DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 40 <-- 40 --> PDF |
_ 184 ^ 1, za prehranu marve od Vi do´ ´^4 i V« do ´yn 2a komad odrasle marve, za sTinjSe, koi^ja, mazgu i osla 2a svaki daB po 14 BOV6. 2. za komad marve nedorasle, koja je pod točkom 1 navedena, zatim za kozu i ovcti od komada 7 avS. za svaki dan do5im od ^´s—^Vio pripada polovica od gore na^naSene prehranbene pristojbe, naime ad 1. 7 nov5. i. ad 2, S^z nv6. od komada za svaki dan i napokon 8. za 1 komad peradi za svaki dan 2 nov6. Pr^hranbena pristojba pripada onotnu, kojemu je marva u prehranu predana. Ova naredba izdaje se´ na sve kr. žup. oblasti, na područna gradska poglavarstva, na sve zamjenike vladinih povjerenika područnih imovnih obćina na obaviest dotičnih gospodarstvenih ureda i imovnih obćina, na kr, šum. ravnateljstvo u Zagrebu, na kralj. nadšumarski ured u Tinkovcih i na kr, šumarski ured u Otočcu. Okružnica o škodljivosti bagremova ervoa (Leeanium robiniarum.)^ Budući da je jedna vrst crvca (Leeanium) navalila na bagremove (akacijine ili kapinske) sume, stoga sam nastojao oko toga, da se prouči prirodOpis toga crvca po zemaljskoj entomoIogiSnoj pokusnoj postaji i za to opredieljenom povjerenstvu, kojemu bje zadaća, da ujedno izvidi i prouči škodljivost crvca, te u koliko bi od potrebe bilo, da izvjesti o obrambi te utamanjenju toga crvca. Na temelju primljenoga izvJesća od povjerenstva prlobćujem slieđeĆe: Bagremov ervac umnoža se godimice samo jedanput, jer u srpnju iz jaja izlazeća HSinka svršava svoj život u svibnju sliedeće godine. Početkom se srpnja Izlegu svietlo-žutkaste ličinke, kojim je tielo zaokruženo, te nalikuju na malen Štit, kojega duljina iznaša. 0´35, širina pako 0´20 milimetara; na zadki imadu ličinke po dvie 0´14 milimet. dugoljaste četine. Kad ličinke izlaze izpod Štita mrtve ženke, odpute se odmah na soČne grane bagrema osobito pako na lišće i to ponajviše na dolnju stranu istoga, djelomice na petljiku i na svježe mladice. Došavši na zgodno, mjesto, priliepe se na biljku, da sišu iz,nje sočnu hranu. Nakon mjesec dana preobrazi se ličinka i dosegne duljinu od O´G milimetara. Sredinom mjeseca kolovoza preobražuju se ličinke po drugi put, te su sada već preko . 1 milimetar dugačke, tielo im postaje sve deblje a boja im potamnjuje^ Nakon toga vremena opaža se nekakovo gibanje kod ličinka, koje su do sada mirno, nepomično, sisale, a napreduje gibanje približavanjem jeseni. Sad već ostavljaju ličinke polagano Hšće i mladice, povuku se na grane i na deblo, dapače i na suho granje, koje na zemlji leži, pak si traže stan za zimu. Freseljivanje to traje, dok nepane lišće s. bagteraa, ´ Ličinke, koje dok su mlade mogu se i vjetrom preseljivati, zaklone se hrpimice na doljnjoj strani granja, ter na južnoj strani debla, gdje pre^imuju, ali nalazimo i na zemlji gdje koju ličinku, koja se u suhim granama i na grmlju zaklonila. Zimom uspavane čekaju na proljetnu toplinu, koja je redovito sredinom ožujka probudi. Iz sna probuđjene ličinke postale su od sredine kolovoza ili nješto bjelije ili su primile smedjo crvenkastu boju. Zatim se spremaju na put, te se u drugoj poli mjeseca ožujka povuku na prosio godišnje mladice drveća, (kad kad i na dvogodišnje mladice.) Dospjevii na sgodno mjesto, zabodu se kljunom u tanku koru, i naseiivši se tako stalno, počmu opet marljivo sisati bilinski sok i rastu dalje. Ovo proljetno prese- Ijivanje je tako brzo, da su već početkom mjeseca travnja sve ličinke na tankim granama prilepljene, dapače već su se po treći put preobrazile te narasle popriečno do 1 i ^/s milimetara duljine. ^ ^ Ovu okružnicu izdao je kr. ugarski ministar za poljodieljstvo na sve područne kralj, državne šumarske oblasti odpisom svojim od 21. siečnja 1891. br 60231—1/4 ex 1890, ´ ". . ´ ´ ´ I * |