DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 67 <-- 67 --> PDF |
~ 439 ~ Uzgoj hrasta u visokih šumah. Pod tim i)asi()vom donio je Ftirst razpravicu u ,,0esterreichisch6 Forst-Zeitung«, te opisuje odnošaje hrastika u Njemačkoj, a kako nas mora da zanima sve, što se tiče hrasta kraj naših prostranih hrastika, donosimo evo \i prevodu tu raspravu, da vidimo, kako drugdje misle o uzgoju tog nažeg najvviednijeg drva. Nedvojbeno je, da su se hrastici tekom .stoljeća znatno umanjili. Trošec sadanje zalihe hrastova drva, trošimo glavnicu^ koju su prijašnja stoljeća za nas nagomilala, a takova glavnicu, kako je Mko pomisliti, ne ćemo moći ostaviti našim potomkom. Mnogo > toga, što je prouzročilo nestajanje hrastovih porasta. Velike površine, koje su dobra te atna tla i blaga položaja, gdje su se prije hrastovi porasti širili, zauzete su sada nakon izkučenja poljskim gospodarstvom. Sad se tu p.ostiru dobre oranice i livade, a proti toj pretvorbi nemože nitko ništa prigovoriti, jer ju iziskuje napredujuća kultura i posvuda rastući broj žiteljstva. Na dragih pako mjestih iztisnula je visoki uzgoj nizka Imm sa svojim unosnim guljenjem kore, kratkinn obhodnjami i sa malenom drvnom glavnicom. Veći dio takovih šmna nalazi se na mjestib, gdje su prije rasli visoki hrastovi porasti ili čisti ili u smjesi sa bukvom, kako to pokazuju mjestimice izbojci iz bukovih panjeva. Poglavito su ohćinske šume, koje su na taj način promienjeue. Steljarenje u privatnih i obćinskih šumah, pače i u gdjekojih sa steljarenjem vrlo obterećenih državnih šuma, kad isto preotme mah, protjeralo je na mnogo mjesta visoku hrastovu i bukovu šumu. Na ta- Ijovih mjestih nastanila se je četinjača, koja nezahtieva toliko od tk. Napokon Dmogo hrastika palo je žrtvom sjekire radi tinancijalnog dobitka, a iz istog razloga nije se hrast dalje gojio, nego na mjesto njega četinjača, koja brže raste i daje dobro unovčano tvorivno drvo. Po nauci o čistom prihodu pako mogla bi se uzgajati visoka hrastova šuma, ako nećemo da računamo sa budućima vrlo visokima cienama, samo intenzivnim proredjivanjem. Mali šumoposjednici, koji gledaju da se što više i čim prije pokoriste svojom šumom, a tako isto i manje obćine, koje potrebuju novčani dohodak i stelju, neće moći uzgajati visoke hrastove šumo- Zadaća je veleposjeda i države, J^ uzgaja takove porasle, gdje bi hrast mogao dosegnuti svoje veličajne diineiizije, za ostaviti potomstvu neku ma i malu zalihu jaka i eienjena hrastova drva. Kod takovih se i gleda na to, da se pomlađuju hrastici, gdje to samo odnošaji dopuštaju, a pitanje, kako da se to pomladjeuje najbolje provede, to ^´emo sada na temelja vlastita izkustva izpitati. Da h ćemo uzgajati visoke hrastove šume čiste ili u smjesi? Često put ^iibacaju se posvema čisti hrastovi porasti s razloga, što u većoj starosti, pače veo počamši od dobe kolja nastupljuje preveliko proriedjenje. Nu sasvim zabaciti čiste hrastike nije dobro. jer ako tlo zakrijemo podraslim materijalom, f-to nam sredstva, da zapriečimo štetno dielovanje proredjenja. Gdje su odnos i tla na povećih suvislih i)ovršiua povoljni hrastu, ne marimo se bojati uz |