DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 438 — i0^ođaWamji^^^^"^^ u izradjenome" stanju "pristigava do Pariza, te l^^roTOz zapadnom željeznicom, narazstojii od 198 vrsta, za svakih 100 pudova stoji. 7 rub. i 27 kop., t. J, od piiđa i vrste 1/28 kop. Takova tarifa veća je, nego li ona što u nas postoji kod mnogih željeznica,* koje ne prevoze samo gradjevnii i tvorivnu šumsku roba na 300—500 vrsta, nego često prevoze i goriva drva na stotinu vrsta, a. pr, u Moskvu iz Gusina = 434 vrsta (Bretska željeznica),´ iz Jaroslava = 261 v., Bologova = 386 v. (Nikoljajevska željez.), iz Papina = 298 vr. (Novotoržska´ željeznica), i iz Krestnikova = 25.9 vrsta (Nižegorođska željeznica). Odakle to, da se u Francezkoj šumska državna uprava ne laća nikakih mjera, a da se ova željeznička tarifa snizi, ostaje nejasnim, nu nedvojbeno je, da su tamo već davao obratili potrebiti pozor na to,- kako da se ukloni isvaka prepreka uspješnome ra^jvitku prodaje državne šumske robe. Da su dobri putevi saobraćaja,. veli Nesterov, prva, prieka potreba go- sgodarstva, to su ovdje davno već shvatili, uvažili te utrli ih tako, da sada uprava nema druge brige, nego samo da ih poređjuje, da nasipava preostale prigotovljene ceste, te da ih prema potrebi šume razgranjiva. U šumi Berče, koja ima površinu od 4984 đesjatina, obća duljina cestovne mreže iznosi više od 127 Vs ^^sta. Površina, što ju ova time zaprema, iznosi skoro 70 đesjatina, ili l´47o sve površine. Od ovoga 101 vrsta (80Vo) jesu sobstveno šumske ceste.. Medju tima ili je 79% šosirovanih, i 26^2 vrsta javnih šosirovanih cesta, po glavito. 247^ vrste seoskih, z.a podržavanje kojih " doprinosi i.šum^ska uprava svakogođišnjim prinosom stanovite novčane svote, ili pako podavanjem mate rijala, n. pr, kamena. Za staranje i poredjivanje šumskih cesta postoji u državnih šumah speci jalni niži personal 1—3 cestara (garde cantonier) kod svake šumarije. Oni rukovode radnike te ih nadziru pri popravljanju cesta, a gdje nema radnika da čiste cestovne grabe, poravnavaju kolotečine, i kose postranke cesta i t. d. Oni kontrolišu i kamen ža nasipavanje cesta.*"^ Osim toga, da vrše svoje .speci-jalne dužnosti, učestvuju cestari, kada se nužda pridesi, ujedno s lugari kod raznih gospodarskih radnja i izbrajaju .drva, pričuvna obilježuju i t. d., a ta. kodjer paze "i čuvaju šumu, te pronašavši bilo kakov prestupak, sastavljaju" zapisnik. „Za cestare odabiru se ljudi, sposobni za ručni rM, koji nisu mladji od 2-5 i ne stariji od 35 godina, te umiju citati, pisati i znadu četiri´vrsti "^ Ne imajući pri raci ob<5ega tarifa svili ruskili željeznica navodimo polag podataka iz ,Ruskoga Drvotržea*^ g, 1889, samo nekojes na Oriovsko-Vitebskoj željezuici pla(Sa se za provoz šumskog materijala pri razstoju do 200 vrsta po^si kop. od puda i vrste; na Ribinsko-Bologovskoj ^go j na jugozapadnih po specijalnome tarifu Yolo5isk ^* U kakovome se redu šumske ceste n Francezkoj podržavaju, vidi se već odatle, što se na navadnu dvokolnu taljigu s jednim konjem nalaže više od 70 kub. stopa gmdjevoog hrastovog liesa, t, j . više od 100 pudova:a što je „poglavitije, jest to, da se ceste, kojima se gesto vozi, ljeti pometaju, ito se drži izlišnim raakoSjem ^a ulice mnogih naših gradova."" |