DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 178 -— Suniah sastojećih se iz bukve, omorike, jele, koja drva mnogo sjene davaju, tlo je mnogo vlažnije i hladnije, te se i humus stoga u mnogo većoj mjeri sakuplja, nego li u šumah iz čistih sastojinah hrasta, breze, ariša te bora, koje drveće manje sjene daje, a i samo više svjetla zahtjeva. Tim je ujedno razjašnjena važnost mješovito sastojinah za uzdržanje plodnosti tla. Iz navedenih obćenitih uvjetih, koji su potrebni za postanak i tvorenje humusa, uvidjamo pod kojimi okolnosti će se u šumah veća ili manja množina humusa sabrati. Jasno je, da se u dobro skopljenih sastojinah više humusa pravi, nego li u zlo sklopljenih starih sastojinah. U šumah sa više sjene kao u bukovih, omorike i jele više, nego li u onakih sa redkim lišćem, kao u hrastovih, bora i ariša. Visoke šume su povoljnije pogledom na tvorenje humusa nego srednje, a ove povoljnije nego nizke. U visokoj šumi u kojoj 100 —120 g. nije listinac odstranjen, će tečajem tog razdobja i najlošije tlo postati dobrim. Bregoviti položaji sgodniji su nego nizine; sjeverni i iztočni položaji imat de više hunuisa, nego južni i zapadni. U ćistinah, sječinah i riedkih šuma, mora humus za kratko vrieme izčeznuti. A napokon će pod inače istimi okolnosti, ghneno tlo biti bogatije na humusu nego vapneno i pjeskovito. Koliko godina treba listinac da se pretvori u humus. Čim se manje humusa u šumi tvori i čim brže se već postali raztvara, tim se brže umanjuje plodnost tla, tim manje hraniva stoji šumskim bilinam za njihovu vegetaciju na razpolaganje, te usljed toga se umanjuje i godišnja produkcija drva, i tim težje je pomladjivanje. Već je spomenuto, da je huniilikacija odvisna od raznih okolnostih, te da se humus sad brže sad polaganije tvori, prema naravi tla, vrsti sastojine, klimaličkih odnošaja i položaja. Na i pod istimi okolnosti opazit ćemo, da se razni bilinski odpadci neraztvaraju jednako brzo, već da se jedni brže, a drugi laganije pretvaraju u humus. Ta je okolnost jasna, ako se sjetimo, da je raztvorbeni kemički proces takodjer odvisan o kemičkom sustavu raztvarajućih se tvarih. Lahko se raztvaraju sve mehke, sočne bilinske česti, težje, suhe i tvrde tvari. Zeleno svježe lišće laglje prhne nego li suho; ovo, slama, trstika brže nego drvo, mekane četinje ariša i mahovina brže se raztvara, nego li četinje bora i omorike. Org. tvari sadržavajuće mnogo dušika laglje i brže se raztvaraju, nego li onakove sa malo dušika. Na smoli bogate bilinske česti, težje se raztvaraju, nego li lišće, a isto tako i drvo crnogoricah težje, nego li ono listnastog drveća. Bilinske tvari bogate na treslovini težje se raztvaraju, navlastito, ako neima zrak svestrani pristup, jer treslovina potroši svojom raztvorbom cjeli na razpolaganje stojeći kisik, te tim prieči prhnuće ostale org. tvari. U lišću hrasta, breze i johe (Erle) sva je treslovina izčeznula, ako se je ono u humus pretvorilo. Bilinske česti bogate na vapnu i kaliju brže se raztvaraju, a onakove koje sadržavaju mnogo kremične kiseline, pretvaraju se težje u humus, jer kremična kiselina prieči pristup zračnog kisika. Iz toga se razabire, da će prema lokalnim odnošajem |