DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 41 — drvo imade za 29 do 47"/o veću težinu od suhoga. U smieru osi iznaša stezanje 2 do lO^/o, u smieru godova B do G^/o (Nbrdlinger). Prevoznost je B.69 kgr. Drvo je prilično tvrdo; kalavost prilično velika i liepa, trajnost nau na prostu neznatna, u vlagi velika, a još veća u suhom stanju. Bielj izvrgnuta je napadaju raznih kukaca (?). Ohzirom na porabu pako veli, da je drvo shodno za krovišta i gradnje u vodi; izvrstne kalavosti radi da daje dobre dužice, da je najbolji materijal za vinogradsko kolje i drvene obruče, a svoje vrstne prevoznosti radi da se iz njega prave baš izvrstna tonetska (zavinuta) pokućtva. Ugljen kestenovoga drva, veli, veoma se traži, a gorivost drva mu iznaša, uzevši onu bukovine = 1, do 0"6& (po Theod. Kartingu). Koliku trajnost pako kestenovo drvo kano gradja posjeduje, svjedoče nam medju ostalim i mnogobrojna krovišta iz kestenovoga drva, katedrala po Francezkoj i Spaniji*, kao i svietu znani westminsterski dvor u Londonu, a poznati tehnolog K. Gayer veli, da je kestenovo drvo obzirom na trajnost istovjetno istoj hrastovini. Koli vrstne dužice se pako dobivaju iz kestenovoga drva u Grčkoj i Italiji, obće je poznata stvar. Isto tako se u nas po gornjoj Hrvatskoj već davno kestenovo kolje osobito rado kupuje od vinogiadara. II Francezkoj je još godine 1817. neki Michel u Lyonu pronašao, da se kestenovo drvo prekrasno dade kao crnilo upotriebiti, tako da je on danomice u t\\ svrhu u svojoj tvornici (od 1822^—55) do 50 centi kestenovoga drva potrošio.** Kašnje je isti počeo kestenovinu rabiti u strojbarstvu, a francezki su lučbari dokazali, da kestenovo drvo i hrastova kora po prilici istu količinu tanina u sebi sadržavaju, i to kora ll-4:"/o, a drvo 12´´/o. Francezi takodjer tvrde, da poraba kestenovoga drva čini strojenje za 20°/o jeftinijim od hrastove kore. Najviše tanina imade kestenovina, kako se to pokusi pronašlo, u 60. do 80. godini, što je bez dvojbe vriedno, da se i kod nas uvaži. Akoprem ima kestenovo drvo, što se gorivosti tiče, približno istu vriednost sa briestovinom, jelovinom i borovinom, to ga ipak sviet vele nerado kupuje, nu tim radje kupuju i traže, kao što to već i gori spomenusmo, kovači i bravari kestenov ugljen. *) Vidi K. Gayer „Forstbeniitzung" str. 98. **) Vid; Wesely. Osterreioliisohe Monatselirift. 1868. str. 140. |