dakako postignuće najvećega užitnoga iznosa (Boden-Nutz-Efektes) u 110. godini obhodnje, t. j . onda, kada nam se ukupni čisti prihod (bez kulturnih troškoya) izkazuje u iznosu od 1035´05 (b.) for. Nu prihod se ovaj sastoji iz sbroja svih medjutim unišlih dohodaka toli za drvo, koli za razne plodine, šiške i pašarinu, od koga se dobiva tek diobom te ukupne prihodne svote sa postotnim cinbenikom t. j . viškom jedinice za 110 godina brutovriednost od 73 for. 37 novč., a tek od ove ima se sad još odbiti glavnica čuvarsko-upravnih troškova u iznosu od 96 X 100 g = 38 for. 40 n., da dobijemo traženu čistu zemljištnu vrieđnost (zajedno sa porezom) u iznosu od 34 for. 97 n., tako da pravi čisti godišnji prihod iznaša samo 87.4 novčića. Naravno je pako, da je toli za mladje , koli i za starije sastojine taj iznos manji, pošto isti najprije do 110 raste, zatim opet pada, dok n. pr. već u 140. godini samo još 79.7 nov, iznaša. Iz toga pako sliedi, ne samo da su zemljištni čisti prihodi šuma u razno doba obhodnje raznoliki, već i to, da su isti u mladjih sastojinah dapače i negativni t. j . da takove mlade šume u obće ne davaju prihoda. Predpostavljajući nadalje, da nam pojedine 20-godišnje dobne perijode ove skrižaljke predpostavljaju jednake godišnje sjeČine, dobili bismo ono savršeno dobno razmjerje, kako si ga samo željeti možemo, a naravna je stvar, da bi u tom slučaju svaki tih šestara ili godišnjih sječina sam za se imao za čitave dobe obhodnje nositi sve toli uzgojne i dinge troškove, koli i sve ine prihodne terete svoje, dočim bi tek onaj još možebitno po tom preostali prihodni višak bio onaj. porezu podpadajući t. z. čisti zemljištni prihod. Ako pako tu istinu priznamo, to je nedvojbeno dokazano, da ima svaka pojedina godišnja, sječina ili šestar u šumi samo svoje vlastite troškove pokrivati i nositi, a da je posve nepravedno, ako rabimo eventualni prihodni višak takovih pojedinih sječina za podmirenje troškova inih pasivnih sječina. |