DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 446 — ^ Poklem smo tako u širokih crtah orisali šume, da reknemo koju o njihovom dohodku i to najprije o materijalnom. Te podatke ne nalazimo u „stati s ti que agricole", nego ćemo se držati radnja povjerenstva 2a reorganizaciju šumarstva, koja je pokusi i iuimi sredstvi ustanovila dohodak materijalni po hektaru kako diedi : Visoke šume, . . . . , 5 kub. met. Srednje šume . . -. . 4 „ „ Nizke šume . . . . . . 2 ´/o „ „ Crnogorice ...... 5 n „ I crnogorice dosegnu broj od 7 kub. met. iatom onda, kad dodju u stanovitu veću dobu. Pogledom na neuredjenost gospodarstva, izrabljivanje šuma obćinskih, te na nestajanje drveća jačih dimenzija u srednjih šumah popriečni dohodak, kako je gore dat, prilično je istinit. Uzevši prosjek i^inedju trijuh godina 1877., 1878. i 1879- dobivamo sliedeći popriečni dohodak po hektaru: 34 franaka 83 cent. za državne šume, 30 franaka 93 cent za obćiaske i konačno 39 franaka 8G cent. za privatne šume. Prilično ovelik ovaj dohodak osobito u privatnih šumah ne može da je normalan. Perioda od god- 1877. do 1879, bila je vrlo plodna po Belgiju, za koje je velika industrija, željeznice i rudarstvo cvalo. Toj dobi se ima zahvaliti nemilo haračenje šuma po privatnicima, koji su za onda mogli unovčiti za povoljne ciene bez razlike starosti i dobe, te i preprodali svoju najbolju bjelogoricu i crnogoricu. Ipak mora se priznati, da je novčani dohodak šuma u Belgiji dosta velik pogledom na stanje, u kojem se nalaze. Zemlja je bogata, prepletena željezničkimi mrežami, narod vrlo gusto naseljen, plaća malo poreza, a konsumira mnogo. Medjutim iztisouto je drvo kao gorivni materijal kroz kameni ugalj, samo još u gdjekojih lokalnih odnošajih rabe drvo. Nije tako ali sa gradjevnim drvom. Sredstva zemlje u tom postala su. najednom nedostatna usljed ogromnog razvitka industrije u Belgiji, koja je još god. 1835. izvažala drva u vriednosti od 300.000 franaka. Već godine 1850- narasao je ali uvoz na 21.000 kubičnih metara u vriednosti od 2,317.358 franaka; u godini 1860, broj toga novca do* segnu visinu od 115.437 kub. met. u vriednosti od 14,589.200 franaka; u g. 1870.-256.164 kub. met. u vriednosti od 26,166-565 franaka i konačno god. 1881. 460.904 kub. met. u vriednosti od 42,285,610 franaka. Ovaj ogromni uvoz sastoji poglavito od sjeverne crnogorice^ a središte tog velikog prometa je Antwerpen. Koru je Belgija dugo izvažala osobito u Engiezku. Godine 1850- i 1860. iznosio je izvoz jedaoajst milijuna, kilograma, spao je u godini 1870. na jedan i pol milijuna kgr., a godine 1881. promjenilo se to na korist uvoza, koji je iste godine iznašao sedam i po! milijuna kgr. Ovi nedostatci vlastitih proizvoda dokazuju jasno, da se valja u Belgiji brinuti za uzgajanje šuma, bilo uzdržavanje dosad postojećih ili pretvorba istih u visoke šume, koje jedine mogu osigurati proizvodnju gradjevnog i ttorivnog |