DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 301 — Upravna obćina Šumska imovna obćina. Dnevnik blagajne vrhu šumskih dohodakah i izdatakah u godini 1883. l´ropisana Ostaje konc. Primitak Izdatak S. 1883. a KOX= r e đ. m. e t dužnost tovom novcu for. nč. for. ne. for. nč. for. nč. 1 Izkaz pristojbe ili (zapisnik prodaje) paše-56 — -— — 2 Izksiz pristojba ili (zapisnik prodaje) ži260 80 260 80 3 66 — — 4 -— — — 5 50 5 — -— — 10 — 6 Šumske šteto uslied odsude kr. podžupanije od dne 1883. br. 28 28 28 — — 7 20 a N dne 1883. Podpis šumskog odbora: Potv rda obe. p )glavarstva Već u prvom dielu te razprave naglasismo njeke ponajglavnijih manah ovoga naputka, te bi nam sada samo još tu činjenicu bilo spomenuti, da se u obće, kako to kod nas kod svih naredbah običajno, obćine žalibože slabo drže njegovih ustanova, ter je tako isti u praksi od slabe koristi, ma sve da u bitnosti i mnogu dobru u sebi sadržaje. (Dalje aliedi.) Omeđjivanje obćinskih šumah. Medju postojeće mane obćinske šumske uprave valja svakako ubrojiti takodjer i tu okolnost, da obćine redko kada točno poznavaju medje svojih šumah. Imenito to nalazimo tamo, gdje obćinske šume medjaše sa sumarni seoskim!, te spašnjaci ih inimi težatbenimi zemljami seljakah. Prioravanje i prikrčivanje obćinskog šumskog tla, u njekih je krajevih domovine, tako rekši na dnevnom redu. Posljedice tih odnošajah pako vele su žalostne. Ponajglavniji uzrok ovih obstojnostih pako jeste, kako rekosmo, vele manjkavo omeđjivanje tih šumah, a poimence i šumah urbarskih obćinah. |
ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 302 — Pošto se tužbe u tom pogledu takodjer i u najnovije doba i opet sa svijuh stranah pojavljaju, držimo, da nebude s gorega, ako tuj koju spomenemo o naredbi, koju je visoka kr. zemaljska vlada još 10. rujna 1872. pod br. 11145. izdala. Naredba odnosna glasi: „Na temelju §. 42. previšnjega patenta od 17. svibnja 1857. (z. v. list k. XIX. br. 88.) pronašao je kr. vladni odjel za unutarnje poslove sporazumno s vladoim odjelom za pravosudje uslied ponovljenih pritužba, da obćinske šume nisu od vlasteoskih medjašnimi prosjeci odieljene, odkud često nastaju razmirice izmed vlastelina i obćine, odrediti što sliedi: 1. U napredak ima se urbarsko-sudbena predaja obćinskih šuma i pašnjaka, ako su ovi potonji doznačeni iz ukupnosti šuma, i ako šuma i zarašćeui pašnjaci dopadali obćini od šume vlastelske naravnim! granicami kao kolnimi putevi, jarki i potoci razmedjeni nisu, obaviti tek iza kako bude učinjena dotična razmedja. 2. Razmedja ova, koje se ima izvesti odma pri vieritbi ovrhe pod nadzorom dotičnoga sudbenoga povjerenika, valja da se učini tako, da se od linije, kojom se dieli šuma obćinska od šume vlasteoske, na strani vlastelske šume izsjeće prosjek od najmanje dva hvata širine, pa da se ova razmedja prosjekom u ovršbenom zapisniku točno naznači kod svake pojedine odciepljene čestice. 3. Nastojat će dotične političke oblasti o tom, da se takovi prosjeci barem svake treće godine dovoljno očiste. 4. U obćinah i kotarih, u kojih je ovršna predaja odciepljene paše i šume jur dovršena, imadu se na zahtiev dotičnih stranakah, šumski prosjeci putem političkih oblastih na gori naznačeni način učiniti naknadno." Nama se čini, da je velevažna ta naredba jur zaboravljena od onih, koji bi u prvom redu oko izvršivanje iste nastojati morali. Kako bo već uvodno spomenusmo, medje obćinskih šumah vrlo su slabo uredjene, izuzam tamo, gdje su iste omedjene stalnom kojom naravnom razmedjom, ili gdje gospoštije same oko podržavanje medjnikah nastoje. Osobitu pako nadalje polažemo važnost na ustanove točke 3. spomenute naredbe, kojom se jasno naredjuje, da je dužnost političkih oblastih, da nastoje 0 tom, da se takovi prosjeci barem svake treće godine dovoljno očiste. U interesu stvari bi nadalje bilo, da se shođnim putem od nadležne strani odredi u obće jednom po politiekili oblastih, reambulacija obćinskih šumah, pošto smo uvjereni, da je velik dio obćinskog posjeda, tečajem vremena po žiteljih i susjedih prikrčen i prioran. Omedjivanje obćinskih šumah, jedan je najvažnijih momenatah šumarskog redarstva. Čuvanje šumah i šumsko redarstvo u obće, nemoguće je tako rekuć, ako bit šumske svojine, stalno, vidljivo i valjano medjarai i medjašnimi oznakami osjegurana nije. Omedjivanje šumah, nadalje početak je uredjenja šumskog gospodarstva, — na njemu se osnivaju sve ostale šumsko-gospodarske napremice. |