DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 8 <-- 8 --> PDF |
, . _ 8 — . godine 1807.-1813. bila je riedkost viditi osim velikaških ili poštarskii kola, koja su bila željezom ........ U Požeštini vidjala su se tek poslie g. 1830. prva željenom okovana kola. Frmmzi su prvi meli parižka teretna kola i odtad je ostalo u .. domonm mnogo kolara Iz svih strana svieta, ali se je naš narod ipak ponajviše tim zanatom bavio. Drvarski obrtnici ^aceše svoj posao poslie 1800. godine jace tjerati, pa se od g. 1382. iistrojiše i majstorski. cehovi, a osobito poslie g. 1828. ustrojiše. "se takovi cehovi u Pakracu, Jastrebarskoj, Daruvaru, Virovitici, Kutjevu i u svih veđh građovik Moglo bi se reći, da su kod nas Hrvati pretežni obrtnici kao kolari i tesači, đo^iffi su tokari ponajviše Niemci i Talijani, a izmedju šumskih radnika ponajbolji su naži domaći radnici, imenito m cjepanje hvatova, za ugljen, za tesanje i ....... gradje, te za francusku dugu. Nasuprot tomu je Niemac odpoceo raditi kod nas ........ ba&varsku gradju, nu ipak će ga hrvatski radnik i u tom poslu dostići, jer već i oni tu vr´st gradje proizvadjati umiju. Iza kako su se obrti razmahali, nasta obćenita potreba ustrojiti i trgov. obrt. komore, a takove stupiše u život u Franeuzkoj najprije, a god. 1848. u Pruskoj, g. 1850. u Austriji, g. 1853. u Bavarskoj, g. 1854. u Virtemberžkoj i god. 186L u Saskoj, Vidili smo napried izvješće riećke trg. obrt. komore od g. 1852,, kako je ustrojena, a tako ustrojena Je i komora u Zagrebu, pa u to doba i u Osieku, a u Senju tekar god. 1876. Godine 1872. stvoren je obrtni zakon za slobodni obrt, a god. 1884. preinažen je. Tim se zakonom tjeranje obrta dozvoljava samo za. to sposobnim obrtnikom. Takovim obrtnikom propisuju se i šegrtski nauci. Oođ. 1882. osnovana je obrtna stručna škola u Zagrebu. Osim toga otvoreni su tecaji za nauke košararstva u Gospiću, Osieku i Bistrici, a god. 1885„/6« otvorena je i školaza drvorezbarstvo u Mariji Bistrici, Križevci^ i Ogulinu,, a sa potonjom stoji u savezu i urarska škola. / Uslied ovakovog ustrojstva obrta možemo se bezđvojbeno nadati liepom napredku,´jer ćemo tim suzbiti importiranje inozemne robe; nu glavnoj zadaći našeg drvarskog obrta još i danas dovoljna briga posvećena nije. Za pokret obrta imademo u Zagrebu dobro uredjivan list .Obrtnik«, koji se i šumarom preporuča, a ne manjka već niti novčarskih zavoda i t d. _^_Po statističkih podatcih možemo reći, da imade sada .. Hrvatskoj i Sla voniji oko: ^ 854 kolara, 228 tesača, -a? sitara, no stolara, 6. graditelja, 287 drv^trgovca, . 100 tokara,; , 55 kovaća, .-. ,84 trg. od pokućtva, i rezbara, . 3kalupcije, 96- drvnih tvornićara, " . .^. bačvara, . 25 ladjara, |