DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 7 <-- 7 --> PDF |
dotičnoga doba ustanovljuje kao buduća obhoduja. — Isto tako se pomišljalo, da se potrosak suviška u zalihi drva preko što dužega vremeiia protezati ima (na pr. na čitavo obliodrio razdoblje). To pako ni iiajn^aRJe nije opravdano te će se od toga u buduće toliko više odustajati morati, pošto takovo bezkoristno otezanje sječe dorasloga drveća ne umanjuje samo iznos prihoda, nego takodjer većinom i smeta skoroma pođignuća aredjenoga razmjera dobnih redova kao što i ,,uzgoju te unapredjivanju pomladka", što treba da je glavni temelj umnomu šumskomu gospodarstvu. Z a d 0 b a , u koje b i s e i m a I i p o t r o š i t i e v e n t u a I a i s uvišci u zalihi, odlučuju jedino tržne prilike, još dopušteno povišenje prometne glavnice i s njom spojeno ured j i V an j e šume itd. Zahtjevu će se ma i najstrože potrajnosti u tom slučaju zadovoljiti, ako se na temelju uredjajnoga nacrta dokaže, da prihod (iz sječi doraslih šuma) na sliedeća vremena ne će zaostati za budućim popriečnim iznosom, t. j . za po priečnom količinom sječnoga priplodka, koji je primjeren ustanovljenoj obhodajs. Ako li je zaliha drva manja nego li bi imala biti prama dotičnoj, ^.s gospodarskih obzira" prihvaćenoj obhodnji, jamačno će biti najshodnije, osobito ako ne dostaje sječnih šuma, da se za sliedeće doba manjak prihoda izjednači lih novčanom operacijom, n. pr, privremenim ili proaujmovnim učestvovanjem kojih drugih izvora dohodaka: za drugi je pako slučaj posve opravdano, kad se u svrhu postignuća sumjerne zalihe i normalnoga šumskoga stanja odabere poduže razdoblje, da se tako sadašnji prihod na korist budućega ne bi morao više smanjiti, nego li je neobbodno potrebno. Samo se po sebi razumjeva, da se kod povjerbina od potroška našaste zalihe drva. potjećuća privreda nema smatrati stalnim dohodkom, nego je tek prelaz šumske glavnice u novčanu, te da je nadaJje povišenje zalihe prištednjom dohodaka neko shodno povećanje šumske glavnice; nu to ne spada toliko u područje šumskoga koli u obseg novčanoga go^ipodarenja povjerbinskoga posjeda, Potrajnost se šuma može prosudjivati i udešavati ili praraa jednako j v r i e d n 0 s t i ili prama jednakom prihodu drva i to jedino, ako su se za razna doba obhodnje odredile od prilike jednako vriedne površine. Svrsi, za kojom se većinom ide u današnjem potrajnom gospodarstvu, da se naime ujamči sumjeran prihod iz šuinskoga posjeda, bez sumnje će najviše odgovarati uredjenje privrede praraa jednakoj vriednosti dohodaka, te se i doista često već pokušavao i preporučao uredjaj na osnovi jednakih vriednostih jedinica (vriednosćnoga nietra. "VVertbmeter), Pošto je pak u tom slačaja naždno, da se obaziremo na cienu i vriednostne prilike pojedinih vrsti drva, to uvadjamo ovini načinom u račun vrlo nestalan činbenik (faktor), kojega su promjene sasvim izvan naših željn i sila; s toga se bismo uviek uzaludno trudili, kad bi nastojali, da ove vriednosti za duže vremena u napried opredielimo te izjednačimo. Zamašna preinačba tržnih i vriednostnih priliko, kao šro se n. pr. dogodilo u. potonje vrieme uporabom prije dosta malo vriednih vrsti drva za tvorenje |