DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 217 — ljamo. U ovo doba vidimo nadalje, kako Šporer i u javnih za onda postojećih glasilih jedan međju prvimi poćimlje u prilog šumarstva kao i šumarske znanosti u nas djelovati. Veo od g. 1840. počeo je Sporer u „Croatii" (listu, koga zagrebački rodoljubi izdavahu) saobćivati razne strukovne članke, a malo kašnje već je i jedan od glavnijih suradnika „mjesečnog lista", koga to doba „brvatsko-slavonsko gospodarsko dražtvo" izdavati poče, Šporer je u tih listovih prije svega zagovarao potrebu ustrojstva šumarske škole u Hrvatskoj, u kom ga podhvatu vjerno podupiraše medju ostalimi osobito šumarnik grofa Erdodija, Karlo Kos. Osnovu pravila za hrvatsko-slavonski šumarski zavod objelodanio je Šporer u „mjesečnom listu" za svibanj god. 1843Osnova ta sama po sebi toli je zanimiva, da je vriedno i koju više 0 njoj tuj - još spomenuti, jer ne samo daje pomno i vrstno izradjena, no i zrelo razmišljena. Sastoji se iz 38 paragrafa, od kojih ćemo bar §. 1. spomenuti, kako sliedi: ,^Kao god što domorodno gospodarstveno družtvo ide na poboljšanje svega kolikoga gospodarstva i svih njezinih grana, isto tako narodni šumarstveni zavod kani sa svimi, koje su mu pri ruci, silami pomagati domaće sumarstyOj ovu toli znamenitu gospodarstvenu granu." Ciela se ta osnova dieli u četiri odsjeka, od kojih odsjek prvi sbori o čeljadi šumarstvenoga zavoda i njezinih dužnostih, ter se n. pr. u §. 8. kaže: „Službu na tom zavodu može dobiti samo onaj, koji je na kojoj javnoj šumarskoj školi svršio nauke, a i svjedoćbami može dokazati, da je više godina u šumarskoj struci prakticirao. Ljudi bez ikakve temeljite nauke da se ne primaju. Zemljomjernik i risar na tom zavodu da bude samo onaj, koj je na kojem sveučilištu dobio diplomiij a od domaćega poglavarstva dopuštenje, da mu je slobodno zanat svoj tjerati; U ostalom pako će imat vazda prvenstvo domaći sinovi itd." U odsjeku drugom spominju se nagrade, koje bi imale pojedine gospoštije zavodu godimice davati. U trećem odsjeku razpravlja se ob odgojivanju sposobnih šumara, lovaca i zemljomjerača na tom zavodn, o izpitih itd. U četvrtom odsjeku pako govori se o nadzoru i odnošaju zavoda prema hrvatsko - slavonskom gospodarskom družtvu itd. |