DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 38 -da navedu u smislu posebao izdane Bormativne naredbe potrajno šumsko gospodareEje. ^ ;^ Tako Tiđimo, da od godine 1858, pa sve đo Bajnovije dobe nemožemo u građjaiisko.m području Hrvatske i Skvomje izkazati obsežm rad ^akoBodavoe riasti ..^ polju šumarstva, koji bi podoban bio nadopuniti i usavršiti sve tako umno zamišljene ustanove, kojim se odlikuje obći šumski ...... U bivšoj vojnoj Krajini vladale su od njezina postanka, pa sve do ^ novije dobe osebujne institucije, koje su uvedene bile obzirom tia zadatak, kojega je Krajina imala u pogledu strategifikom. Uprava u Krajini bila je lih zabavljena i zabrinuta o tom, kako će svoju moć organimcijom vojničkih 6eta što više ojačati i učvrstiti, da bude mogla gvrsto odoljeti neprijateljskim navalam. Ovaj vojni sustav bio je glavnom zapriekom, da se narodno-gospodarstveni ođnošaji nisu mogli normalno razvijati. Usljod toga nenalarimo u starije doba nikakovih uredba, koje bi smjerale na uzdržavanje šuma odnosno -na promicanje šumarskih prilika. Doduše su izdane razne naredbe i propisi, kojim se je ´riešio velik broj pitanja na polju´ šumarstva, nu te naredbe nisu imale drugu svrhu, negO´ da se sad manje sad veće polakšiee krajišnikom dadu prema tomu, kako je to od slučaja do slučaja vojnički interes zahtievao. " , Takovih polakšlca moglo se je vrlo lahko dati u svojo doba, jer je´ Krajina slabo napučena bila i pokraj toga imala toliko šuma, da je njihova povr- . šina iznašala preko polovicu više, nego površina na. oranicah i livadah. " Osobito a Slavoniji prostirale su se šume cielom Posavinom i u takovom obsegu, da su se . pr, rad pođignuća mjesta Novograđiške morale na dosta velikom prostoru izkrčiti. U obće šume nisu imale nikakovu vriednost, te su se rabile ponajviše za pašu i žirovinu, Kraj^nik bavio se je lih stočarstvom^ držao je poglavito koze, te je svoje potrebe bud na paši, bud na drvu namirio onako, kako mu se je najbolje svidiio. Da je ovakovo izrabljivanje šuma imenito.klaštrenje stabala, ostavilo tra gova silnim štetama, netreba podvojiti. Samo u Slavoniji, gdje su šume pod neposredni nadzor dvorske kancela rije u Beču stavljene bile, nastojalo se je potrošak na drvu stegnuti, đočim su se u ostalih krajevih ne samo od domaćeg žiteljstva haračile, .već prigodom raznih ratnih bojeva po neprijatelja palile i uništavale. , ^ Najveća devastacija šuma mogla se je u ono doba konštatovati u karlo vačkom i varaždinskom generalatu, buduć je tamo nerazborito đrvarenje i dr-" žanje bezbrojnih koza sve mlade naraštaje ^atrlo. Da su ovi dosta razklimani ođnošaji u šumarstvu i nadalje potrajali, doista k bilo doskora nestalo ono silno bogatstvo, koje je u krajiških šumah nago milano bilo. Kad se je započelo raditi o tom, da se uprava u Erajim preustroji, mi |