DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 265 — kiselicom. U njoj imađe oksalne kiseline, koja se đađe lahko dokazati sa srebrovira nitratom. Ako se doda vođi srebrova nitrata, pa ako u njoj iraade oksalne kiseline, obori se bieli talog kao sir. Kiselica, dok nije smi-znuta, neda toga taloga. Ako je bila smrznuta, to ie u vodi, u koju smo kiselicu zamoSili, oboriti se odmah sirasti talog, a to je znak, da su stanice oksalnu kiselinu propustile. Stanica dakle uslied zime propušta sok u međjustanice te se tu i smrzne. Nu tim smrznućem nije još bilina poginula. Obično poslie mraza dolazi do biline sunce i toplina. Smrznuti međjustaniSni sok otopi se, izhlapi, a bilina se osuši, Uslied smi´znuda nije bilina poginula, nego zato, što se je osušila, izgorlla. Zato se i sgodno veli, mraz je biljku opalio, ofurio. To i vrtljari dobro znadu. Zato nevalja, vele oni, bilinu, kad se je smrzla, nositi na toplo mjesto, nego ostaviti ju na hladnom, te polagano postepeno povisivati toplou. U onom slučaju, kad se otopi led u medjustanicah polahko i kad se povlači natrag u stanice, ostaje bilina na životu. Nu u svakom slučaju ne možemo bilinu na taj način spasiti. Ako je zima bila prekomjerna, pa poremetila i uništila sastav biline, neima joj pomoći, bilina se smrzla i poginula. Kada koja bilina uslied smrznuća pogiba, pokazat će nekoliko primjera. Mnogo vodeno bilje umire kod — 4´´C. Drugo opet podnaša daleko strožu zimu, kako se je pređavatelj sam o tom osvjedočio. Mnoge resine bile su po više dana ledom oklopljene u zimi od 10"—15 " C. pak su ostale žive, što više i neke male životinjice pretrpjele su tu zimu i veselo plivale u vodi, kad se je led otopio. Pinia ne podnaša nikakove zime, a vitka naša jela trpi zimu od 20" C. i još veću. Polarna ekspedicija 1878./9- mjerila je zimu pa je bilo kadkađa i do 30" pače 40" C, a kraj svega toga imade bilja, komu ni takova zima nemože nahuditi. U Jakutsku i Werhojansku u Sibiriji, gdje popriečna temperatura u siečnju iznosi do 42", gdje su bilježene dapače temperature od 62"—63", najniže što jih je čovjek dosele na zemlji mjerio, ipak još uspieva dosta zeljastoga bilja, grmlja, a ista breza i lariš tu rastu, prem neima dvojbe, da jim je drvo kroz tjedne i tjedne ohlađjeno do temperature, pri kojoj se živa kovati dade. De CandoUe i Pietet ohladili su umjetno gorušično i pšenično sjemenje na 80", a ovo je ipak kasnije klicalo. Bilje vlažno i mlado pogibije prije od staroga i suhoga. Mnoge biljke pogibaju prije nego zima dostigae 0". Dinji i duhanu znade naškoditi, kada je toplina 2" nad ništicom, nu krivo imađu oni, koji kažu, da te biljke ozebu. Drugi je uzrok njihovoj smrti. Korenje kod male topline od 2" nemože vući potrebnu vlagu iz zemlje. Biljka izparivanjem s jedne strane gubi vlagu, a s druge strane kroz korenje ne može se vlaga bilini nadomjestiti — bilina se osuši, a ne da bi se smrzla. Upliv prekomjerne visoke temperature jest na dlaku isti kao i upliv zime. Oblog stanice plazma promjeni svoj sastav, samo što kod topline vidimo kakova je promjena. Plazma se kod visoke temperature usiri i tim se uzrokuje smrt biline. Kako različito biline podnašaju vrućinu pokazat će najbolje opet primjeri. U žliebovih, kojimi teče topla vođa karlovarskoga vrutka, živu razne resine pri temperaturi od 56"; u albanskih izvorih, gdje vlada vrućina od 60" još ima biljevnih organizma. Neki, na golih dalmatinskih liticah živući lišaji izvrgnuti su dosta često temperaturam od 58"—60" jak no pogibaju, a imade jih još na kamenju afričkih pustara, na koje pripiče tropsko sunce, te ga ugrijava do 70". A na piesku na obali Loanga na ekvatoru dosiže temperatura i do 85" pa sjegurno imade tuđe sjemenja, koje za kišne periode proklije. Napokon spominjemo velikom reservom navod Huraboldtov, da u vrelih oko Carasaca u Venezueli ima bilja, kojem se korenje nalazi u vođi do 0´5" toploj. Iz toga svega moramo zaključiti, da sam sastav biline mora da odlučuje o tom, koja temperatura bilini smrt donaša, te da su biline u tom pogledu veoma različite. Lovstvo. Množina ubijene grabežljive zvieradi, za koju je zatražeaa nagrada. Po naknadno stigavših izvješća kralj, županijskih oblastih ubijeno je: u županij i |