DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 324 — Prema tomu vidimo, da je vapiieni ugljen najznamenitija primjesma tla odnosno vapna koje in« drago Krške kategorije, i da svako trijadno vapno kakvu takvu primjesu gline ima,, do6im takove u krednoj formaciji u obće nema. . (Nastavit (5e se.) Pabirc! za šumarsku povjest hrvatsko-srbskih suma. Piše vlastel. šumarnik Mijo Radoševi^. Povjestničarineimaju podataka za svoja iztraživanja a dobi prije obće poplave, nu zato nas ipak prirodoslovci uvjeriše o obstojnosti biiiastva i životinja prije potopa pomoćju fosilnih raznih predmeta, a ođtud doznasmo, da je već u ono doba bilo šuma crnogoričnih. To nam dokazuje i jantar te i oriaške paprađi i njim slično okamenjeno rastlinstvo. Čuli smo 0 pokamenjenoj šumi a pješćarah. Znamo, da sivi i crni ugalj nije ništa drugo, nego pred više stoljeća naslagane hrpe šumske crnice i drveća a ni treset (torf) nije ništa drugo, nego pretvorba bilinskih naslaga; đočim je jur spomenuti jantar izlučena^smola iz crnogorica, koja´ su pokopana u dubini sjevernog mora, te ga voda još i danas na obalu izbacuje. Taj jantar kupovali su kroz Fenićane i najstariji narodi uzduž sredozemnog mora za ures već 2000 godina pr. I, pa i naši slavjanski´ prađjedi bili su od pamtivieka poznati kao trgovci s jantarom. Svi narodi polaze od jednog plemena, te se razvrstiše u,4 glavne grane: kavkazko, mongoisko, amerikansko i malajsko. Stara povjest bavi se- samo prvim plemenom, jer o svih drugih piemenih žalibože neima podatka. Tvrdi se, da je Nojin nasljednik Abraham godine 2000 pr. L živio. Izmedju ostalih pi. saća najzaslužniji je Herodot, koji je još god. 500 pr. L proputovao Egipat i t. đ, . Bilo je poslie njega i drugih pisaca, koji su što šta "iz najstarije dobe za nas sačuvali. Na temelju predaje sastavljena je povjest one dobe, kojom se može dosta izvjestno složiti i povjest za mnogu kulturnu granu, dakle i za šumarstvo ili povjest naših hrastika. , Stara povjoBt o Indijcih, Egipćanih, Babiloncih, Asircih, Feničanih, Židovih i Perzijancih dosta je manjkava i sastavljena više od^ prifia i iz pjesme; .no povjest Grka, pa Rimljana imade već.izvjestnih podataka. Ja ću ovdje iztaknuti same njekoje predmete i uputiti čitatelja u povjest pojedinih naroda a .za šumarstvo js^lasiti ću to: „U povjest! svakoga naroda ima ra^dobja, u kojem je po broju pučanstva najjaSi bio, i u svojoj državi najmoćniji: fizično, duševno i materijalno bio je i u toj´ dobi najvrstniji ratar, obrtnik, trgovac, a gojila se Je i umjetnost u to doba, no šuma. se´žalibože: smatraž-e po obstanak naroda nuzgredna, ona je bila kao većim djelom još i daoas, krava muzara. Jedino Rimljani i Grci bijahu narod,-koji je u svojoj vjeri u šumah nalazio bogove i tako šume .štovao. Temelj šumarstvu ipak udariše prvi Germani, pa im´ slava!" |