DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 46 <-- 46 --> PDF |
-- 278 §. 163. Svakiput, kada se dovrši koje pojedino plavljenje, ima poduzetnik odmah javit to vlasti političkoj. Ova vlast pozvat će taki svekolike dotlČnike, da svoje tražbine na naknadu štete, ako ih imadu, prijave uz ("etrnaest danah, u koliko ih nisu odprije već prijavili. Za tražbine na naknadu , prijavljenje stopram po iiimaku toga roka, oprošten je poduzetnik plavišta od svakoga jamčenja. §. 164, Prekršaji ovih ustanovah, propisanih za plaviŠte i za naprave splavne, imadu se po mjeri prouzročene tim štete, i to pri oštetah od manje važnosti kaznit zatvorom od jednoga dana do tri tjedna, ili gtobom od 5 do 100 for., pri oštetah pak znatnijih zatvorom od tri tjedna do tri mjeseca, ili globom od sto do pet sto forintih, ili gubitkom povlastice. Frekršniei imadu vrhu toga naknadit svekolike stete, tim prouzročene, §. 165. K povjei-euietvom, koja su potrebita u obziru poduzećah plavištnih 1 pravljenja napravah spkvnih, imaju se svagda prizivati vještaci nepristrani. Ovi će mnienje svoje izricat o vriednosti drvah, za plavljenje namienjenih j o primjerenih troškovih plavištnih, o naknadi za porabu napravah splavnih, o braništih i o naknadah za štete, kao i o načinu i veličini jamčevine, ako se ista položit ima. Ako dotičnici u obziru vriednosti drvah, koja se za plavljenje pi´euzimaju, u obziru naknade primjerene za plavljenje zajedničko i za poi´abu napravah splavnih, zatim u obziru naknadah, koje se imaju dat za štetu, napokon u obziru jamčevine nisu zadovoljni izrekom vještakah, i ako u tom nije moguće postići nagode, imadu se pronadjeni iznosci medjutim osigurati, a stranke odpraviti na pat pravde. Naredbe političkih vla&tih, u obziru samoga plavljenja, imadu se pri svem tom izvršivat, §. 166. Načelnici obćinah i vlasti političke držane su na ruku bit poduzetnikom plavišta, da opet zadobiju svoja drva, koja je voda prigodom plavljenja razniela. JDlo TT. Šumska zemaljska zaklada. §. 167. Od na temelju ovog zakona utjerat se imajućih globa za šumske prekršaje (§. 83.) kao i unišli novac prodajom konfisciranih predmeta (§. 125.) pripadaju ^jry mjestnoj ubožkoj ili bolničkoj blagajni a */-» ustrojit se imajućoj šumskoj zemaljskoj zakladi. §. 168. Šumska zemaljska zaklada služi samo za šumske svrhe a istom upravlja zemaljska vlada. IDio "V"I. 0 pošumljivanju goljatih. §. 169. Takova gola mjesta gdje je poradi provale urvinah, stienah, usovah, za preprečenje opustoSenja kroz buru i vododerine, kao i za prepreČenje razšireuja popieščivanja zemljištah potrebito učvračenje tla iz na |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 277 — §. 156. Svaka nova naprava splavna ima se urediti tako, da se njorae nesmetaju plavišta jurve dozvoljena i da se neprieci djelatnost drugib ta kovih porabnib napravab, koje jurve obstoje. Naprave splavne jurve podignute imadu se novim poduzetnikom pla višta, ako zabtievaju, uz primjerenu naknadu uzstupiti na porabu, nego samo u toliko, u koliko nisu izklopno viastniÖtvo onih, koji pravo na pla vište imadu , i u koliko vlastnik nebude time zapriečeu u vlastitom upo trebljivanju istih. Ako vlastnik neće vise da takovih napravab uzdržava u dobrom sta-´ nju, ima ih ili prodati ili u ^akup dati, ili ako niša ve(5 za nikakva po rabu, razoriti ih sasvim. §. 157. Svaki poduzetnik plavišta dužan je j bregove, sgrade i vo dene naprave, kojim od plavišta pogibelj prieti, osigurati braništi, u koliko se to političkoj vlasti potrebno uzvidi. Nego k troškovom za braništa, koja se izvesti imadu, nesamo zarad plavišta, nego poglavito proti ošteti od valovah, ima poduzetnik plavišta porazmjerno doprinieti. Štetu, o kojoj se dokazati može, da je jedino plavištem prouzročena, a uklopno i onu štetu, koja se dogodi, premda su braništa podignuta; imadu naknaditi poduzetnioi^ plavišta. Oštete naprotiv, koje nebudu prouzročene jedino plavištem, imadu poduzetnici plavišta i oštećenici nosit porazmierno, a ako nije moguće pronae toga razmjerja, nosit će ih obie stranke na jednake dielove. Za oštete napokon, koje bi se dogodile bile, da i neima plavišta, nisu poduzetnici plavišta dužni dati naknade. §. 158. Ako zavedenje plavišta ili podigmiće napravab splavnih iziskuje naredabah, koje su ustanovljene glede vodah, upoti´iebJjenih aa naprave vodene, imadu.se naredbe takove izdat uz obdržavanje dotičnih oso-: bitib zakonah. 0 skladanju drvab, odvedjenih za plavljenje, odlučivat će, ako potrebno bude, vlast politička. §. 159. Po mjeri ustanovah, sadržanih u paragrahb predidućih i s obzirom na svekolike okoh-iosti, koje inako još budu vriedne uvaženja, ima se dozvola za plavište ili za podignuće naprave splavne podielit ili uzkratit; na više od 30 godinab nije slobodno dat povlastice na plavište. Trajanje takove povlastice ima se unutar skrajne ove granice opredielit po mjeri dotičnih troškovah osnovnih. §. 160. Za poručanstvo, da će se zadovoljivat uvjetom, skopčanim sa dozvolom za plavište, ili za podignuće naprave splavne, a navlastito za poručanstvo glede naknadah za štete, raoze se od poduzetnikab zahtievat jamčevina, koju će opredielit dotična vlast politička^ saslušav najprije dotičnike i nadzornictvo. §, 161. Drva , namienjena za plavljenje, imadu se, izim cjepauicah za gorivo i bolja obiljezivat markom, obznanjenom vlasti političkoj, a po ovoj dostavljenom do obćega znanja. Pri cjepanicäb i kolju zamjenjuje marku osobita dužina, koju cjepanice i kolje možebit imade. §. 162, Poslenikom onih, koji su povlašteni za plavljenje, nemože se zabranit, da za oskrbljivanje plavljenja uzduž vodah, kojimi isto biva, idu preko tudjih-- zemaljah. Nego vlastnikom takovih zemaljah ima se naknadit šteta, koja, im se time prouzroči. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 270 — 6. „ ždriebe ....*......-5 novč. 7. „ gusku ..,,... 2 „ 8. „ perad . 1 ,, Ako li se pase u zabranab ili naravnih branjevina!!, koje su vidljivim znakom oziiačene, ili grabom ili plotom ogradjene, imade se ta globa dvostruko uzeti. U kulturab , gdje je umjetno pomladjivanje » ili u šumskih vrtovih, imade se ta globa trostruko uzeti. §. 114. Ustanove §. 113. valjaju i u onom slučaju, ako li onaj, koj ima pravo na pasu, to pravo obzirom na iniesto, vrieme, vrst i broj pasudeg blaga prekorači, ili se blago bez pastira ili unočno doba pase. §. 115. Odšteta u slučaju Štete, počinjene pašarijom, nemože biti manja od polovice u §. 113. navedenih globah. Ako se pako taj čin počinio u Šumalr izpod 15 god., ili na lahkoin zemljištu, ili kod kišovita vremena, ili ako krivac dulje od jednog dana pase, od ciele svote. §. 116. Ako U se je blago u šumu sklonulo ili sklonuti moralo pred pretečom-pogibelji!, to u tom slučaju neima globe, ali se prouzročena šteta mora naknaditi. §. 117. Ako se blago nadje u branjevinah i kulturah, imade se odšteta polag cienika za svaki popašeni ili oštećeni ar nadoknaditi, a osim toga krivac kazniti u smislu §. 113. globom. §. 118. Nadje li se blago u branjevinah i kulturah. dužan je pastir na zahtjev šumarskog osoblja isto iztjerati, a može se to blago i primjerenom silom izagnati. Ako je pako po živini nanesena šteta znamenitija, može se privatna pljenitba na toliko komada obaviti, koliko će dovoljno biti za odštetu i globu. Nu vlastnik šume ili njegovo osoblje imade s miesta prijavit to kažnjivo djelo, živinom počinjeno, političkoj oblasti, navedŠi ujedno zahtievanu zakonitu odštetu, zatim trošak za pljenitbu, tjeranje, obskrbu živine, te prijavu polit, oblasti. Politička oblast imade za prekršaj kratkim putem za 48 satih dotiČnika k razpravi pozvati, što se mora u roku od 4 dana obaviti, te nemože li krivac dosudjenu odštetu i globu platiti, imade mu se 8. dan iza obavljene pljenitbe zapljenjena živina kod polit, oblasti dražbom prodati. Kod zločina, ako se krivac nenagodi za 8 danah, prodat če mu se zapijenjeno blago, te novac skupa s prijavom, odnosnom kazni sudu poslati na dalnje uredovanje. Položi li krivac dovoljno jamčevinu , može mu se blago namah povratiti. §. 119. Ako nije moguće izvršit pljenitbe glede ovaca, svinja i peradi, dopušteno je u razmjeru Štete postrieljat ih. Isto tako, ako se svinje nadju u zabranjenih šumah za kupljenje žira, ili se hoće urodivšim sjemenom u hrastovih i bukovih Šumali naravno pomladjenje izvesti. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 269 ^ §. 108. Tko u gumah guljevaöali, koje bi se u isto vrieme ^a dobivanje kore sjeklo i gulile, olupi i ukrade koru, imade vriednost iste, a ^ za otetu polovicu od iste naknaditi, ter globom u visini obih. svotah kazniti. §. 109. Tko na stojećih stablih granje okrese, stablo zasjeČe^ ili vrh odsjcöe, te ga ukrade, imade vriednost istog, a kao štetu od proraöunane ciele vriednosti stabla ^js naknaditi, a osim toga u visini obih svotah i globom se kaan/ti. Ako su to hrastova ili bukova stabla, koja plod nose, imade se kao šteta od proračunane ciele vriednosti ^j-i naknaditi. Isto tako ako je temeljita bojazan, da će se stablo osušiti. Tko stablo oguli ili podbieli, ili pokraj istoga vatru nalozi ter isto samo napali, imade ^2 vriednosti stabla naknaditi, a isto tolikom globom se kazniti. §. 110. Tko šumske plodove, gljive, gubu, kamenje, zemlju, piesak, travu, suharke i sitno´ ležeće drvo itd. krade^ imade vriednost istog naknaditi, a isto tolikom globom se kazniti. §. 111. Ako li tko šumsko zemjjište, obrašteno drvljem ili u pomladbi stojeće, u tudjoj šumi nepovlastno krči, ter ga na vlastito uživanje bez dozvole rabij to imade odštetiti od svakog ara cienikom ustanovljenu vriednostnu naknadu za ^^emljište kao i za uništeno drveće, ter se imade osim toga odsuditi na nošenje gojitbenih troškova i kazniti globom od 10 do 100 for, ujedno se imadu dotične plodine za slućaj, da je izkrĆeno zemljište takovimi zasipano, po redarstvenom osoblju političke oblasti u roku od 30 dana od dana učinjene j>rijave uništiti. Vlastnik izkrĆene ploštine dužan je istu u smislu odredbe §. 4. o. z. pošumiti. §. 112. Ako li tkogod jur izkrćene šumske goljetke ili čistine bez dozvole uživa, to se imade osim na naknadu u cieniku za jedan ar ustanovljenog iznosa jošte i na globu u iznosu od 10—50 for. odsuditi, a možebitne posijane plodine imadu se u roku od 80 dana po redarstvenih organih polit, oblasti uništiti. Poglavje III. Oštećivanje šumah. §. 113. Tko u šumi bez dozvole ^vlastnika blago pase bilo to hotomice ili neopreznošću, imade uz naknadu prouzročene štete, eventualno i izgon naknaditi, koj se i lugarskom osoblju naknadjuje, ako je isto blago iztjeralo; a imat će naknaditi i svaki dalnji trošak tjeranja blaga Osim toga imade se sa sljedećom globom kazniti: 1. za 1 kom. blaga ili kozu sa Ö0 novč. 2. , konja ili osla . 40 3. „ ovcu ili birku ..,.-.... ^5 „ 4. , sviniĆe za žirovine ...-.. , ^ 3*^ i? 5. ,j „ mace ...-...* -^^ » |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 30 <-- 30 --> PDF |
^ 262 ™ Poglavje IV. O šumskih požarlh i šteta od kukaca. §- 56. U Šumah kao i n blizini istib na 100 metara smije vlastnik i njegovo osoblje otvorenu vatru ložiti jedino u slučaju nužde, nu onda se Ima. stelja prije od garišta odgrnuti, ter vatra uz što veću opreznost ložiti. Pastirij radnici i ostali stranci nalazeći se pravom po gumama, smiju jedino uz dozvolu šumskoga osoblja, na ustanovit se imajućih mjestib i uz primjereni oprez, vatru ložiti. Svaki prestupak proti ovoj ustanovi, kazniti ce se zatvorom od 1 do 14 danah ili novčanom globom od 5 do 70 for. S. 57. Tko vatru naloži, dužan je istu, kada ju zapusti podpuno utrnuti^ Kazan kao u §. 56. Dogodi li se Šteta nastavšim požarom, imat <5e krivac istu nadoknaditi. §. 58, Samovoljno palenje vatre po Šumama, od koga se porodio gumski poxar pako , imati će se kazniti po najstrožijih ustanova kaznenog zakona, za zločine paleža u obće. §. 59. Kada je osobita suša te pogibelj od šumskih požara velika^ može šumsko osoblje svako loženje vatre u šumama zabraniti, proglasiv to kroz obćiuski´ ured, žiteljstvu. Tko se ipak krom toga usudi samovoljno vatru naložiti, kazniti će se, ako nepodpada ustanovam §. 58. o. z. zatvorom od 8 do 20 dana ili novčanom globom od 40 do 100 for., isto tako imati će i sve možebitne gtete nadoknaditi. §. 60, Svaki koji u Šumi ili na kraju iste nadje vatru zapuštenu nu neugaienu, dužan je po mogućnosti ugasiti ju. Ako li koji putnik opazi da Šuma gori, dužan je to onom putem kojim ide obznaniti starešini ili stanovnikom obližnjih kuća, a pastiri i obće osobe koje su se u istoj Šumi zadržavale, kao i suposjednici ili ovlaštenici, dužni su u svakom slučaju, namah otići u bližnje selo, te prijaviti to starješini, ili u njegovoj odsutnosti il odaljenosti žiteljstvu, koje je dužno bezodvlaĆno to prijaviti vlastniku šume ili njegovom osoblju, ter po mogučnosti i bližnjoj politićkoj oblasti ili javnoj straži, a podjedno pohititi na mjesto, kamo se može u eventualnom sluĆaju i prisilno privesti, gdje gori, 8 potrebitimi spravami kao; motikami, lopatamij sjekirami, kukama^ kablovi, itd. i ondje pružati svu moguću pomoć. Zanemarena prijava požara, kazniti će se u prvom slučaju, sa zatvorom od 1 do 14 danah, ili globom od 5 do 70 for. a u opetovanom slučaju od 8 do 30 danah ili globom, od 40 do 150, for. §. 61 . Ako li polag okolnostih takov prestupak pred redoviti kazneni sud spada, to će se po kaznenom zakonu suditi. §. 62. Posjednik suma, odnosno Šumarsko osoblje ili mjestni poglavari mogu krenuti sva obližnja miesta, da idu požar gasiti u smislu §. 60. o. z. Mjestni poglavari i službenici od šumarstva neka Ijugstvo prate, koje pođje požar gasiti. Dužnost upravlanja posla gašenja, pripada najvišjem |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 29 <-- 29 --> PDF |
™- 261 ^ §. 46. Lugarom, koji može biti podjcdno nadzornikom lova, može biti samo onaj : a) kojemu je prijašnji život neporof-an, h) koji je 21. godinu dobe navršio, ter lugarski izpit položio. Propisi glede tog lugarskog izpita slicditi ee naredbenim putem. §, 47. Šumarsko upravnim činovnikom može onaj biti koji je svrgio Višji šumarski zavod, ter državni izpit za samostalno vodjenjc šumskog gospodarstva položio. §. 48. Šumarski činovnici, kao i lugarsko osoblje, izuzam onoga, koji kod privatnib šumovlastnika služi ^ moraju u prilogu navedenu zakletvu pred nadležnom oblašču položiti. Privatni posjednici mogu takodjer, dati svoje osoblje kod političke oblasti zaprisetii, ako žele, da im budo dionikom prava javne straže. Pred politi(^kom oblaseu imadu se izkazati dekretom ili odobrenjem po državi, imenovani po državi, ili po .^emalj. vladi potvrdjeni, ä osoblje posjednika navedenih pod točkom b §. 5. odobrenjem po. šumarskom nadzorniČtvu. §.49 . Na vlastoručnoj pisanoj zakletvi^ koja se u. 2 primjerka predlaže onoj oblasti (političkoj), kođ koje če se prisega položiti, potvrditi če ista, da je pi´isega položena, naznaÖiv točno, ime, stališ, ter mjesto službujučeg, te 6e jedan navedenih primjeraka kod iste ostati^ 2a radi ubavješćenja šumskog nadzorniČfcva, a drugi ce dobiti posjednik šume, dočim ..se kao izkazniea dotlčniku koji je prisegu položio, imade o tom n dekretu potvrda izdati. ;.;v §.50 . Što zaj^riseženi činovnik šumarski ili lugar, pozivajud- se-na službenu svoju prisegu izkaže, glede vičina i okolnostih, koje se odnose ^la izvršivanje službe njegove, imati će silu pravnoga dokaza, ako bud kojom okolnošću nenastane pravedna sumnja glede njegova izkaza. r §. 51 , Osoblje na šumarsku ili iugarsku službu zapriseženo, smatra se u izvršivanju lugarske službe kao javna straža, a uživa u ovom obziru, takodjer i sva u zakonib utemeljena prava ´ koja idu poglavarstvene osobe i straže gradjanske, i vlastno je u službi nositi navadno oružje, a svakako bodež i pušku. ´ ´ r Svatko je dužan pokoravati se službenim njegovim opomenam. §. 52. Oružjem smije se šumarsko i lugarsko osoblje poslužiti samo u slučaju pravedne obrane. Da se lugarsko osoblje razpoznaje, i da bude štovano^ kao javna straža, primorano je isto u službi nositi sbodno. odjelo, kojega Če se propis naredbenim putem izdati. ,§. 53. Ovi zaprisegnuti lugari imadu posebne službene dnevnike voditi. Sadržaj, obseg i oblik istih dnevnika, kao i način vodjenja, propisati če se naredbenim putem. §, 54. Ako, li koji šumarski činovnik ili lugar umre,, ili ako iztupi iz službe, to je dužan vlastnik šume, u kojoj je dotičnik služio, šumskom nadzorničtvu takove slučajeve, u roku od. 14 dana, pod prietnjom globe od 5 do 25 for. prijaviti. §, 55. Šumarski činovnici iiemogu se upotriebiti od oblastib, kao vještaei, u području onih šuma koje spadaju vlastniku, kod kojega službuju. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 260: — sa sumarni vlastan je svatko prijaviti šumarskom nađzordniotvu rili politićkoj oblasti, koja će imati daljna shodna odrediti. Poglavje III. Obćenite ustanove o upravi šuma. §. 42. Da se zakonite ustanove propisane glede uprave i uzdržavanja šuma, kao i sastavlanje, te toćno obdržavanje gospodarskih osnova izvadjati umje, dužni su posjednici suma, postaviti strukovno naobražcne šuinarske Činovnike, koji su kao strukovnjaci priznati za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva. Doćim kod posjednikah u §. 4. točka a, i §. 3. točka a, vlasti državne ili zemaljske, Šumarske Činovnike imenuju, odnosno potvrdjuju,´ i o čemu se šumsko nadzorničtvo obavjestiti imade, dužni su posjednici navedeni u §- 4, točka h postavljene Činovnike Šumskom nadzorniČtvu prijaviti, te ako ti šumski Činovnici imadu potrebite znanosti, imade se imenovanje njihovo odobriteljno na znanje uzeti. Dozvolom šumskog nadzor-. niČtva, može i više posjednika zajedno jednog šumskog Činovnika držati. Naredbeuim putem izdati če se potanje ustanove, o polaganju državnog izpita iz šumarstva, valjan za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. §, 43. Posjednici dužni su za Čuvanje Šuma postaviti dovoljan broj lugara, te iste Šumskom nadzorničtvu prijaviti, da to odobriteljno do znanja uzme. §. 44. Kod šumah malih površina ili manje vriednosti može šumski nadzornik na molbu posjednika dozvoliti, da se rukovodjenje gospodarstva i Čuvanja jednoj te istoj osobi povjeri, nu svakako uz nadzor, kojeg susjednog po vladi priznatog strukovno naobraženog šumarskog činovnika. §. 45. Osvjedočili li se šumski nadzoi-nik, da kod šumah koje državi pripadaju ili ih država neposredno u vlastitoj upravi drži, neima dovoljno postavljenog osoblja ni za rukovodjenje gospodarstva ni za čuvanje šuma, prijavit će to zemaljskoj vladi, koja će onda shodna, odrediti, daše toj manjkavosti predusretne, ako li taj slučaj kod drugih posjednikah navedenih u §. 3. pozvati će dotićnika šumarsko nadzorničtvo, ustanoviv podjedno i rok od 6 mjesecih, do kojega se ima potrebito osoblje postaviti, a neučini li se to ni onda, kazniti će se krivac, kod šuma izpod 500 ralih novčanom globom od 50 do 300 for. a kod večih šumskih posjeda sa 300 i više forintih, te će u novom roku od pol godine, ako to osoblje posjednik gume nepostavi, putem natječaja, uz potvrdu zemaljske vlade i na trošak vlastnika postaviti. Kod privatnih,posjednikah navedenih u §. 3. u točki c, upozoriti će nadzorničtvo, dotičnika na manjkavost osoblja, te nakon gori ustanovljenog roka ,, ako li potrebito osobijö posjednik nepostavi, imati će šumsko nadzorničtvo, budnim okom nad tim bditi dali može to nalazeće osoblje upravu i nadzor šuma u smislu ovoga zakona vršiti, te samo u onom slučaju ako li lugarako osoblje poradi malog broj i nemože štetam na put stati, ili postavljeni za upravu šumarski činovnici nemogu ustanove gospodarske osnove izvadjati, staviti će nadzorničtvo obrazloženi predlog zemalj. vladi, da se u smislu ovoga paragrafa i proti privatnim posjednikom postupa. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 259 — Ako se to neiičini, do nstanovljenog roka, ima ae krivac kazniti po drugi puta, a naplodba po šumskom nadzorničtvu, na trošak krivca izvesti. §. 35. Novo izsjedeni dielovi šuma imadu se u roku od I —5 godina pomladiti, ako li se je bojati, da bi tlo duljim zatezanjem pomladbe, za obradjivanje i nasad nesposobnim postalo^ imade se što kraći rok opredieliti, ter to u pomladnoj osnovi navesti. Od starijih čistina, ima se svake godine barem toliki dio pomladiti, koliko imade obboduja gedina. Propusti li se to^ ima se kazniti krivac, na isti način, kao što onda, kada se bez dozvole šumsko zemljište u drugu vrst gojitbe promjeni. (§. 34). §. 36. Nije slobodno šume opustošiti t. j . nije slobodno šnjom tako postupati, da time daljne pomladjenje drva bude ili pogibelji izvrženo ili posve „onemogućeno. Ako je daljne plodjenje drva samo pogibelji izvrženo, ima se opustoŠeuje kazniti, jednostavnim iznosom, ako ii je pako daljne plodjenje drva, uz normalne obstojnosti, u obee onemogućeno, imat 6e se krivac kazniti dvostrukim iznosom globe, koja je za onaj slučaj propisana, kada vlastnik šumsko zemljište^ bez dozvole u drugu vrst gojitbe promienij (§. 34.) i staviti pod zabranu. §.37 . Zabi´anjeno je Šumom postupati tako, da time susjedna Šuma očito bude izvržena pogibelji oštećenja od vjetra. Navlastito onde, gde bi takova pogibelj nastala, kad bi se koji dio šume sasvim izsjekao, ima se od postojeće Šume ostaviti rub, barem 50 metara širok, t. j . t. z. Šumski plašt, dotle dok susjedna šuma nedoraste bar na toliko^ da po načelib znanosti Šumarske prikladna bude za sjeČenje. Plašt Šumski slobodno je za to vrieme, samo rediti biranjem i obaranjem pojedinih stabala. Svaki prestupak te vrsti, kaznit će se po šumskom nadzorniku globom od 50 do 200 for., a osim toga ima krivac svaku Štetu nadoknaditi. §. 38. U šumah koje nisu po §. 5. u zabranu stavljene, ali gdje bi ipak tlo razrahlit moglo, kada bi se na velikom plošju drvlja lišilo, zatim na strmih visina, na obala povećih riekaj na obroncib gora, .gdje se popuzina zemlje bojati, imade se samo na takav nanamah pomladiti, kako to i odnosna gospodarska osnova propisuje, da se predusretne tim oštetam. Svaki prestupak kazniti će se globom od najmanje 50 novč. po hektar, a ujedao će Imat nadzorniČtvo shodna odrediti, glede dalnjeg postupanja i uživanja s takovom šumom. §. 39. U šumsko redarstvenih prekrsajih, koje sam vlastnik šume, u smislu ovoga zakona počini, jedino je on, u pogledu kazne i tronova odgovoran, a isto tako i za one koje drugi počine, ako nije zakonite korake već prije proti njima poduzeo. §. 40. Svaki postupak protiveĆi se odreibam Ustanovljene gospodarske osnove, u koliko to ustanove ovog zakona drugće neodredjuju , kazniti -de se novčanom globom od najmanje 25 for. po hektar. §. 41 . Opazenu protuzakonitu samovolju u upotriebljivanju šuma M druge svrhe, zanemareno naplođjivanje, pustošenje i neshođno postupanje |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 2BS, — U osobitili nepredvidljivih sluöajevih može vlastnik Sume vrieme izvoza medjutim i produljiti. U ostalom slobodno je sječi drva i u proljeće i ljeti, tamo gdje drugöije biti nemože, nu svakako se drva takova imadu do sljedećeg proljeća izvesti. Kod podsjeka stabalja, zabranjeno je ostavljati previsoke panjeve. Pri obaranju, okresivanju i izvažanju drva, treba se Čuvati svake oštete obližnjih stabala i pođmladka. To isto valja i onda, kad se kupi i sgrće stelja, koja se iz Šume imade odpremiti najdulje 3 mjeseca iza kako bje skupljena. Drvo doznačeno ili porađjeno, ako se do ustanovljenog ili produljenog roka neizveze, pripadne na korist vlastnika šume. §. 30. Doznaka stojeöih jaćih stabala obavlja se doznaćnlm čekićem, kod slabih stabala i pruća treba da se točno raztumaći i primjera radi oznaci ono sto se ima sjeći. Kod drva ležećeg ima se isto pokazati na samom mjestu. Kod panjeva, granja i ležećeg sitnog drvlja valja označiti mjesto 1 vrieme kada se smije isto skupljati. §. 31. Ako bi se glede potrebe nesporazumljenje dogodilo medju ovlaštenikom i obterećenim, to imade o tome politićka oblast suditi, a prosto im stoji i redoviti put pravde popi-imiti. Tko pravo drvarenja uživa, dužan je za dvije godine iza kako mu dzvo doznačeno, isto u tu svrhu i uporabiti, inaće pripadne obtereČeniku ili se proda u korist istoga. Ako ovlaštenik doznaćeno mu gradjevno drvo ili gorivo prodade ili u druge svrhe nego li mu po pravu pripada upotriebi kazniti će se u smislu §. 124. o. z. §. 32. Občinske šume nije slobodno medju obćinare porazdieliti. Jedino u slučaju, ako se u smislu §§. 18. i 19. promjena vrsti gojitbe dozvoli, koja se izvesti imade, ter ako je u kojoj obćini oskudica na oranica ili livada, ter dielitba suma iz gospodarskih obzira potrebna, može u takovih slučajevih zemalj. vlada na temelju obrazloženja šumarskog nadzorničtva, dozvolu za takovu dielitbu dati, nu to samo za njeki dio šumskog zemljišta, doćim se i nadalje potrajno gumarenje pridržati imade. §, 33. Obćinski pašnjaci, koje zatekne ovaj zakon da su takovim drvom obrašteni, da se mogu u uzgoj Šume staviti imadu se po ovom zakonu, kao Šume smatrati. Poglavje II. Šumsko - redarstvene ustanove. O prestupcih koje Čine sami vlastnici šuma. §. 34. Tko navlastito Šumsko zemljište navedeno u §. 5. o. z. nepovlaetno u drugu vrst gojitbe pretvori, kazniti će se za svaki hektar šume sa 1 for. kao minimum, a za o&t^lo na koje se neproteže ustanova §. 5. za svaki hektar globom od 50 novč. kao minimum. Osim toga, imat će po nalogu nadzorničtva, izkrčeni dio, u stanovitom roku, koji ipak nesmije biti dulji od 5 godina, pomladiti. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-257., §.21 . Kod svake.dozvole ima se ustanoviti rokj do kojega se pro mjena vrsti gojitbe izvesti, i zemljište za imnenjemi vrst težatbe prirediti Jma. §. 23. Promjena vrsti, gojitbe ßmatra se izvedenom, kad se x->o od stranjenom drvu, za poniiadbu šuma nije ništa učinilo. šuma koje su još obterečene pravom drvarenja u smislu §. 16. imade se jedino ono uživati, gto gospodarska osnova ustanovljuje. Ako se ovlaštenik i obtere(5enik neslažu samo glede načina, kako da se izvršuje nepreporno inače pravo drvarenja, pripada riešitba političkoj oblasti. §. 24. Šumski nuzužitci dopušteni su samo u toliko, u koliko neprieče valjano plodjenje i gojenje šuma. §. 25. Stelja, u koliko se sastoji iz opaloga lišća i mahovine slo bodno je viastniku šume kupiti samo drvenimi grabljami, ali nedopnšča se podnipoŠto, da se njimi i zemlja izruje, sgree. Berek, žukovinu i ostalo bilje koje se kao stelja iiporabljvye, slobodno je skupljati samo Štednjom mladoga drvlja, koje se možebitno medju istim nalazi. Po mjestih istom proredjenih posve je zabranjeno steljarenje. A isto tako i po mjestih odredjenih za pomladak, ako bi se time škodilo dojdućem naraštaju. §. 26. Stelja od gi-anja, gde je u običaju, ima se ponajprije u sjeČina, ili gde se pojedina stabla vade od istih upotriebiti. Od stabala oborenih može se uzeti za stelju svekoliko granje, al od stabalja koje če se istom sječi slobodno je (uzimati) klašfcriti samo dolnje dvie trećine granja. Od stabalja, izvan sječina stojećeg, neka se uzima samo trećina jačeg granja, na ime stelje. Slabije grančice, nalaaeće se medju jaČimi, neka se nediraju. Ovo klaštrenje izvan sječina slobodno je samo, od mjeseca rujna do konca ožujka, nu neka se to neČini po najljućoj zimi, i neka onaj koj. se na drva penje poradi klaštrenja, neima na obuci željeza. §. 27. Stelju slobodno je opet kupiti na istom mjestu, najviše svakih deset godina, a nije slobodno kupiti istodobno stelju od h´gća i gnmja. §. 28. Paša u otvorenih suma, slobodna je samo uz nadzor pastira. U sječine, kulture i u obće u branjevine koje se kao takove pučanstvu proglase, nesmije se blago, tako dugo na pašu tierati, dok se tomu dozvola neproglasi, odnosno, dokle se paša neraože bez svake štete pomladka upotrebljivati. Kod šuma prebornih može šumarsko nadzorničtvo u interesu uzdržanja šuma, opredieliti najveći broj blaga, koje se u dotičnu šumu na pašu tierati smije. Ovakove branjevine, u koliko nisu ograbane ili ogradjene, imadu se vidljivimi znaci od slame označiti. Zagajana ili zabranjena mjesta valja putem občinskih ureda mjestnom pučanstvu proglasiti. §, 29. Gdje bi poradi štednje pomladka potrebno bilo, ili gdje je navikom pučanstva jur u običajno, smiju se drva sjeći samo jeseni ih zvmi, a tako isto čim budu posječena imadu se odmah izraditi, ter najdulje do konca mjeseca ožujka izvesti. ´ > |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 2B6 okolnostili, gde su potrebite veće predranje i izmerenja, napose i kod pri vatnih posjednika može zemaljska vlada, na njihovu obrazloženu molbu i dulji im rok opredieiiti, koji ipak nesmije dulji biti od 5 godina, usta noviv podjeđno primjereno prediogu vlastnika medjutimno uživanje tih. šuma. §. 14, U osobitih sluöajevih , kada to zahtievaju dogodivše se ele mentarne nezgode i nepogode ili drugi možebitni važni razlozi i zahtievi, može zemaljska vlada, na molbu dotićnog vlastnika šume dozvoliti, da se (donjekle) ustauoviv to ipak toöno, od ustanova gospodarske osnove odstu piti te i predhvat uöiniti može, nu ipak da se to kasnije izravna, bez uštrba za gospodarsku osnovu i Šumarenje. §. 15. Ako u §. 3, navedeni vlastnici šuma, gospodarske osnove>. vlastitom krivnjom nepodnesu u opredieljenom roku, (vrhu ć-ega im se uvjek potvrda izdati ima), kaznit 6e se novćanom globom po hektar sa najmanje 1 for. Ova kazna će se kod svakog polgodišnjeg zakašnenja opetovati, nu ista ipak nesraije dulje od dvije godine poti-ajati, u kojem slućaju ima gumski nadzornik shodna odrediti, da se na trošak dotičnog vlastnika go spodarske osnove sastave. §, 16. U šumah koje su obterećene pravom služnosti imadu se u interesu boljeg i umnijeg šumarenje segregacije u roku od B godine, iza proglašenja ovoga zakona svrSiti, Nedovrši li se segregacija u tom roku, kazniti će se ona stranka, koja je neopravdanom vlastitom krivnjom segregaciju zategnula, globom od najmanje 2 for. po hektar, a neivede li se segregacija, ni sada u roku od jedne godine, podvostručiti će se kazna, te šumski nadzornik pod jedno staviti zemaljskoj vladi predlog, da se ureda radi na trošak krivca segregacija provede. §. 17. Bez dozvole zemaljske vlade, nije slobodno nijedno šumsko zemljište, u di-ugu vrst gojitbe pretvoriti. §. 18. Takove dozvole, izdaje za sve vlastnike navedene u §. 3. 0. z. zemaljska vlada, te se isti u takovom slučaju imadu svojom molbom obratiti na šumsko nadzorničtvo, priloživ toj molbi gospodarsku osnovu, položajni nacrt tih i susjednih šuma, kao i ostalih medju njima se nalazećlh zemljišta, te dokazati šumsko statistićhimi podatci, potrebu ili korist preinaćenja vrsti gojitbe. §.19 . Pri podielivanju dozvole (promjene vrsti gojitbe) mjerodavni su obziri javni, zdravstveni i narodno gospodarstveni, a mjerodavna je i ona okolnost, da li je dotično zemljište, kao oranica, livada ili vinograd, za stalno obrađjivanje prikladno ili ne. §. 20. Kada šumski nadzornik dobije molbu za podielenje dozvole, za krčenje koje šume, imade o tom obavjestiti sve susjede i interesente, da mogu možebitne privatno pravne prigovore, kod dotičnog civilnog suda staviti, te o tom i šumskog nadzornika obavjestiti, te kada se isti sudbeno rieše, odrediti če šumski nadzornik očevid na licu mjesta, ter k toj razpravi pozvati vlastnika, susjede kao i ostale interesente, ako nastanu i obziri strategični ili obranbeni. i ministarstvo ratno, gde će se odlučiti, da li se može iz javnih obzira u smislu §§. 18,´ i; 19. ta dozvola podieliti. . |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Poglavjo L §, 5. Sume koje su na visokih obronci)), pedina i gor^, gdje bi se goliet pojaviti mogla, koje služe proti urvinam, padanju stiena, odvalam kamenja, prodorom gora, popuzinam zemlje, popiešćivanju, učvršćenju obala itd. ili kod kojih bi kroz haranje istih dohodak od niže leže^ih zemljišta, kao i javna ob(!ila stradala, ili kad bi se time otvarao put bori, ili uništujmćim vjetrovom, zabranjena je 6ista sjeöa, kao i svako krčenje, uporaba paše i stelje, te 6e se takovih okolnostih imati ote sume po zemaljskoj vladi u zabranu staviti. Zabrana ova sastoji se u tom, što se ima točno propisati i koliko mogude osjegurati, potrebni osebiti način postupanja šumom. Ako se iz takovih zabrana podignu tražbine na odštetu, imadu se iste prosuđjivati po postojećih zakonih. §. 6. K.oje se šume budu polag ustanova §. 5, u zabranu stavile, odrediti 6e zemaljska vlada, na temelju preduzet se imajućih potrebnih predradnja i predizvida, po šumskom nadzorničtvu, koje će saslušati dotićnoga vlastnika, interesente i susjede, kao i političku oblast, najdulje u roku od 5 godina iza proglašenja ovoga zakona, a ujedno imat će se potanko ustanoviti i veličina, primjerena mjestnim okolnostim, kao i način postupanja. Od toga vremena počam neka se takove šume od poreza oproste ili odnoŠajem primjereni popust poreza podieli. §. 7. U zabranbenoj odluci ima se navesti i razlog s kojega je zabrana odredjena, a eventualno naznačiti i kurator zabranjene Šume. §, 8, Kad prestane razlog, s kojega je zabrana odredjena može vlastnik Šume potražiti, da se zabrana digne, pri Ćemu se ima obdršavati onaj isti postupak, koji je propisan za nametnuće zabrane. Ali se zabrana prije dignuti nesmije, dok se na pomladjenje obraćenik zatim upravni i nadzorni troškovi, skupa ga plaćom eventualnog kuratora ne namire, §, 9. Političkim putem odredjena ovakova zabrana, ima u svih posljedica istu moć kao i zabrana sudbena. §, 10. U svih šuma navedenih u §. 3, o. z. imadu se po načelih umnoga gospodarstva i šumarske znanosti gospodarske osnove sastaviti, te nadležnoj oblasti na potvrdu podnieti. §. 11. Ove gospodarske osnove imadu se u dva izvorna primjerka sastaviti, te šumskomu nadzorničtvu predložiti, isto ih može povratiti na nadopunenje, osvednčiv se o svemu na licu mjesta, a ako su po ovomu zakonu, gospodarske osnove redovito sastavljene, predložit će ih zemaij. vladi na odobrenje. Prije ovog zakona po zemaljskoj vladi odobrene gospodai´ske osnove imadu se u prepisu šumskom nadzorničtvu znanja radi dostaviti. §. 12. Odobrene po zemalj. vladi osnove služe za ravnanje i strogo obdržavanje pri upravi i uživanju šuma, te se jedan primjerak vraća dotićnome vlastniku, a drugi ostaje kod šumskog nadzornićtva. §. 13. Ove gospodarske osnove imadu se u roku trijuh godina, iza proglašenja ovog zakona, sastaviti o vlastitom trošku. V osobito otežkujućih |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^254 — Nacrt osnove šumskoga zakona za Hrvatsku i Slavoniju, ustanovljen na VI. glavnoj skupštini lirvatskog gumarskog đružtva, obđržavanoj na dne 13. kolovoza 1882 i sliededih dana u građu Zagrebu. Za da se uzmognu i ona gospoda članovi, kojim nebje moguće ovogodišnjoj družtvenoj skupštini prisustvovati, upoznati sa „nacrtom osnove šumskoga zakona", koji bje na rečenoj skupštini a načelu usvojen, ter upravljajucem odboru družtva, na dalnju redakciju upućen, spominjemo ga eto u cielosti, moleć podjeđno svu onu gospodu koja bi načelno kakove prigovore protiv cieloj toj osnovi imala, da nam takove izvole na objelodanenje odnosno, dalnju porabu cim prije dostaviti, za da bude prema tomu i samom iipravljajućem odboru onda moguće, temeljite takove prigovore, prigodom konačnog sastavlenja „nove osnove šumskoga zakona" primjereno u obzir uzeti. , IDio 1Obćenite ustanove. §. 1. Pod Šumom u smislu ovoga zakona valja razumjcvati sva šumska zemljišta, zajedno sa saatojinami. Pod šumskim tlom, pako razumjevaju se sliededa zemljišta: 1. Ona koja su prigodom ponovlenja katastra sumarni označena. 2, Bez obzii´a na oznake u katastru, takodjer i sva ona zemljišta, koja su na temelju ustanova i provedbenih naredaba Šumskoga zakona od g. 1857, oŠumljena, KonaČoo 3. takodjer i sva ona zemljišta, kojib se pošumlenje u smislu ustanova ovoga zakona ođredjuje (§, 33.)., §.2 . Ako li se koje šumsko zemljište dozvolom vrbovne oblasti, u druge težatbene svrbe izlući, odnosno upotriebi, to se ovo bez obzira na dojakošaju oznaku istoga u katastru, nejma više šumskim tlom smatrati. § 3. Sume u kraljevim Hrvatskoj i Slavoniji se diele: a) na šume državne, b) na šume pravnih osoba, kao sto su imovne i urbarne obcine. zatim plemićke gradske, trgovištne i seoske obćine, biskupije, kaptoli, samostanij crkveni redovi, prebende i zaklade. c) na šume privatne, koje su vlastnigtvo pojedinih državljana. §.4 . Vrhovni nadzor nad svimi u §. 3. navedenimi sumarni vrši zemaljska vlada. Ovaj je nadzor posredan i neposredan. a) Neposredan nadzor vrši kr. zemaljska vlada nad sumarni, imovnih, urbarialnih, gradskih i trgovištnih ob(iina, kao i zakladnih šnma. b) Posredan nadzor pako vrši kr. zemalj. vlada nad svimi ostalimi u §. 3. o, z. spomenutimi sumarni. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 276 — §. 152, Kako prošnje za nove dozvole splavne Hi za obnovljenje povlasticah splavnih jnrve iztekavšili, tako i prošnje, u kojib se ište dozvola za pravljenje napravab splavnib, imadu vlasti političke bez odvlake obznaniti u onih obćinah, kojim de kroz medjaše ili plaviŠte Hi, ili djelovanje napravah splavnih protezati se. Ako ima vise prositeljah, imadu se prošnje, ako se radi o dozvolah ´ splavnih za tekuća godina, podnieti uz 14 dänah, inače pak uz 6 nedje- Ijah. Kada rok ovaj iztiče, imadu vlasti političke, prizvav dotične občine, svekolike medjašnike, ostale dotičnike 1 vještali:e, učiniti potrebita povjerenička izvidjenja, i na temelju razmjerjah i onako poznatih odluku izreci. §. 153. Dozvole za plavište, ili za pravljenje napravah splavnih, ako su po sadržaju §. 148. dopustljive, imadu se uzkratiti samo ondje, gdje su s velikimi pogibeljmi skopčane, gdje bi se ukloniti morale druge več postoje*5e naprave, koje su iž javnih obzirah od veče ili bar od jednake važnosti, a gdje se neda prenieti ih na drugo mjesto, ili gdje bi plavista i naprave splavne, kao što se vidi, prouzročiln oŠtetab takovih, da ih poduzetnici nebi mogli naknaditi. Ako više njih prose za plavište, ili za pravljenje naprave splavne na istom mjestu, ili blizu istoga mjesta, pak ako se obnađje, da se plavište ili naprave splavne dopustiti mogu, treba nastojati o tom, da se prositelji prijateljski medju se nagode. Ako za rok ustanovljeni po vlastih političkih, nagoda nepodje za rukomj odlučuju rečene vlasti, a po okotnostih (§. 150.) odlučuje zem. vlada. Sto se tiče razvlastbah, potrebitih za napravljenje plaviŠta, imadu u tom obziru valjat postojeći zakoni, §. 154. Plavište, priznato za dopustivo, o kom se više prositeljah nemože prijateljski nagoditi, ima se ili tako razdieliti, da se svakomu pojedinomu prositelju uzstupi osobito vrieme plavljenja, ili ako to uebi moguće bilo, za potrebite prostoi-e predati onomu, koji ima plaviti najskuplju množinu drvah. Ako su množine drvah jednake vriednosti, ide prvenstvo onoga, koji´ već duže vremena plavi, a ako je plavište posve novo, onoga, koji će ga na duži prostor trebovati. Nego onij koji izklopno pravo imadu na plavište, držani su za plavljenje namienjena drva ostalih prositeljah na zahtievanje njihovo u toliko preuzeti uz mjestnu cienu, ili ih takodjer plaviti uz primjerenu naknadu, u koliko time nebude prepriećeno plavljenje njihovih vlastitih drvah. Ako po tom nije moguće plaviti ujedno drva i od svih, koji su plavište tražili, pripadati će prednost onim, koji su ponajbliži do drvah poduzetnika plavista. §. 155. Dozvola za pravljenje naprave splavne, ako ju više njih graditi žele na istom mjestu ili blizu istoga mjesta, pak se man medju se prijateljski pogoditi mogli, ima se takodjer podieliti onomu, koji imade najskuplju množinu drvah za plavljenje. Kad su množine drvah od jednake vi4ednosti, ima se prednost dati onomu, koji već duže vremena plavi. Sa svakom dozvolom za pravljenje naprave splavne skopčan je uvjet, da poduzetnik svim onim, koji dobiju dozvolu plavljenja, uz primjerenu naJ> riadu dopustiti mora potrebitu porabu svoje naprave. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 276 ~ " ´ §. 146. Ako li u kojoj okolici šumske krađje mah preotmu, može zemaljska vlada na predlog šumskog nadzornika naredbu izdati , da se u dotičnoj okolici, kao i ondje kamo se ti Sunjski proizvodi voze te upotrebljuju, prodaja i kupnja takovib proizvodab samo uz taj uvjet dozvoljava, ako li se prodavače izkaže potvrdom šumskih organab i obcinskog ureda, da je te proizvode zakonito stekao. U toj potvrdi imade se navesti vrst, veliÖina, broj, kakvoća i mjera prodat se imajućih šumskih proizvodab. §. 147. Tko ipak uzprkos te naredbe Bumske pi-oizvode prodaje 11 kupuje, imade se kaznit globom u iznosu d voptvuke vriednosti proizvodab Poglavje II. Po vodi. §. 148. Da se klizi makar koje vrsti (klizi po zemlji ili utrenici, klizi leđne, sniežne, vodne) ili ine sprave za iznošenje drvah pravit mogu prieko javnib cestab i vodah, kroz sela, pokraj tudjib sgradab ili preko njih, potrebita je tomu dozvola vlasti županijske, koja ju, poslubnuv šumsko nadzornictvo i sve dotiönike, podielit ima, kao što shodno bude. §. 149. Za pla-v^išta (iznošenje drvah nepovezanih po vodi, zatim plavljenje drvah povezanih ili nepovezanih, pomoćju osobitih splavnicah), a tako i za pravljenje splavnih gradnjah (napravah plavnih) potrebita je dozvola osobita. Dozvolu ovu podjeljuje županija, namjerava li se prirediti plavište samo kroz jedan kotar, ili kroz više kotarab iste županije; može pako ova vlast podielit takovu dozvolu najviše za tri godine danah. Ako plavište ima ići kroz više županijah , pripada podjeljivanje dozvole zemaljskoj vladi; a isto tako, ako se protezati ima cielom Hrvatskom i Slavonijom , ili ako je namjera služit se plavistem više nego tri godine, pridržana je dozvola i opet zemaljskoj vladi. Ako za iznošenje drvah bude neobhodno potrebna poraba vodgih privatnih, treba u tom obziru postupati u smislu §.151 . §. 150. Iskati dozvolu za plavište i za pravljenje napravah splavnih,prosto je svakomu. Ako se postojeća jurve povlastica splavna prostire na izkljucivo upo, trebljivanje koje izvjestne vođe splavne, tad se bez dozvole ovlaštenikao dokle god traje stara povlastica, nesmije nikomu drugomu dati novo splavuh pravo na istoj vodi. Ovlaštenik je medjutim u obziru preuzimanja splavni drvah, ili plavljenja istih, zatim u obziru braništah i splavnih štet-ah duža vladati se po sljedećih ustanovah (§§. 158. i 161.). §, 151. Kad se ište ili nova dozvola splavna, ili ponovljenje povla sticah splavnih jurve iztekavšib , ima se u prošnji, koliko moguće, točno naznaćiti vrieme splavljenja, mjesto, gdje će se započeti i dokle će ići, a tako i vrste i množina drvah splavnih. Prošnje, u kojih se iŠte dozvola za pravljenje napravah splavnih, imadu naznačiti mjesto i svrhu toga pravljenja, a izvan toga u priklopljenib narisih i opisib raztumaĆiti namjeravano uredjenje napravah, razmjerje istih naprema svoj okolici , a tako i naprema ostalim gradnjam i vođenim napravam, koje na splavnoj vodi jur obstoje. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 274 — / §. 141, Uloženi prizivi proti presudam I. molbe u slučajih navedenih u §. 118. i 128. nesistiraju dražbu već se unišli novac do riegenja imade u pohrani držati. §. 142. Kažnjivost za Šumske prekršaje zagodom utrne: a) ako li se prijava nepodnese u roku od jedne godine odnosnoj polit, oblasti j &) ako jii poKt. oblast u rokxi od 1 godine u razpravu neuzme. Glede odštete imade se zahtjev staviti kod dotičnog mjestnog ili bagatelnog suda kamo ve6 svota tražbine spada. §. 143. Čine navedene u §§. 78, i 79. ovog zakona sudi kr, sudbeni stol u eijem području su počinjeni u smislu ustanovah kaznenog zakona u koliko to §§. 131., 132., 137., 138., 139. i 14l. đrugčije neodredjuju, a dotični prizivi se obzirom na §. 140. podnašaju putem istoga kr. banskomu stolu, ID i o ITT. Transport šumskih proizvoda. Poglavje I. Po suhom. §. 144. Svaki vlastnik zemljišta dužan je dopustit, da se prieko njegove zemlje iznose proizvodi Šumski, kojih ili posve nije moguće, ili je moguće samo sa neporazmjernim troškom na drugi način iz sume iznosit i dalje odpremat. Nego činit se to ima na način, koj je najmanje škodljiv; a osim toga dužan je vlastnik šume za štetu, koju prigodom iznošenja prouzroči, dati podpunu zadovoljštinu vlastniku zemljišta. Pa li je potrebno iznosit drva prieko tudjih zemaljah, ima odlučit najnižja politička vlast, posluhnuv najprije stranke, i vještake, pak pri tom ima pređbježno ustanovit i odštetu. Ako u.stanovom ovom o odšteti swanke neće da se zadovolje, dopušten im je utok na višje molbe političke. Glede ustanove prepornih svotah odštetnih prosto je strankam, ako ge putem političkim pogodit nemogu, popnmit redoviti put pravde. ISTego, čim bude položena svota, pređbježno pronadjena, nesmije se prieČit izno enje drvah. §. 145. Dotični opremaČ mora gledati da u ustanovljenom vriemenu iznošenje Šumskih proizvodah obavi, nemože li sbog nastalih zaprekah, imade mu politička oblast na njegovu molbu rok produljiti, a Čim svrši imade to prijaviti polit, oblasti, koja će o tom namah vlastnika zemljišta obavjestiti. Ako se već prije nagodili nisu imadu se podjedno pozvati da se u roku od 15 danah nagode, u kojem slučaju će se jamčevina dotlčniku vratiti, kao i onda ako li dotičnici neprijave da su zbog odštete kod odnosnog suda tužbu podnieli, ako li pako u gornjem roku to prijave, onda će se ta jamčevina odnosnom sudu predati. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- ,273 — odgodu, koja se jedino sbog bolesti ili smrti u obitelji dozvoljava, uzeti ce se, da se nije kadar braniti proti dokazom, koji proti njenin govore, te će se razprava obaviti 1 bez njega, te prama tomu presuda izreći. §. 134. Nu ako oblast okrivljenika pozove^ da glavom dodje k raz pravi, a on pri svem toni od razprave izostane, može se proti njemu iz dati i dovedbena zapovjed. , §. 135. Okrivljeniku prosto je i onda, ako na razpravu nije došaoj proti predsudi uložiti priziv. S prizivom ovim može on sjediniti i svoje izprifianje, zašto je od razprave izostao, te ako dokaze takove okolnosti, koje bi povoda dale dru goj presudi, imati će vlast iztražna, ako uvidi potrebu, novu razpravu na redit, i prosto će joj biti od prijašnje svoje presude odstupiti i novu pre sudu izreći^ o ćemu će se imati tužitelj obavjestiti, da može i u ovom slu ćaju on ili okrivljenik priziv s nova uložiti. §. 156. Tužitelju imade se ureda radi nakon razprave dostaviti raz pravni zapisnik n roku od 8 đanali polag obrazca C, a ako želi (u slučaju potrebe za priziv) izvadak iz kaznenog registra imade mu se taj priobČiti u smislu §.131. §. 137. Dotična razpravljajuća oblast ili kazneni sud imade za šum ske prekršaje ili zločine alfabeticki registar voditi, u koj se iza svake raz prave za 3 dana odnosne presude i osude unesti imadu, te u koj registar može uviditi Šumsko osoblje u slučaju potrebe, za da pe znade koj je okrivljenik opetovano prekršaj počinio (priupadnik) u smislu §. 91. ili je navađni šumski kradljivac §. 81. kao i u slučaju §. 82. §. 138. U presudi imade se navesti rok od 1-4 danab u kojem do suđjeuu vriednost, odštetu i globu krivac platiti imade. Neučini li to u tom roku, to se imade n novom roku od 30 danak ureda radi po istoj oblasti koja je prestidu izrekla ta svota ovrhom uterali, a iz unišle svote nakon pokriće troškovab ovrhe, ponajprije trošak razprave, zatim vriednost i Štetu, a onda istom globa namiriti. Nemože li se globa u roku od 1. godine utjerati imade đotlčnik kazan zatvora u smislu §. 83. nastupiti. §. 139. Nemože li se odšteta utjerati u roku od 1 god. imade se ureda radi o tom obavjestiti prijavitelj odnosno vlastnik Šume — koj se može onda nagoditi krivcem da odštetu šumskimi rađnjami odsluži, ili može sam taj dug utjerati, koj se nakon 5 godina svakako brisati može. §. 140, Proti presudam prve molbe imade se uložiti priziv putein one oblasti koja je presudn izrekla na drugu molbu za 24 sata, ako je okrivljeniku presuda odmab po svršenoj razpravi ustmeno proglašena, a izvedenje priziva ima se predati za dalnjih 8 danab. Ako je pako presuda okrivljeniku pismeno dostavljena tada se od dana dostave raeunajuć priziv za 8 danab najaviti, a izvedenje priziva za dalnjih 8 danab izvesti imade. Isto tako može i tužitelj odnosno njegov zastupnik ako se s presusudom nezadovoljava priziv uložiti. Ako se izvedenje priziva u označenom roku nepodnese, imadu se svi spisi i bez odvlake za daljnje riešenje dragoj molbi predložiti. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 272 — prostavi U se, to taj čin sačinjava zlo^iu proti redarstvenim organom te se ima proti istomu u smislu kazn. zakona postupati. §. 127. Ako li razpravljajuća oblast dodje do temeljite sumnje proti izpravnosti prociene, uÖinjene glede koje šamske kradje ili Štete, može od rediti očevid na licu mjesta, te po u tu svrhu pozvanih vjeŠtacih, od kojih ge u pravilu dvojica pozvati imaju, štetu izviditi i procieuiti. Svakako se k tomu očevidu imade vlastnik šume odnosno njegov gum. Činovnik pozvati. Isto tako može se očevid odrediti i na zahtjev okrivljenika. §. 128. Koji se na samoj šumskoj kradji ili Šteti zateknu, ako je potrebno za konstatiranje čina, napose kod nepoznatih, ili za prepriečenje dalnje kradje ili štete, mogu im redarstveni organi kao i šumsko osoblje šumske produkte, orudje, kola, sane i vozeće blago zapljeniti, te se ima u smislu §. 118. dalje posttipati. Nepoznati mogu se i uhititi te bližnjoj najnižjoj polit, oblasti predatij koja ima u 24 sata dotičnika preslušati, te neima li bojazni, saznav mu ime i mjesto, da će prije kazne pobjeći, na slobodu ga pustit-u protivnom slučaju skupa s prijavom šumarskog osoblja dotičnoj oblast predati ga, kod političke oblasti imade se za 3 dana ureda radi razprava odrediti, a kod kazn. suda postupa se u smislu kazn. zakona. ID i o III. Poglavje I. Nadležnost i postupak kod šumskih prekršaja t zločina. |. 129. Sve prekršaje šumske, navedene u §. 76. i 77., iztražuju i sude u prvoj molbi političke oblasti, u teritoriju kojih je taj prekršaj počinjen, u drugoj molbi zemaljska vlada. §, 130. Ovim oblastim imadu se prijave lugarah, oforačvmane i podpisane po dotičnom predpostavljenom šum. činovniku, od zgode do zgode, ili od mjeseca do mjeseca polag obrazca A. za svaki slučaj posebice podnašati, §. 131. Ove prijave imadu se extra turnum najbrže i-azpraviti i rie šiti, a svakako u roku od S mjeseca iza dana dostave. Pri samoj kaznenoj razpravi kod polit, oblasti, kojoj se imadu pozvati uz krivce, ako ovi priznali nebi, dotičnik, koji je taj čin odkrio i prijavio, kao i možebitni u slučaju potrebe svjedoci, imade se ta razprava sa glavnimi toekami uvrstiti u kazneni registar, koj se ima vodit polag obrazca B,, te se po savršenoj razpi-avi s miesta imade presuda izreći, a na zahtjev stranaka umiesto prepisa osude priobćit će im se izvadak iz kaznenog i*egistra. §. 132. Lugari i šumsko osoblje, koje se poziva bud u šumskih prekršajih ili zloČinih, imade se pozvati k razpravi putem svojeg predpostavljenog ureda. §, 133. Ako u Šumskih prekršajih niti okrivljenik, a niti punomoćnik k razpravi nedodje, a nije prije razprave za vriemena joŠte zamolio |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 39 <-- 39 --> PDF |
što se ima uvjek u prijavnici navesti, da se primjeran obzir pri odmjerenju kazno uzme. Ubijena živina ima se ostavit na mjestu za onoga, čija je. §. 120. Koze se. izkljnčuju i?: äumske pašanje, te je vkstuik ili njegovo osoblje ovlašteno iste, cim ih- nadje u sumi, postrieljat. §. 121, Vožnja izvan stalnib^ šumskih puteva ili u tu svrhu nanovo odredjenih, nedozvoljeno sklizanje i bacanje drva, kao svaka osteta obaranjem stabala, koja se nanese stojećim stabiani ili podmladku, imade, se odštetiti, kao i trošak za možebitni popravak namiriti, a osim toga kazniti globom od 2 do 25 for., a u opetovnom slučaju i dvostruko.. §. 122. Tko na kulturah grabe zameće, plotove i vidljive znakove trga, humke premješta, mostove, puzaljke itd, oštećuje, imade uz odštetu i naknadu troška za popravak istih nadoknaditi, a osim toga kaznit će se globom od 5 do 50 for., a u opetovnom slućaju i dvostruko, u koliko se nemogu ustanove kazn. zakona upotriebiti. §. 123. Tko na stablih ili panjevih nalazeće se vidljive brojke i znakove Šumarskog osoblja izsječe ili izbriše ili to pokuša, ili tko hotomice i protupravno u tudjoj Šumi proizvode iste oštećuje ili razorava, imade se kaznit globom od 5 do 50 for., a ako je kroz to kakav trošak ili šteta nastala, istu nakaditi. U opetovanom slučaju je globa dvostruka, OnidJGj kod ošteoivanja upotrebljeno, može se konfiscirati, ter vaija 6 istim u smislu ustanove §. 126. postupati. §. 1^4. Tko drvo ili ostale šumske proizvode, koje je dobio za svoju uporabu pravom na uživanje Šume bezplatno ili popustom, bez dozvole dotičnoga vlastnika ili njegovog osoblja proda ili drugom dade, ili na druge dane, nego li su ustanovljeni, suho ležede´drvo i stelja vozi, ili preko ustanovljenog roka drva iz šume izvaža itd., imade se kaznit glohom od 3 do 5 for.; ako li je vrieđnost prodanog ili danog predmeta veda od 5 for., onda se imade ta vrieđnost kao globa uzeti. §. 125. Kupac, te u obće onaj, koj steće takove šumske proizvode, za koje je znao ili je polag okolnostih moräo znati, da su kroz kradju stećeni, kaznit će se globom od dvostruke vriednosti odnosnih predmeta, koja ipak nesmije nikad manja biti od 8 for. §. 126- Tko u tudjoj šumi, bez da ima tu kakovo pravo, ili ako ima i pravo, ali u nevrieme se nadje izvan javnih puteva, ako li sjegova prisutnost s razloga javne sigurnosti ili sigurnosti šumskog vlastničtva sumnjiva, može se po šumarskom osoblju pozvat, da se odstrani, a ako ima sjekiru, pilu ili drugo kakovo orudje, isto oduzeti i zapljeniti te to pohtićkoj oblasti poradi dalnjeg uredovanja javiti i prigodom dotične zakazane razprave predati. Nemože li doticnik niti pred oblašcu dokazati pravo zadržavanja u šumi odnosno nošenje oružja, to će mu se ti predmeti konfisciranimi proglasiti te prodati, a unišli novac uručiti u smislu §. IBi. šumskog zakladi, te podjedno odsuditi na naknadu možebitnih troškova pljenitbe i razprave. Ako li ta osoba uzprkos poziva šumskog osoblja neće da se iz gume odstrani ili da preda oružje, ima se kazniti globom od 5 do 25 for., su |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 36 <-- 36 --> PDF |
, — 268 — Poglavje II. 0 naknadi vrlednostij štete I o globi. §. IO2. Tko u šumi nala^eća se .stojeća stabla ili posjećena, ali za uporabu ili prodaju joste nei^radjena ukrade (§. 7-6.), imade vlastniku vriedaost ukradjenoga drveta, a za počinjenu štetu ^3 od te vriednosti nadoknaditij a osim toga imade se kazniti globom u visini obih svotah. §. 103. Vriednost u.kradjenog drveta i za poÖinjenu štetu cielu svotu vriednosti imade nadoknaditi . a osim toga globom u visini obih svotah imade se kazniti, tko u šumi a) posječe prut, kolje, izdanke izpod 10 god., kao i vriednostnije letve ako se time sklop krošnjah prekine ; &) ako se odstranjenjem toga stabla sklop krošnjah znamenito prekine, te praznina nastane, ili ako se vise stabala nzpored posjeku, da time praznina nastane ili se iz riedke šume posjeku c) ako se drva osobite vriednosti, koja se samo umetnuto nalaze, ili sjemenjaci, te stojedi hrasti, jaseni, briesti, kesteni,´ omorike, ariži, jele i bori iz mladjih, za sječu jošte daleko nedoraslih sastojina kradu; ä) za učvršćenje tla, za zaštitu ostavljene panje, kao i u nizkoj Šumi nalazeće se panje izkapa i krade, ili radi kradje stabala izkopanu jamu nezameće. §. 104. Tko ukrade ležede drvo urušeno od vjeti´a ili od drugih nepogodah naravi, ili panje, te koje jošte nije izradjeno,, kao i stojeće skroz suho stablo ili granje, ili od istog koru olupi, imade se uz naknadu vriednosti isto tolikom globom kazniti. §. 105. Tko uki-ade stelju Ui zeleno Ušće, imade vriednost istog, a isto toliku štetu naknaditi, a osim toga kaznit će se globom u visini obih svotah. Ako li se je za sakupljanje stelje željezno orudje upoti^ebljivalo, te u obće proti ustanovam -§. 25. 0. z. radilo, imade se šteta dvostruko uzeti, a prama tomri i globa. §, 106. Tko žir, šiškii, te ostalo šumsko sjemenje krade, imade už vriednost isto toliku štetu naknaditi, a u visini obih svotah i globom se kazniti. Ako li se pako u zabranjenih šumah, koje se vidljivo označiti imadu, šumsko sjeme krade (gdje se žir sakuplja ili je naravno pomladjenje), imade se osim vriednosti dvostruka šteta naknaditi, a prema tomu i globom kazniti. Ako li se je žir, siŠka, ili drugo sjeme, nalazeće se jošte na stablu, treslo ili klaštruo, te time mlade grančice oštetile, imade se od proraćunane vriednosti stabla V.-j k tomu priraČunati. §. 107. Tko ukrade šumske sokove od stojećih stabala, imade vriednost istih uz isto toliku štetu naknaditi. Ako li je sam stablo navrtao te time stablo oštetio, imade od proraĆunane vriednosti istog ´/a naknaditi, a kaznit globom u visini, vriednosti štete. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 267 trostrukog iznosa iste povisiti, uz ograničenje ipak^ da se u §. 86, navedena najveća kazan zatvora nesmije prekoračiti. §, 93. Kao šumski prekršaj neće se Sin kazniti, ako bi se komu uz put budi u gumi ili u blizini iste takova nesreća dogodila, da je morao šumski prekršaj poćiniti, ako li taj ćin šumskom osoblju, kojemu je nadzor iste sume povjeren, ili bližnjem obć. uredu ili poglavaru za 24 sata prijavi. Prouzročena šteta ili vriednost prisvojenog si predmeta mora se i u tom slučaju nadoknaditi. §. 94. Po marbi i živini počinjeni kvar, ako li nemože krivac isti naknaditi, dužan je vlastnik iste naknaditi. §. 95. Kod Šumskih prekršajah, ako li se ogtećeniku Šumskom kradjom prisvojeni predmeti povrate, ma i dielomice ili koji dio od istih u Šumi ležati ostavi, imade se to primjereno polag mjestne ciene u račun uzeti te od zahtjeva odštete odbiti. §. 96. Oštećeniku, koj se nebi zadovoljio sa odštetom u smislu ovoga zakona, već scieni, da može zahtjevati i dokazati veću naknadUj jest slobodno istu tražiti redovitim putem pravde. §. 97. Okrivljenici imadu sve troškove razprave i utjerivanja razmjerno nadoknaditi; jer se obično proti viac njih takove povesti imadu. §. 98. Smrću krivca prelazi obveza naplate vriednosti štete i troškovah na nasljednike za dosuđjene jur odgtete, a nedosudjene se brišu. , §. 99. Postupak proti šumskim prekršajem neima se povesti i ovršiti samo na Kahtjevanje oštećenika ili na prijavu šumarskog osoblja ili službenika, koj je sa nadziranje šumah, poljah, vinogradah itd., javno po kojoj obćini ili po privatnih Ijudih postavljen i uredovno zaprisežen, zatim na prijavu kojeg urednika ili službenika od obćih vlastih sigurnosti, imenito oružuikah i stražah financijalnih, nego i onda, kada oblast kojim mu drago dL´uglm načinom za iste sazna. §. 100. Cienik za proračunavanje vriednosti otudjenog predmeta, posredne štete, ili samu štetu, kao i izgona, imade sastaviti za svaku županiju sum. nadzornićtvo, saslušav o tom vlastnike šumah odnosno dotične urede, te taj cienik predlaže aem. vladi na odobrenje. Ovaj cienik imade se od tri do tri godine sastavljati, nu ako medjutim veće promjene cienah nastanu, može se i prije promjeniti. Kako će se postupati kod sastavljanja cienika za šumske odštete, to će na temelju ustanovah ovog zakona zem. vlada naredbenim putem naputak ijzdati. §. 101. Nakon ovrhe kazne kod zločinah imale bi svekolike posljedice kazne, normirane koli kaznenim zakonom, toli gradjausko-političkimi zakoni, prestati pod sljedećimi uvjeti: a) ako li je krivac odštetu namirio; b) ako u roku od 3 godine nepočini kažnjivog čina na štetu šumskog vlastniČtva, |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 266 — proti njima voditi, ako li je ostala proti krivcu dielomice ili sasvim bezuspješna. Isto tako oni koji imadu pravo u sumi šumske proizvode izradjivati, ili iste izvažati odgovorni su za svoje punomoćnike i radnike, i to u svakom slučaju s pravom regresa. §. 88. Ako li šumski pi´ekrŠaj počini vise osoba, koji su budi kao punomoćnici ili začetnici kod tog ćina sudjelovale, to se ima svaki kazniti novčanom globom ili zatvorom u smislu §. 84. Za naknadu vriednosti i štete kao i za troškove jamce zajednićki. Kod zloćinah polag ustanova kaznenog zakona. §. 89. Pokušaj šamskog prekršaja jest kažnjiv, te se imade kazniti ustanovlienom globom za takav čin, koja se može u osobito olahkujućih okolnostih snimiti na polovicu. Kod zločina, u smislu ustanova kazmenog zakona. §. 90. Ako li tko kod šumskih prekršaja sudjeluje zatajenjem ili kao sudionik, imade se kazniti globom od 5 do 25 for, ili polag §. 84. o. z. na zatvor. Zatajući sudionik, imade se s krivcem solidarno odsuditi, na naknadu vriednosti štete i troškova. Kod zločina u smislu ustanovo kaznenog zakona. §. 91. Kod šumskih prekršajah imade se kao otežkujuća okolnost uzeti, ako se isti pećine : 1. prije izhoda a posije zapada sunea, 2. na svetce i svečane dane, 3. ako li se nastoji svaki trag zamesti, 4. ako li se pilom umjesto sjekire služi, ili stabla izkopa, 5. ako krivac neće da svoje ime i mjesto uaxnaci, ili ga krivo naznaci. 6. ako li se odalji na poziv lugarskog osoblja, 7. ako li je imao kakovo oružje za pucanje kod sebe, 8. ako li krivac uzprkos opomene štetu ili kradju dalje nastavlja, 9. ako li je krivac za vrieme, kada je taj čin počinio, kao radnik ili nadzornik u Šumi, 10. ako li krivac zaustavljene mu predmete oduzme, 11. ako li se u roku od 2 godine iza izrečene kazne opetovano prekršaj počini (priupadnik) kao i u slučaju navedenom u §. 82. 12. ako je šteta počinjena u ogradjenih sumah nasilnim razgradjiva/ njem ograde, 12. ako je šumska kradja počinjena u družtvu od tri ili vise osobaj 14. ako je ista na bud umjetnih, bud naravnih gojitbenih i pomladnih plostinah počinjena, 15. ako li koji od ovlaštenika ili pravoužitnika štetu ili kradju u toj nakani počini, da se šumski proizvodi ili u naravi kao ogrievno ili gradjevno drvo, ili izradjeni djelomice ili sasvim prodadu; ta nakana će se zakonito naslućivati, ako li polag svojstvah prisvojenih si šumskih proizvodah kao i osobnih i kućnih odnošajah krivca — isti predmeti nisu bili odredjeni za vlastito upotrebljenje. §, 92. (Idje je kod jednog šumskog prekršaja jedna ili više otežkujućih okolnostih, imade se jednostavna globa od jedan i pol stavnog do |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 265 ~ §. 77. Isto tako u sndslu §. 76. počine šumski prekršaj i oni, koji imadu kakovo pravo na uživanje žurna (ovlaštenici, pravoužitniei), ako usljed toga prava dobljene «umske proizvode prodadu, ili u drugu nego li mu po pravu pripada svrhu, upotriebe. §. 78. Ako li efektivna vrieđnost ukradjenog stojećeg stabla, kao i prou^iročeno zlobno oštec´ivanje u branjevinab i kulturab 25 fr. nadmašuje, sačinjava u smislu kaznenog zakona zločin kradje. §. 79. Tko ukrade več izradjeno drvo za uporabu ili prodaju, ili u tu svrhu pripremljeno, ako li se i u šumi nalazi, kao i drvo koje se na, stovarišta dopremi ili spravlja, imade se kao za obićnu kradju kaznenim sudovom 2:>rijaviti. §. 80. Zloćin sačinjava Šumska kradja ili zlobno ostecilvanje u kulturab i branjevinab, ako U je vrieđnost ili šteta i izpod 25 for. , ako u tom pogledu koja od onih okolnostib predleži, usljed kojih kradja ili zlobno ošteeivanje u smislu kaznenog zakona (§. 174., 175. i 176,), zloćinom se smatra. Ustanove kaznenog zakona u pogledu nošenja onižja, ima se samo na ono za pucanje odnašati. §. 81, Ako je za šumski prekršaj počinjen samo kradjom stojećeg stabla ili zlobnim oštećivanjem u branjevina i ktiltura, krivac u roku od 3 godine 3 puta kažnjen bio, postaje navadnim Šumskim kradljivcem, to bez obzira na iznos vriednosti, sačinjava svakim svojina, od gore pomenutih čina zločin kradje. (§. 175. k. z,). §. 82. Ako iza odsudjenog zločina krivac nakon 3 godine opet šumski prekršaj počini kradjom stojećeg stabla ili zlobnim oštećivaujem branjevina i kultura, neima se to kao zločin smatrati, već samo kao opetovani prekršaj (priupadnik), te u smislu ovoga zakona strožije kazniti. §. 83. Tko počini šumski prekršaj imade osim prave vriednosti i posrednu štetu nadoknaditi, a osim toga odsuditi će se, za svaki slučaj napose i na novčanu globu u smislu ovog zakona ^ te podjedno naznačiti vrieme zatvoi-a, za taj slučaj da je globa neutjeriva. Nu na zatvor se samo onda može krivac odsuditi, ako se unapred znade, da je globa neutjeriva, ter u opetovanom slučaju ako će to biti osjetlivija kazan. §. 84. Kod zloćinah imade se kod procienjivanja šteta ne samo efektivna vrieđnost dobra uračunati. već i posredna šteta u smislu ustanova ovog zakona kao izmakla dobit. §. 85. Kod promjene novčane globe u zatvor računa se ako li je ista izpod 2 fr. jedan dan zatvora a za svaka dalnja 2 fr. jedan dan zatvora više. §. 86. Za šumske prekršaje je običan zatvor od 1 do 14 dana, a polag otežkujućib okolnostib najviše 30 dana. §. 87. Kada šumske prekršaje i zločine počine članovi obitelji, osobe koje stoje pod skrbničtvom i kuratelom, slnžinčad, šegrti, djetići ili radnici, imade se glava obitelji, skrbnici i kuratori, gospodari, obrtnici i tvorničari k razpravi pozvati, nu ako i nedodju svakako su dužni za naknadu. U takovu slučaju odsuditi će se isti u družtvn sa krivcem na naknadu vriednosti štete i troškova, nu ovrha se može samo u tom slučaju 20 |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 264: — §: 70, u slučajevih kada je veća pogibelj, može se i žiteljstvo dotičnih obcina ureda radi odrediti na zahtiev šumskog nadzornietva, po političkoj oblasti u pripomoć za prepriečenje takovog piistošenja uz svojedobnu naknadu mjestne nadnice. Poglavje V. 0 oblastih, nadležnosti i postupku u pogledu šumsko-redarstvenih prekršaja, koje sami vlastnsci šuma počine. §. 71. Za da uzmogne zemalj. vlada vršiti nadzor nad svimišumamij porazđieliti će se ciela zemlja, polag razmerja površine šume i vlastnika u šumsko redarstvena okružja, a za svako takovo okružje (nadzorničtvo), imenovati "će ban kr. šumskog nadzornika, kojemu će se potrebito osoblje dođi eliti. §.72 . šumski nadzornik bdije nad tim^ da se u njegovom okružju, uštano´s:´e ovoga zakona, kao i naredbe zemaljske vlade vrše, a zatim imade i na to gledati, da se ustanove gospodarske osnove, boje" se s toga i kod njega nalaze u svemu obdržavaju. S toga imade svake godine jedan put ćielo svoje okružje proi^utovati, te se o stanju šuma osvjedočiti, a o tom zemaljskoj obširno izvješće podhieti, te naidje li na šumsko redarstvene prestupke imat će u smislu ustanova ovoga zakona postupati. §. 73. Za šumsko redarstvene prestupke navedene u ovom zakonu, koje počine sami vlastnici u svojih šumah, jest prva oblast šumsko nadzor- ničtvOj a druga zemaljska vlada. Djelokrug šumskog nadzorničtva ustanovit će se još i posebnom naredbom. §. 74. Za utjerivanje globa, te u drugih slučajevih potrebe, imade se šumsko nadzorničtvo na dotičnu političku oblast obratiti, koja je dužna šumsko nadzorničtvo u svem podupirati. §. 75. Proti svim odlukam i odredbam šumskog nadzorničtva, kano ti šumsko redarstvene oblasti, može nezadovoljna stranka putem iste, uložiti priziv na zetnaljsku vladUj n obićnom roku od 14 dana. 0 šumskih prekršajih 1 zlocinih. Poglavje I. Obćenlte ustanove» §, 76. Šumske prekršaje navedene u II, i III. poglavjn o. z, sačinjavaju u smislu o. z. učini počinjeni proti sigurnosti šumskog ylastnictva izuzam, onih ako; . a) efiktivna vriednost t. j . zbiljna vriednost u času učina ukradjenog stojećeg stabla, bez priračunanja posredne štete, I)) u slučaju zlobnog oštećivanja branjevina i kultura, prouzročena šteta. 25 for, nadmašuje. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 263 elužhoniku od gumarstva, koji se ondje nalazi. inade mjestnom gjavaru ili njegovom zamjeniku. §. 03. Onoga koji je duxan gašenje rukovoditi, treba bez usžovno u svemu slušati, što naredi za gašenje šumskog požara. Ostali mjestni poglavari i službenici od šumarstva treba da uzdržaju red , medju gasećimi i da nastoje, da se izvršuje sve što se za gašenje određjuje. Po ugašenom požaru imade se oko garišta straža ostaviti, jedan do dva dana, ili ako je potrebno i dulje, radi 5esa se imade potrebno ljudstvo narediti. §. 64. Mjestni poglavari koji propuste krenuti ljudstvo za gašenje šumskog požara, kao i oni neimajuć dovoljna razloga, ili koji se upravo nebtedoše odazvati pozivu mjestnih poglavara ili Šumskog osoblja, imadu se kazniti zatvorom od 14 do 30 danah ili novćanom globom od 70 do 150 for. §. 65. Odštete koje se gašenjem nanesu tudjemu zemljištu, imadu naknaditi oni, kojim se je na korist gašenje pređuzelo, osim ako se je i sam koji oštećenik izbavio gašenjem od većih šteta. Ako oblast iztražujuća nije kadra ustanoviti oštetu i naknadu, imadu se oŠtećenici odpraviti na put pravde. §. QQ. Za oštećivanju Šuma paležom, na put stati može zemaljska vlada, u vanrednih slućajevih za takove predjele, za zločin paleža šumskog takodjer i prieki sud proglasiti dati. §. 67. Na oštećivanje Suma po kukeib ili zareznicih ima se svagda pozorno paziti. Vlastnici Šuma ili osoblje njihovo, koji oštećivanje takovo opaze, dužni su ako upotriebljena proti tomu sredstva nisu dovoljna, i ako se je bojati, da će ovo zlo popast i susjedne sume, odmah prijaviti to šumskom nadzorniĆtvUj pod globom od 100 do 500 for. U ostalom vlastan je svatko učiniti takovu prijavu. §, 68. Šumsko nadzorničtvo imat će u takovom slućaju namah odrediti očevid na licu mjesta, saslušav dotične vlastnike šuma, kao i njihovo šumarsko osoblje^ ter odrediti shodna da se tomu pustošenju na put stane. Vlastnici šuma dužni su za preprečenje haranja šuma kroz kukce i zai*eznike ili razširenje njihovo, dotične odredbe šumarskog nadzornika izvršiti. §. 69. Proti odredbam Šumskog nadzorničtva, za preprečenje oštetah po zareznicih, neprouzroći ni priziv odgodu, već se iste imadu, toli nepo sredno interesirajućem se, kao i po susjednih vlastnicih šuma zajednički obaviti. Samo u slučaju ako bude odredjeno po šumskom nadzorničtvu, da se koja šuma ili dio iste posjeći imade, te se proti toj odredbi priziv na zemaljsku vladu podnese, imade se do konačne odluke ove, pričekati s iz vršenjem te odredbe. Ako li vlastnici šuma, odredbe nadzorničtva u stanovitom roku ne izvtše, to će šumsko nadzorničtvo samo, na trošak dotičnika potrebita iz vesti dati. Troškove imadu plaćati, dotićni vlastnici po mjeri njihovih šumskih posjeda, koji se obranjuju. |