DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 226 sastavka šumsko gospodarskih osnova, jer bez ovih temelja ove bi osaove bile manje više prazna obsjena, kako to i doista mnoge od prije postojećih t. zv. osnova žali bože i jesu. Kako se prodaja stabala iz ovopodruCnih urb. obćina te godine u obće ograničila na minimum (tečajem godine 1889. došlo je ukupno samo u četiriju takovih obćina do prodaje, a to same neznatne količine stabala), to je rad šumarskog osoblja oko poslova, koji su skopčani s timi prodajami (procjene, predaje) bio neznatan. Načelom je nadalje sada uzeto, da se što više takovimi prodajami unišlog novca, kao t. zv. nepotrošiva šumska glavnica koristonosno uglavniči. Samo žali bože, da i u tom obziru šumareva nije svaki put zadnja. Takovih nepotrošivih šumskih glavnica imadu imovne obćine područja ovog, pored toga, što se u prvašnje doba premnogo takovog novca kojekako a često i bez prave koristi po dotične obćine i narod raztrošilo, ipak danas u ukupnom iznosu od kojih 250.000 for. u pohrani kod kr. zemalj. blagajne u Zagrebu, a kamo sreće, da se na stvaranje takovih — doista nepotrošivih glavnica — već i prije, malo više obzira uzelo, jer bi mnoge od tih imovnih obćina danas kud i kamo bolje stajale, nego U u istinu stoje. Dovršujući time taj osvrt na stanje uprave obćinskih šuma u županiji zagrebačkoj g. 1889., spomenuti narn je samo još i to, da su danas već i svi spomenuti područni kotarski šumski uredi o trošku imovnih obćina providjeni svimi za službu potrebnimi inventarnimi spravami kao i strojevi, poput šumarskih čekića, promjerka, mjeračkih vrpca, risaćih sprema i sprava, busolami i kutomjeri, pomoćnimi skrižaljkami kao i posobljem i t, d., u koje je svrhe do konca g. 1889. ukupno izdano 800 for. U kratko dakle tim su stvoreni bar najuuždniji temelji daljnjem sustavnom radu i napredku u pogledu šumskog gospodarstva tih obćinskih šuma u koliko se to u obće s obzirom na okolnost, da nam još uviek manjka zakonsko uredjenje tih odnošaja i uz vladajuće privremen e naredbe i obstojnosti učiniti dalo, a po tome se je i nadati, da će se već naskoro vidjeti i plodovi gore spomenutih dosta vehkih žrtava, koje te većinom vrlo siromašne obćine u to ime, kako je napried spomenuto, jur doprinesoše i još sveudilj doprinašaju, a tim će valjda i ovdje nestati one po nas šumare nemile narodne, — odkad nam šumara, nemamo šuma! Zagreb, koncem ožujka 1800. F. Žav. Kesterčanek. Šumarski dom. Zamisao graditi šumar, dom još god. 1888. mogla je ushediti po onom, tko je tada uvjeren bio, da vlada u hrv. šumarstvu zajednica složna i jaka. Dotičnik se nije varao, a tomu dokaz pruži jednoglasna i žarka odluka 25 članova u osječkoj županijskoj dvorani prigodom izložbe god. 1889., kojom |
ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 227 — s mjesta predbrojiše na 2000 for. u podporu toga, pak po tom i ne dvojimo, da i ostatak naših drugova i onih 13.000 for. pridodati ne će, kako to moj prijatelj „ć" računa, ali k tomu još novca i opet mnogo novca treba, a da se ta zamisao izvede, zahtieva se uz najsložniji naš rad još mnogo muke i truda, pak upravo za to mnijem, da ostanemo uz taj težki zadatak vazda bar duhom na okupu, da uzmognemo naš upravni odbor, koji je daljnji zadatak k izvedenju preuzeo, što bolje podpomoći, pak da je i potrebno, da pod naslovom: „Šum. dom" razpravljamo mnienja o nabavi novca i o izvedenju gradnje u podli4ku našeg šumar, lista, pa s toga i molim za uvrstanje ovih redaka. S dopisnikom: „Pogled na 1889." u posljednjem šum. listu glede prinosa V*"/" od prodaja bud u kojih šumah ne mogu se složiti, a to za to ne, što bi naišH na svakovrstne odnošaje n. pr. neki posjednici šuma rade u vlastitoj režiji, pak im se prodajna svota ne da onako točno fiksirati, kako je to slučaj kod javnih korporacija, koje sve dražbom prodavaju, a gdje se radi nepotrajno, nastao bi po tom i nepravedan zahtjev. Time bi se povriedilo i gradjansko pravo, pak bi se i na odpornike naišlo. Mi smo odpočeli plemenito zamišljati, plemenito odpočeli predbrajati upisnine medju nami i mi odlučismo, da će to biti naš šumarski i ničiji dom ; ako je tako, onda još se u se i svoje kljuse uzdati imamo, a to bi ovo bilo: 1. Sočbina je poznata nagrada od ´/«—´/s šumskih šteta, koja se doznači onom, koji je štetu prijavio. Tom nagradom želi posjednik šume obodriti svakog na što revnije čuvanje šuma, a to doista leži ne samo u interesu vlastnika već i susjeda, pa i zemlje; jer je sočbina najobćenitije uvedena, to bi se ova gdje propisno ne postoji i svagdje izposlovati dala, a na zakonito uvedenje naredbom vis. vlade ne bi takodjer sbog sveobćih šum. redarstvenih obzira zaprieke postojale. Šamar, činovnik vrši češće zadaću prijavitelja, pak ako i nema ili ne prima ´/^ šumske štete, to bi ipak bez povrede ostao još bolji šumar, da toga što više prijavi i time što više u gradnju „šum. doma" prikoristi, a nema ni te dvojbe, da svi šumari niesu voljni i tu svoju zaslugu ljubavlju za naš mili dom koristonosno uložiti, a mora li bi i žrtvovati. 2. Zaplienjeni „šum. corpus delicti" moraju se polag zakona od 25. rujna 1881 unovčiti u korist unapriedjenja gospodarstvenih svrha; a čemu u sveobće gospod. svrhe, za što ne samo u šumarske svrhe? Gospodari nas u svem priknćuju i akoprem su nam najbliži, dk braća po struci, to mjesto da nas svakom zgodom nagradjuju, što im znamenite koristi navraćamo čuvanjem i uzdržavanjem šuma, oni si izvojstiše i navedenu naredbu skromnom težnjom, da mi i naši lugari tukući i ubijajući se s šumokradljivcima za puške, sjekire i lance i t. d. i to njima poklanjamo, ta nema pravednijeg već ovo kao svojinu za šum. dom zahtievati, ali jedmom zaporkom, da se šum uredi ovlaste takve zaplienjene predmete prodavati, jer način, koji sada postoji, svoju svrhu promašuje. |
ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 228 — 3. Izigravanjem ´na srećke pripomoženo je osobito gradnji učiteljskog doma, pak bi i za šum. dom to znamenito pomoći moglo. 4. „Šumar, dom" sagradio se ili kao najmovna kuća ili kao konvikt, mora u formi i veličini representirati u duhu današnjeg i budućeg šumarstva našu zadaću uzporediv ju po stanju važnosti s drugimi; svi grade u takve svrhe palače, da se monumentalno predstavljaju, to isto mora i šumar, dom da bude, ali opet u svojem osebujnom značaju. Ili sirotište ili lovačka ili šumarska kuća vazda se gdje posamce ipak izvan grada smješta, pak nema dvojbe, da će se i šum. dom sagraditi gdje oko Tuškanca, a bezdvojbeuo je, da se ne može i karakter i spomen sgrada inog već slavljanskog sloga držati, pa se graditi samo iz drva. Drveno tvorivo neka je zastupano u svih vrstih naših šuma i to temelj sa dobro posušenimi i povrh toga impregniranim! panjevi uz odrubljene žile, hrastovog drva. To će nam dragovoljno darovati najbliži šumoposjednici iza krčenja. — Vienac razizemlje i u 1. katu sastavljen iz hrastovih greda, a tako i glavne stupove darovat će nam za stalno koje država, koje obćine. Popriečne grede, grede iz omorikove i jelove šume, za vezove, rožnike, letve i t. d., neka se izabere johove, topolove i druge lagane vrsti drva; pak i te možemo za poklon koje gdje izhoditi. Dovratnike i doprozornike iz arižovine, a šindra krova iz smrekovine, jelovine i u figurah sa hrastovinom složena, namaknut će se koje u surovom od vlastnika šuma duž željeznica u našoj domovini, a koje u gotovu od domoljubnih trgovaca i t. d. Naše obrtne, rezbarske, košaračke škole bez dvojbe bi nam u pripomoć došle, a zar medju šumari nema, koji bi i plan bezplatno sastavili. Neka se jednom označi mjesto i veličina doma, pa se neka šumari pozovu, to će se i medju nami bezplatni umjetnik graditeljstva pronaći. A nadajmo se, da nam i naši tehnički drugovi t. j . hrvatski inžiniri pomoći uzkratiti ne će. Za izložbe troše naši vlastnici šuma, pa obrtnici i trgovci novce, nu u formi sgrade dade se svakovrstna vrst drva još najljepše s obzirom na sva svojstva i porabe svih naših vrsti drva trajno, da vjekovito izložiti pak bi ovakova drvena sgrada prinukala mnoge, da nam uz ova uslovja u pripomoć koje kakvim darom priteku. Ako je češko šumarsko družtvo, sastojeći se iz 1594 članova, sabralo već god. 1888. 25.000 for.; ako je češko šum. školsko družtvo, sastojeći se iz 58 članova, u jedan mah 120.000 for. predbrojilo, a samo 15 članova već 4000 for. godišnjeg prinosa upisalo, pa glavnica u svrhu toga družtva već god. 1888. iznosila sa mirovinskom zakladom 250.000 for.; nadalje ako je moravsko šlezko šum. školsko družtvo do god. 1888. sabralo glavnicu od 125.000 for., ama |
ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 229 — djarsko šumarsko đružtvo, sastojeći se iz 1660 članova broji danas glavnicu preko 225.000 for., a hrvatsko šum. družtvo, sastojeći se iz 740 članova, zar ne može pomoću rodoljublja skupiti bar polovicu onoga, što je magjarsko skupilo ? Da i više, za to napried! M. R. Razmatranja o gubaru (Liparis dispar). Kako se lanjske godine gubar u hrastićih u velikoj množini izlegao i na mnogih mjestih lišće i cviet do hvojica obrstio tako, da su hrastove šume izgledale kao u zimsko doba, nanio je tim posjednikom šuma veliku štetu, jer je očekivani plod posve uništio, a osim toga, kako mnogi drže, prouzročio i gubitak na prirastu drva, jer je tobož drugo listanje na račun prirasta tjeralo. Da li je istina, što se gubaru prigovara, da je obrstiv lišće godišnji prirast drva umanjio, kako to mnogi teoretici u šumskih knjigah pišu, te se to i za normu uzelo? Da na to odgovorim, valja mi predmet pretresti. Ne držim, da bi gubar na gubitak prirasta drva štetonosno uplivao, a to s toga, što sam se na posječenom hrašću, koje je bilo godine 1888. i 1889. totalno ošišano, uvjerio da na panju i čutcih posječenoga hrašća u dobi od 60—80 god., kad je prirast u najboljoj snazi, nikakove razlike u godišnjem prirastu drva (kolobara) niesam našao, već je širina kolobara prema drugim godinam, kad gubara nije bilo, jednaka ostala. Ako bi se gornja tvrdnja nekih teoretika istinitom držala, onda bi u onih godinah, kad je gubar brstio, godišnji prirast uži imao biti, nego li u drugih godinah, kad ga nije bilo. Taj izmišljeni gubitak prirasta drva ne opazih niti na drugom drveću kao na dudu, kojega se lišće za hranjenje buba bere, niti na grmu kurkovine, kojemu gusjenica (Phalaena Tinea Euonymella) često lišće sasma obrsti, a prirast drva na istom drveću ne bijaše nigdje prema ostalim neoštećenim godinam lošiji. Ne može biti, da bi uništenjem prvoga listanja drvo na prirastu gubilo, jer nam je poznato, da u jednoj godini na listačama hšće više manje po dva puta izbija i to prvo u proljeće, a drugo o Ivanju, kad i nove hvojice tjera. Gubar obrsti prvo listanje, kojim i plod podjedno uništi, dok bi drugo lišće izbijalo već i onako od prirode, što ne upliva na prirast drva, pak se to niti mrazu u grieh upisati ne može, premda on u proljeće često hšće i cviet sasma ofurl. Dakle ne može niti govora biti o tom što se obćenito drži, da gubar upliva, te drvo gubi na prirastu, a mnogomu je i povoda dalo, da je radi gubara mlade hrastiće posjeći dao. Nedvojbeno je, da stablo oslabi i okržljavi, ako se često na njem lišće uništi; nu buduć da to potonje češće ne biva, to se za tim stablo opet brzo oporavi. |