DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 35 <-- 35 --> PDF |
, —´ST, ~ Prama đražbenom uspjehu ra^produlo bi se 8 tog od razpisanili 12 hrpa njih 9 za ponuđjeuu vriednoat od 117.129 .\ 18 novo., dočim .. ostale tri hrpe nijedna ponuda stigla nije, Š—~c. Lovstvo, Poziv. Pod pokroviteJjstvom Njegove cesarake i kraljevske ..... gospodina nadvojde Franje Ferdinanda, osnovalo se je na temelju odpisom visoke kralj, lirvatsko-sla vonsko-đalmatinske zemaljske vlade od 30, lipnja 1891. br. 21086. potvrdjenih pra vila družtvo j,2a gojenje lova i ribarstva". Znajući pako, da ćemo samo tada modi uspješno djelovati, budu li i doista svi prijatelji lova i ribarstva u našoj domovini U2 nas prionuli^ čast nam je ovirne uz dostavu družtvenih pravila pozvati i p. n. Gospodstvo Vase^ da dražtvu našem kao Član pristupite. Predsjednik : Josip grof D r a š k o v i ć. I. Podpredsjednik : Miroslav grof . u I m e r. II. Podpredsjednik: Dr. Lavoslav barun Edelslieim-Gjulaj. Tajnik: Erau. Žav. Kesterčanek. Blagajnik: Ljudevit vitea; Ma š eg. Odbornici: Spiro Bru si aa, Mareel pl. Kuschevich, Ante Kogl, Josip Torbar, Dragutin pL Mihalovio i Makso L eitg eb el. Osobne vlestf. Ban kraljevina Hrv, Slav. i Dalmacije izvolio je imenovati Šumarskoga vježbenika kod ogulinske imovne obdine Gjuru Cesari<5a gumarskim pristavom kod gospodarstvenog ureda slunjske imovne obćine u Sakovcu sa sustavnimi berivi, povjerlv .. upravu kotar. Šumarije rakovačke. Sitnlce- Plemidko dobro Pleterniea Velika, ležeće u požežkoj županiji, dosada vlastničtvo baruna Rudolfa pL StilIfrieđa-Rateni6kog i suvlastnika Lamorala kneza Thurn-Taxisa, Friedncha kneza . h u r n - . a . i s a, Frieđricba Karla grofa S e L . .borna- Wiesentheida i Klementa grofa S chon b or na-AViesen theida, kupila je brodska imovna obćina iznosom od 550.000 for, uz odobrenje visoke kr. zem. vlade. Spomenuto vlastelinstvo leži u obsegu 21 porezne obt^ine^ a ima 15.939´7 rali brastove i bukove Šume, 1.135´44 rali oranica, 46.56 rali vinograda^ 263´08 rali livada, 15-07 rali voćnjaka i vrtova, 562-6 rali šikare i pašnjaka, 11´42 rali kućišta i 17*42 neplodnoga tla. Po obavljenoj procjeni ^uma ima 40´136 .^ hrast, za gradju a 175,645 .^ hrast, za ogriev^ nadalje bukovine 31.268 m^ za gradju i ino tvorivo^ te 652.556 .^ za gorivo. Povjerenstvo^ koje je obavilo procjenu dobra Pletermca-Yel!ka, ustanovilo je vriednost istoga prema ondješnjim odnošajima iznosom od 647.190 for.^ uzev u račun §ume i gospodarstvena zemljišta, dočim razni vlasteL gradjevni objekti, kojih do 50 ima, kao I znatni fundus instructus, nisu pri procjeni u račun uzeti« Brodska imovna obćina kupila je upitno dobro jedino s razloga, da može za svoje pravoužitnike namaknuti potrebito drvo za ogriev, jer kao što je obće poznato, u posavskih gumab ima znatnoga viška na drvu lih za tehničke svrhe^ koje je di-vo obzirom na svoju osobitu vrstnoću mnogo vriedno, doČim drva za ogriev u velike manjka. Svi dohodci iz ovoga dobra teći će nakon pokrića upravnih i inih troškova u zakladu nepotrošivili glavnica brodske imovne obćine, iz koje zaklade je takodjer i kupovnina za isto dobro namaknuta. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 36 <-- 36 --> PDF |
:- 88 — . ^ Mi Mimo brodskoj imovnoj ob<5iiii, da bude imala najve<5e prihode iz spomenutoga vlastelinstva, a u glavnom biti de potrebito, da se ciela uprava upriliči Bvrsi shodno, te 6Q BQ tako i najbolji uspjeh polučiti moći. UtoimedaoBogsreću! . Služenje breze i grabra. Glasoviti bacteriolog profesor Dr. Fr. Ludwi g iztraživao je pobliže služenje šumskoga drvet^a, koje razne gljivice i bacterie proizvode, te je došao do po nas šumare vrlo zanimivih rezultata. U obće razlikuju se dvie vrsti služenja: bieio i mrko služenje. Prva vrst služenja opaža se ponajviše kod hrasta, breze i vrbe, a prouzroče ga bacterie Leucomostoc Lagerheimii Ludnv., Eudomyces Magnusii Lud. i Saharomyces Ludwigii liaus. Sve tri vrsti bacteria imadu svojih suplemenika; tako Leucomosto Lagrheimii nalikuje sasvim bacteriji, koja vrienje mellase proizvodi, Eudon>4es Mag. u družtvu sa sličnima bukterijama proizvodi žestotvorao vrienje, a Sacharomyces Ludwigii je grib kvasca (Hefepilz). Druga vrst služenja — mrko služenje — napada breze, jablane i divlje kestene, te je kao i prva isto tako pogibeljna za dotično drveće. I ovo služenje nastaje uplivom koje kakovih gljivica i bakteria na sok drveća. Svoja iztraživanja o napomenutoj bolesti naših listaća priobćio je profesor Dr. Ludwig u listu „Ceutralblatt fur Bacteorologie und Parasitenkunde", pak mislim, da će svakoga praktičnog gumara makar i mali izvadak iz spomenutog lista zanimati, jjPočetkom proljeća, veli on, „klaštrili su se grabrići i sjekle breze u šumah građa Greiz-a u Turinškoj. Oko 15. travnja iste godine pojavile su se na ozledjenih biele sluzaste gljivice, koje su se svakim danom tako brzo množile, da su već u svibnju svi posječeni brezovi panjevi u bielu sluz obaviti bili. .., bilo je panjeva, koji su u tolikoj množini sluz izlučivali, da je ista kao biela rieka niz panj tekla. Iz ozliedjenih grabrovib ogranaka padala je takodjer biela sluz na zemlju, a na starijih jačih grabrovih tekli su traci ove mlieku slične tekućine niz debla. Na gdjekojem đrvetu bilo je opaziti na bieloj sluzi crvenih mjesta, a gdje koji su mjesto biele samo crvenu sluz izlučivali. Kod breza je bilo mrkom sluzi curećib stabala. U bieloj sluzi našao je pi-ofesor L. svu silu mikroskopičkoga svicta. Bilo je tu truaova kvasca (Hefesporeu\ koji Čiue vrienje brezovoga ...., vazaovrstnih bacteria, (e saprofitičnih bacilla, koji naglo sluz u gnjilu tvar pretvaraju. Najviše pako bilo je do sada neopisane gljivice Eudomvces vernalis Lud., koja se kao i njezine surodnice obilnim razvijanjem Mvcelia poznaje. Suvišno bi bilo, da ovdje i druge sistemamatičke razlike ove gljivice navadjamo. Spomenuti ćemo joštc, da.dalnje iztraživanje razvoja te gljivice nikakovih potežkoća imati neće, jer se ista u stalno doba godine pojavlja i dobro se od sličnih vrsti razpoznaje. Služenje počima koncem ožujka, a svršava u svibnju. Da je pako ova u kratko opisana bolest škodljiva za dotičuo drveće, o tome neima dvojbe, jer one bre-^e, koje su sluzom pokritc, mnogo dulje plaču, nego zdrave, a iz toga sliedi, da gubitkom soka i oslabiti moraju. Da se na bolestnih mjestih ovako oslabljenog drveća razne gnjiloću proizvodeće gljivice naseljuju, poznata je stvar. Osim toga zacieljuju sluzom napadnute rane mnogo teže, nego rane zacieljujuće kod normalnih okolnosti, Obćenito se misli, da ovu bolest razširuju kukci i vjetar, Prof. Ludwig našao je već u ranom prolieća silesiju muha na sluzećemu drveću, a osobito mnogo božjih ovčica (cocinella). Biti de to sličan pojav kao i kod vrienja hrastovog soka: osine, leptiri, muhe i druga gamad dolaze na stotine i opijaju se na uzavrielom soku. Spada li bagrem u šumu? Uporaba bagrema (liobinia pseudo catia) pri ošura- Ijivanju strmih obronaka (Lehne) bit će većini štovanih čitatelja poznata. Tu vrši bagrem zadaću stražara, jer r;uva blizu svoga podnoi^ja usadjeno drveće od prevelike sunčane žege, a drži ujedno 1 ralilu zemlju, da ju voda neodneso. Tz zahvalnosti za svoju |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 89 — " službu bude bagrem prije mraza okresan, a kad mraz; pane prozebe i ugine. Pa je . sbJlja bagrem tako?n sndbinu zaslužio? Zar iiebi i on mogao barem životariti, ako .. upravo gospođovati u naših šumah? Pokušalo se je već više puta odgovoriti .. ova pitanja, ali odgovor je gotovo uviek glasio nepovoljno po bagrem. Tek pred nekoliko darsa priobćio je Franjo Pollak nadSumar u Jednomu austrijskomu Šumar, listu rezultat svojega iztražlvanja o bagremu. Cujmo dakle, Što odgovara Fr. Pollak na gornja pitanja. jjDosada su uviek*´, veli on, j^šumari zlo mislili o bagremu ^ valjda s razloga, gto nikada nisu pogodili pravi način njegova uzgajanja. Pa kako .. nebi srdili i o njemu zlo mislili, kad im ga vet? u mladosti pojede divljah, a postane li malo stariji, eto ti je lenova, da na njegovoj kori svoje rogove stružu. Uza svu nesi-edu obstoji još velika .... bagrema, naime razvijanje krošnje za ....^ a što je najgore, bagrem se u ka snijoj dobi nerazvija brzo, te nema skoro nikakova prirasta. Sretnim sluSajetn došao je Pollak do protivnog uvjerenja. Poznate su stvari, da na pr. jalša neuspieva na kame nitu snhu tlu, nego da se uviek drži obala rieka. To je naravni zakon, kojeg su Šu mari i upotriebili, te sjegurno neće niti jednomu od njib na um pagtij da jalšu na ka kovo brdo posadi. Do sada je vriedio za bagr6m takodjer jedan zakon, ali taj zakon nije bio na ravan, nego su ga sami ljudi stvorili. Sadio se je bagrem naime uviek samo medju ba grem, sadio se je na kakovo god tlo, jerbo se je vidilo, đa na svakomu tlo uspievati može. Dakako da bagrem uspieva med bagremom i na svakome tk, samo je pitanje kako? Odgovor smo već prije Čuli, a taj glasi — netrebamo bagrema! Sretnim slučajem rekob došao je Pollak do protivnog uvjerenja. On je posadio bagrem u nizinu na pjeskovito tlo i gle čuda — bagrem mu počea divno napredovati! Iztražujuć dalje došao je napokon do zaključka, da nije svejedno kakova je oko lica njegovomu bagremu, da nije svejedno, da lije susjedstvo bagremovo drveće ili trava. Sa drvećem je bagremu laliko, on je sjeguran, da će on drveće u borbi za ob stanak nadjačati, jer njegovi izbojci prostiru se na 20 metr. u okrugu. Ali mnogo ne jednačija je borba na čistini, gdje je bagrem obkoljen travom. Trava mu zaguši sve izbojke, a on sam pruži već za rana ogranke svoje i nema nikakvoga debla. Iz toga razlaganja sliedi, da se bagrem nesmije saditi na vlažnome tlu, niti n hladnih predjelih, a Što je glavno nesmije se posaditi na Čistinu, nego uviek medju drugo drveće. Samo tako posadjen pokazati će se bagrem šumaru zabvalan, samo tada će se on upustiti u borbu za obstanak i za prvenstvo sa svoji mi susjedi i samo tada će on uzrasti u visinu visoko nasađjenom krošnjom. Ja prokrčim, veli dalje Pollak, 10- ili 15-godišnju šumicu, pustim da u ´2. ili 3, godine pođmladak ponaraste, a onda tekar sadim dvo- ili trogodišnje bagreme. .... medju podmladkom posadjeni bagrem nenapada divljač ili vrlo malo. Sastoji li Šumico iz jablana i vrba, koji su makar Četiri puta viši od bagrema^ to će ib on ipak u via sini dostignuti, dapače prestignuti. Za dokazati svoju tvrdnju naveo je Pollak primjer iz vlastitoga izkustva, izs ko jega se viđij da šuma, pomieŠaua bagremom, mnogo se bolje unovčiti dade, nego ona, u kojoj neima bagrema osobito u onib predjelih, gdje .. bagremovo drvo dobro plaća. Hajka na vukove. Obično se tvrdi, da se vuci ne drže u blizini željezničkih pruga sbog tutnjave jurećih vlakova; o protivnom pak osvjedočila nas je hajka obdržavana dana 14, listop. 1891. g. u području 2. banske imovne obćine i državnih Šuma, koje se dotiču područja rečene imovne obćine. Onaj, komu je poznata ta okolnost, da se ovuda protežu spojene branjevine od više tisuća rali, obkoljene što starimt otvoreuimi Sumarni, što pak obćinskimi pašnjaci, gdje se uviek dovoljan broj svakvovrstue marve nalazi, ne će se tomu faktu Čuditi tim vise ne, ako zna, da se ovuda malo kada |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 90 — . ili nikada ne puca, posto se je zakupuičtvo lova bea obzira na trolak ....1. baviti racionalnim Bzgojora koristne divijaČi. Sgoda je to za vukove, da si bolju pomisliti nije mogude. Silnim pritužbam žitelja političke obdine Stasa, da im vuci, moglo bi se redi, danomice nove štete nanose, htjede poglavarstvo rečene obdine da nčini kraj, te naredi za 14. listopada 1891. bajku na vukove i lisice, pošto i ove prečesto, pa i po bielom danu, u kokoŠnjake povirivahu. Pozivom na §. 30. lovnog zakona od godine 1870. bje o naredjenoj hajci obavjesteno zakupničfcvo lova i kot. šumarija u Dubici, Po izvješću rečenog poglavarstva počiniše vuci ovoga ljeta štetu od kakovih aOO forinti. Istodobno dala si je i šumarija u Dubici po svom lugarekom osoblju sabrati podatke 0 počinjenoj Šteti, koji se sa gornjim izvješćem slažu. Iste podatke priložila je šumarija molbi za dozvolu trovanja grabežljive, zvjeradi. Da šumarija nije bila za hajku, akoprem je znala, da grabežljivaca mnogo u svom području ima, te Uo je odlučila triebiti ih trovanjem, razlog je taj, što je smatrala bajku bezkoristnom halabukom, a štetnom po koris.tnu divljač. Da je tomu tako, uvjerit ce se cienjeni,čitatelji iz opisa same hajke. Dana 14, listopada i. g. sastadoše se po obdinskom uredu u Stazi pozvani lovci na odredjenom mjestu. Hajkača se sabralo blizu 200. Cieli lov rukovodio je upravitelj kot. Šumarije u Dubici, te je i tom sgodom pokazao, da ga je modi mirne duše. ubrojiti ne samo medju praktične šumare, nego i medju praktične lovce. Kod prvog pogona bijahu lovci postavljeni na prosjek, koji dieli srez Evinbudjak imovno-obdinski od istoimenog sreza državnih Šuma i to na onoj strani prosjeka, od koje se lov očekivao tako, da se zvier kroz liniju lovaca morala propustiti i strieljati na. Čistom prosjeku. Ovim razporedom postiglo se je s jedue Strane to, da se na zvjer sjegurnije pucalo, a s druge strane, da su hajkaši, a i sami iovci bili sjegurni, da nespretnost ili neopreznost pojedinca ne 6e nikomu naškoditi. Bilo ih je, kao obično i takovih, koji nisu baš osobito oprezno s puškom baratali. Hitcem iz puške, te kratkim trubljenjem oglasilo se, da lov poČima i da nitko do ponovnog znaka mjesta ne mienja. Dugo stojasmo, kad ujeđaređ .... pucnjava. Mnogi se lovac prenu, a rezultat bijaše jedna velika vučica i jedna lisica. Vučicu ubi imovno-obdinski lugar Sava ..Šutid, đoČim se jedan državni lugar zadovoljio^ da vidi, kako vuk kraj njega prolazi. Prvim hitcem pogodjena vučica u Čelo joŠte se dignu, te krenu prema lovcu, koji ju medjutim i drugim, a za sjegurnost — čudne . brzine! — i tredim hitcem poprati, — Tim rezultatom svrši ae prvi pogon, đočim drugi i treći pogon ne imadjaše nikakvog uspjeha. Pucalo se mnogo, a vele, da su vidjeli više vukova, jedan dapače da je otišo težko ranjen. Medjutim bit de vjerojatnije, da se je pucalo na koristnu divljač, jer mnogi po obdinskom uredu pozvani lovci poznati su kao žvjerokradice prvoga reda, pa oni da propuste srnu! — Blaženi vjeruju, a ne vide. Posije trećeg pogona sastadosmo se umorni, da se u veselom družtvu okriepimoj kao Što to obično kod takvih sgoda biva. Slabom uspjehu lova krivi su ponajprije sami lovci. Sam sam imao sgođe, da vidim, gdje kraj mcg susjeda teta lija šetajudi se prolazi, kao da mu se ruga, što na svom mjestu driema. Taki su bili i drugi, sto ih je obdinski ured pozvao. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— ,91 — ´ ......! opet, ... po 50 u brpij a idu te viČu i buSe, akoprem im se to najstrože zabraHJlo, Da bi pak koji gdje u grm povirio, da, .. to nema n´i volje ni srdea. Sami hajkači vele, da su vidjelij gdje im zvjerad red probija. Pa ako Je koja i nabasala ma lovca, namjerila ju sreća na drjemavca ili đobri61.., koji je mislio: ne ^ini meni ništa, ne 6. ni ja tebi. Tako ostade bajka bez željena tispjeba. Nadajmo se, da ce odlučujući faktor dozvoliti trovanje, a tad Če hiti i boljih uspjeha. .. E. Crveni mravi. Dne 16. kolovoza ... g. bijaše nedielja, kad sam obilazio dodie- Ijeni mi sre^ Kunjevc e br. 22. — ObiŠav veliku staru Šumu, uputim se . branjevinu Bazjag , te za .4 sata izadjem na Čistinu tako zvanu Topolovicu, gdje pri kraju opazim toravinac crvenih mravi. Ovima sam se divio, jedno, Sto su crveni, a drugo, što svi na jednu stranu hode, 6esa ja ... vidio nisam. -— Po 1 ili 2 napred stupaju kao vodje, doČim ostali u dvoredovih za ovima sliede. —- Onaj, koji je zaostao, sve trSi, da stigne glavnu Četu. Milo sam gledao ovu trapu složnih crvenih mravi, koja se protegla u duljinu 12 —14 metara, a 13—15 cm. širine. Hotio sam vidjeti, što će ta geta? Ne znam, od kuda su išli, no ipak su za ^4 sata preSli do 60 metara duljine. Nasred njihovog puta, sto sam ih okom pratio, našao sam od mravi izbušene 3—4 male rupice, gdje crvenjaci stadoše i razidjose se, kao kad vojnici u marsu odmor imadu. Ovaj njihov odmor trajao je po prilici do 2 časa. — Na to opet krenuše dalje na put. — Prateći očima njihovo nastavljeno putovanje, vratim se natrag, da vidim, jesu . se svi krenuli na put, ali imam Šta i vidjeti. Iz rupica izašlo je do 50 maljušnih crnih mravi kao makovo zrno^ pak su pograbili ove putujuće, koji zaostaše. Na jednog udariže po 3—4. Ako je samo jedan maljušni uhvatio velikog crvenjaka, ovaj se nije mogao ni maknnti. ;— Gudio sara se, da onakov maljug velikog crvenjaka svladati može. Crveni mravi išli su još ´/4 sata, dok su došli do jednog starog hrastovog panja, u koji po-. češe ulaziti i izlaziti, — Sunce bijaše sjedalo, a ja moradoh moju službu dalje nastaviti. Dodjem sutra dan, da se osvjedočim, staje a tim crvenim mravima? Oni bijahu svi u panju, u tom svojem novom stanu. I opet se čudim njihovoj velikoj slo^i, njihovoj marljivosti i nztrajnosti, te sam zadivljen pomislio, kako bi dobro bilo, da se i ljudi u tu slogu sitnih mravi ugledaju^ a naročito Šumari, koji bez sloge i prijateljstva i onako ništa postići ne mogu. St. Stivaničević. Ofcomanske šume u Haropi. Po statističkih podatcih katastralne uprave zapremaju šume otomanskoga carstva od prilike 8,000.000 hektara, a to su skoro 24*^^^ od svekolike površine. Pojedini vilajeti europske Turske imadu ovu površinu Šuma: drinopoljski 400.000 hektara, solunski 1,800.000; kosovski 200.000 ; monastirski 140.000, janinski 160.000 i skutarski u Albaniji 100.000. Šume otomanskoga carstva skoro su tolike kao i francezke. Kad bi se te šume eksploitirale, davale bi zemlji znamenit prihod. Žalibože Turska si nerazbija mnogo glave 0 tom, da neprekidno nastoji oko žašumljivanja tla kao većina drugih država, ona se pače i ne brini, da uzčuva ono, što ima. Požari uništuju svake godine Čitave krajeve šuma. Ponajčešće podpaljuju ih pastiri, da si prinarede pašnjake za stoku. Gore se razgaljuju od dana na dan sve više i više, i usljed toga bivaju poplave u nekih predjelih sve redovitije. Poželjno je, da otomanska vlada doskoči ovom hrdjavom stanju. Švedsko drvno tiestOo Izvoz Švedskog drvnog tiesta zahvatio je u razdobju od prva Četiri mjeseca prošle godine vanredai mah. Kemičko suhog drvnog tiesta odpremljeno je 7,346.000 klgr.; kemičko-vlažnog drvnog tiesta 3,1.32.000 klgn; mekaničko suhog drvnog tiesta 7,202,000 kilgr.; mekaničko-vlažnog drvnog tiesta 4,072.000 klgr. ukupno 21,7 52.000 klgr. U istoj takovoj periodi izvezeno je u godini: 18^0., 1 i 1888. respektivno 18,437,000, 14,314.000, te 8.10.000 klgr. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 40 <-- 40 --> PDF |
, — 92 — Le Bois« od 13. kolovoza o. g. doznaje, da je kuća ....... Liebiga i dr. u Beču dobila od svojih korespodenata h Francezke toliko naručaba za fa^om^ane hrastove parkete, da je n svojoj radionici n Stanislavti morala urediti tako, da o,đ 1 kolovoza radi danju i noću. Vsljed toga misli, da ce modi svim naručbam jošte pravodobno zadovoljiti, ali svakako prije nego stupi u snagu nova carina. Propadanje njemačkih šuma. Ima tomu već kakove dvie godine, da se je u bavarskih šumah pojavila gusjenica, koju nazivlju ,Nonne« (borov prelac). Mnogi krajevi Njemačke, koji do sada ostadoše nedirnuti, padoše pod udar mvazije toga zareznika. „Gazette de Cologne« napominje imenito okružje Kaidenkirebena, te okolicu Dtlsseldorfa, gdje no se istodobno učenicima početnih škola tumače sredstva za uništavanje toga neprijatelja. „Nonne" krenula je naravno pravcem prama juga i već se počela širiti po Ugarskoj. .´..´ . Internacijonalni statistički kongres u Beča. 28. rujna pr. g- bilo je otvoreno trec^e zasjedanje te internacijonalne statističke institucije, te se obdržavalo do 3. listopada. Kako ^Le Bois" priobćuje, svako pojedino francezko ministarstvo bilo je posebice zastupano pri tom kongresu. Pravosudje zastupao je t Yvernes; vanjske poslove : Chevrej-Kaineau; nutarnje poslove: Bouffet, Chaignon, đe Foville; narodnu prosvjetu: Greard. Buissoa, Levassear; trgovinu: Vanaque, a grad Pariz Bertillon. Agrikulturu u obje čudnovato, nadovezuje „Le Bols", da je ministar za agrikulturu delegirao upravo Šumarskoga ravnatelja, da zastupa njegov departeraent pri toj svečanoj sgodi, poŠto nije ni član vrhovnog statističkog vie(!a, što no je ustrojeno u Prancezkoj. Vidi se negumojivo, da su Šumari, koje inače zapostavljaju, ipak dobri kod ovakovih prilika i sgodni za eksportaciju!" Divljač iz vlastelinstva grofa Bombeliesa. Od 9. svibnja 1890. pa do 30/ travnja 1891. bijaše u Grunhofu, na vlastelinstvu grofa Bombeliesa u Hrvatskoj i to u Šum. predjelu Komar, Grlinhof i Opeka poubijano koristne divljaci: 17 komada lanjadi, 21 srnjak, 3130 zečeva, 1117 kunaca, 3311 gnjetela, 3644 jarebica, 377 prepelica, 45 pataka, 34 Šumske i 1 tresetna šljuka, ukupno 11697 komada. Od toga odpada na revir Komar 8155, Grunhof 2687 i Opeku 855 komada. Od škodljive divljači poubijano je: 22 lisice, 10 divljih mačaka, 1 kuna,-93 torca, 540 lasica, 1 orao, 184 jastreba, 100 kobaca, 296 svraka, 1596 vrana, ukupno 2852 komada. Od toga odpada na revir ..... 10.468, Grltnhof 2911 i na Opeku 1170 komada. . Kalifornijski šumski gorostasi. IT "VVasbington-Territorj-u odkriii su nedavno velik broj poznatih kalifornijskih Šumskih gorostasa (Sequoia glgautea). Ova velika stabla stoje u vrlo dubokoj i do sada neiztraženoj provaliji (Canon), te imadu visinu od 400 do^ 600, a promjer od 13 — 15 stopa. Jedan eksemplar kane da pošalju u Ohicago na svjetsku izložbu. Radi svojih silnih zavoja ne može se to stablo odpremiti željeznicom, nego se vozi okolo Cap Horna na kanadsku obalu, a odatle Lorenzo-riekom preko nutarnjih jezera u Chicago. Jedino kod Niagar^ikih vodopada .... da prevali kratki kopneni put. Pantobiblion. U Petrogradu je izišao prvi svezak časopisa „Pantobibliona«, koji si_ uzeo zadačom, da u l2-godišnjih brojevah donosi pregled čitave ua polju poljteh. ničkih znanosti objelodanjene književne i žurnalističke literatura. Osim bibliografičkoga viestmka^svih novih djela, što u svih zemljah, u svih modernih jezicih .. polju svih kohk.h grana poljtehničkih i drugih znanosti izilaze, donosit če jošte i niz članaka o najva.mj,h znanstvenih djelih u jeziku, dotičnoga diela, a isto tako i pregled sadržaja aajvazmjih stručnih časopisa. Osim toga pridodavat če se i kritički pre fed glavnih ZZ^^´TT .´"´-´´"´^´ ´´´´^^´^´ ´´ ^´^"^ ^´´´´´´ ´^ područja Bvietske polytehničke hteraturc. Mnogostrucu, program .Pantobibliona«, koji obuhvača sva područja po1yteh |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 41 <-- 41 --> PDF |
´ , „ 93 — ... znaBosti, 5im ga jednaka koristnim svim tebnicima, Dobiva se u .... kod Qe~ rolda & Comp. Stephansplatz za predplatnti cienu od 24 marke na godiau. Drva iz engleske Kine. j,Echo forestSer*-´ donese u´ lipnju prošle godine vlesfc iz Havre-a o dolazku broda krcatog, drvom iz englezke Kine. To bi bio pokušaj, da se tim u aas malo poznatim drvnim vrstima otvori u Francezkoj izvozno područje. Mnogobrojni uzorci vide jim se u permanentnoj izložbi kolonija. Drva se odlikuju osobitom vrstnodom, kao što je : znamenita 6vrstoća, nerazlivost, dugotrajnost^ debljina balvana, koja dosiže do 12 m. i preko toga do 50 .., a i više. Ako li uz koristi svoje kvalitete bude drvo i jeftino, naći će ono na francezkom tržištu sigurnu i redovitu prodju. Nedvojbeno je, đa će u Havre dospjeli tovar od kakovih 1500 .^ razpaSati i gmdjevni poduzetnici i razni industrijalci, koji žele drvo prokušati. U svakom pogledu bit će zanimiva prispodoba drva iz englezke Kine s onima, kojima se franeezka industrija sada služi, te koja izključno iz inozemstva dobiva. Drvna trgovina u Belgiji. Drvotržci Bruselja, Antwerpenaf Genta, Brugge-a, L6wena i Ostendea zaključili su u svojoj generalnoj skupštini, da umole vladu za dokinuće svake uvozne carine na drvo, da tako Belgija postane velikim drvnim stovarištem zapadne Europe. Šumski požari, u Busiji i Franeeskoj, Mjeseca kolovoza prošle godine bjesnili su okruzima Tambova i Penze žestoki požari. Izgorjelo je više tisuća desjetina šume. U Francezkoj pako oko Toulona palo je žrtvom divljem plamenu oko 2000 rali šume tako, da su i mnogi gradovi bili u opasnosti. Kaštita-ptica. U Cislatavi postoji zakon za zaštitu ptica od 1870, Ipak do danas uza sve druge novćane žrtve nije pošlo za rukom, da se ptice, koje tamane zareznike, zaštite onako, kako to obĆa korist sveukupne kulture tla zshtieva. I unafcoć tomu zakonu takove ptice se mnogostrano prodavaju i svakojako uništuju. Ta činjenica u ovo doba je tim ubitačnija i Štetnija, jer se je ovib posliednjib godina u sumah Ceske^ Moravske i dolnje Austrije, pa nedavno i u drugih krajevih Cislitave pojavio borov prelac (None)j koji šume neumornom invazijom upravo nemilice zatire. Jedino najuspješnije sredstvo proti Širenju te Škodljive gamadi jesu ptice. Vlada je za to joŠ pravodobno poprimila sva nuždna sredstva, da se zakon u zaštitu ptica strogo provodi. Osobito je u tom pogledu razvilo akciju namjestniČtvo za markgrofoviju Moravsku, te moravsko družtvo za zaštitu lova. Na intervenciju toga družtva stalo je i gradsko vieće u Brnu ozbiljnije paziti na ptičji pazar i koncesionirane ptičje trgovce. Austrijsko šumarstvo 1848.—1888, Čitamo u „Oester. Forst-Zeitung´^, da je pod tim naslovom izdalo austrijsko državno Šumarsko družtvo spomenicu, koja je posvećena uspomeni proslave Četrdeset-godišnjeg vladanja našega kralja. To djelo uredio je ministerijalni savjetnik Ljudevit Dimitz uz aurađniČtvo najodličnijih austrijskih šumogojaca, a izpunjeno je bogatom poukom i posmatranjima u literaturi do sada malo priljubljenoga područja povjesti austrijskoga Šumarstva. Tu je sabrano veliko blago podataka, koji su za šumarsku povjest vrlo važni. Usljed toga imade to djelo stalnu i velika vriednost. Knjiga je dobro opremljena, te stoji 2 for. 50 nvČ. Svietska izložba u Chieagu. Po „Oester. Forst-Zeitung´´ jedna od ^ najzanimivijib partija svietske izložbe u Chieagu god. 1893. biti će nesumnjivo ona, Što no će biti posvećena Šumarstvu, te je opravdana nada, da će šumarstvo na izložbi biti podpnno zastupano. Nastoji se oko toga, da se za Šumarstvo podigne takova posebna sgrada, da veĆ sam gradjevni materijal te sgrade bude zastupao različite interese Šumarstva i drvne trgovine. Statistika o potrošku drva u sjedinjenih državah zadaje mnogo briga, te se uvidja, da pokret u prilog kontrole Šumarstva od savezne vlade i vlad^, pojedinih država nije preuranjen, te da je nužđno, da se Šamska kultura za očuvanje i obnovo tamošnjih Suma veoma energično vodi. Nakanilo se, da se u izložbi prikaže^ Sto se u tom pravcu po * |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 42 <-- 42 --> PDF |
-- 94 ~ stiglo, tr obće može se´kazati, da današnje stanje šumarstva odnosi i da se neće ništa mimoi(5i, što je sa Šumarstva ... ........, Visoka starost jednoga psa. „Der Hnnd^´ od mjeseca svibnja o. g. spominje "Black and tan Terrier-a, koji pripada de Middeleer-ii u Bruselju, predsjedniku Seliip.....- ...., Taj pas je dostigao visoku starost od 24 godine. Sve do starosti od 22. god. nije bilo traga kakovoj mani, nu 1889, osliepi na jednom, a prošle go-dine na drugom oku. Prije tri mjeseca smalaksaše mu uda, jer su ga morali pridržati, kad je žderao. Glava mu bijaše posve gola i žuta kao stari pergament, TJ zaštitu golubova listonoše. Po „Oster. Forst.-Zeitg´" upravilo je bavarsko ratno ministarstvo na sve Šumarske urede okružnicu, kojom se lovačka straža, te svi 2akupiiici lova pozivaju, da u zaštitu golubova listonoša grabežljivce strieljaju. Za svaki ubijeni eksemplar ......... se nagrada od 2 marke, a isa svako jaje takove ptice grabežljivice 1 marka. Jato orlova. „Weidmann" od mjeseca srpnja o, g. izvješćuje, daje preko grada Biograda u Rusiji preietilo jato od preko 500 orlušina. Ta vojska utaborila se u bliž.... Šumi. Dok su se tuj izpočinuli, palo im je žrtvom 10 konja i preko 100 ovaca. Euski listovi´´ javljavlju, da je poginulo i mnoga ljudi.tako, da se nije nitko pouzdao izađi iz svoje kuće. Destrukcija guttapercha-stabala Može se predviditi, da će najdulje za deset godina nestati surovine, koja je neobbodno potrebita za fabrikaciju kabela i kojoj se cieua od desetak godina ovamo potrostručila, poskoSivši od 3 for. po kilogramu na 10 for. Barbarska eksploitaeija guttapercba-stabala, kojih nema nigdje sporadiSnOj nego na sundajskom otočju, ta intenzivna i destruktivna eksploitaeija stabala, kojih nitko nerazsadjuje, te koja trebaju dvadeset do trideset godina, a da budu produktivna, pogibija tih stabala je prieka nevolja za Čitavu civilizaciju. Graju podigoše autoritativni glasovi. ^,Le Bois". —r— Kontrolni sati ili dobnjaci za lugare. (Dopis.) — 0 zadnjem deceniju počeli su kontrolne dobnjake za lugare praviti Schaffer i Budenberg u Magđeburgu- Buckau. Ovakovi kontrolni dobnjaci imaju oko 10 ctin, u promjeru, a vise na remenu s toga, da se u službi spretno nositi inogu. Mehanizam kod takovih dobnjaka upriličen je tako, da se perce dobnjaka po sebnim ...... (A) navije onako, kako se to čini i kod običnog žepnog sata, a navuče se svaka 24 sata, ^ Takav ključ, čuva onaj, koji dotičnoga lugara kontroluje, dakle gumar, te ga on i navija. Osim glavnog ključa ima za taj dobnjak još i drugih pe t ključeva od razne vrsti — naime ključ ., 0, D, E i 1^, a svi se ovi ključevi sa lančićem prikuju u izdubak stanovitog, stabla, — primjerice u izdubak njekog graba, bukve, hrasta i t. d. Buduć se ovakovi dobnjaci mogu udesiti i tako, da se tekar svakih 7 do 14 dana navijaju: to mora lugar, kad dolazi na zapovjed k svomu šumaru s takovim dobnjakom dokazati, da je za vrieme od 7 do 14 dana zaista sve označene mu postaje (stac.je) od ., C, D, E i E svaki dan prošao t. j , da je svoj šumski predjel za ista obišao. 1 j Ovo će lugar dokazati sa znakovima na artiji, koja je oko vretenca na dohnjaku omotana To vretence s omotanom artijom spojeno je naima sa dobnjakom tako, daše ono .a kretnjom perca dobnjaka pojednako okreće, te se toga radi i znakovi za staciju \ . r \ \ "" "".^ ´´*´ ^^´ ""^ ^^^^´ ""^^´^^´ ^^^ ^""^^^ ^^ pojedinoj staciji ., C 1 t. d. na lančiću prikovanim ključem u dobnjak dirne. . , |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 43 <-- 43 --> PDF |
, _ 95 — Ovako ćemo lako saznati, koji je đan i koji sat lugar bio kod dotične stacije odnosno kod graba, bukve, hrasta i t. d. To je zaista prikladno sredstvo, kojim se lugari mogu prisiliti .. toSno vi´ŠeBJe službe, te bi tim prestale i laži i koje kakvi izgovori lugara, kojimi se često posluže, da su tobož svoj šum. predjel svaki dan po dužnosti obilazili. Kontrola s ovakovimi đobnjaei bila bi šumarom u velike oIabko<^eBaj —- osobito onim šumarom, kojim su šum. predjeli udaljeni i razštrkam, a osvjedočen ..., da bi lugari ovakovim. kontroiovanjem revnije obavljali svoju službu, te bi i nadgledba Šumara jeftinija bila. -, Jedan takav dobnjak stoji sad doduše 80 for,, a to de reci, da bi kod porabe -takovog dobnjaka, kroz 10 godina trošak za čuvanje dotičnog šum, predjela poskočio samo za 8 for, više. Ali ni to nas nesmije odvratiti od naručbe takovih dobnjaka. S toga molim slavno uredniČtvo „Šum. lista", da u svrhu probitka šumarstva preuzme predplatu o nabavi takovih kontrolnih dobnjaka, nebi li se ve(5om naručbom za polovicu ciene dobaviti mogli obzirom na to, Što jedan takav dobnjak sa 14-dnevnom kretnjom stoji, 80 for., ako se 6 komada naruči. Podjedno molim/ da izvoli slav. uređničtvo za porabu lugara kod kutjevačkog vlastelinstva naručbu na . takovih dobnjaka zabilježiti,* Nagrada za pođignuee gajića kraškog područja. Tečajem godine 1891, dobili su u ime nagrade za podignuče gajida aa Krasu iz krajiške in vesti cion aln e zaklad e novčanu nagradu sliede^^i žitelji: Rukavin a Pero iz Konjskog brda 8 for., LjeoBai iz Divosela 18 for,, Ba s t a Jovan iz Divosela 18 for, ^ DjekidJank o izDrenovea 20 for., Borkovid Damjan iz Mogoriča 10 for.^ Stanić Luka iz Divosela 20 for., Prpi ć GB.YTO iz Smiljana 30 for,, BrkljaČić Joso iz Konjskoga 30 for,, Markovih Dane iz Pazarišta 20 for., Koii ć Vicko iz Munjave 25 for., Renduli č Franjo iz Salopeksela 15 for., Ću k Mile iz Kola 20 for.^ Dujmovi ć Luka iz Covića 10 for., Mari ni ć Pavo iz Kosinja 8 for.^ Zec Damjan iz Prljeva 25 for,j Radmanović Todor iz Ostrvice 15 for., Simuni ć Staniša iz Bilaja 10 for., Basarl ć Jovan iz Barleta 35 for., Obradović Pero iz Bruvna 35 for., Obradović Ilija iz Bruvna 20 f:>r., Obradovid .ko iz Bruvna 20 for., Kulundžid Mile iz Bruvna 25 for., Kulundrić Gjuro iz Bruvna 15 for., Mrdalj Jovo iz Palanke 25 for., Martino- vi c Joso iz Zrmanje 30 for., Vladušić Jure iz drmanje 8 for,^ Skori ć Todor iz Palanke 30 for., Trboevič Marko iz Gračaca 20 for., Budimir Gjuradj iz Nadvrela 12 for., Brki6 Ile iz Zrmanje 12 for., Suša Jovo iz GraČaea 15 for., Dragišić Miloš iz Pribudiča 25 for., Bogumovič Sava iz Prljeva 20 for., Matijevič Luka iz Cerja 20 for., Budimir Simota iz Zrmanje 10 for., Krinko vid Vasilj iz Pavlovea 25 for., Basari d Simo iz Barleta 30 for., Obradovi ć Milica iz Dobanovea 20 for., Priid Stevo iz Srba 20 for., Staj sa vljevid Savo iz Popina 7 for., Miškuiin Dujo iz Klada 10 for., Miškulin Pavo iz Klada 10 for., MiŠkiilin Joso iz Klada 10 for., Miškuiin Lovro iz Lukova 10 for., Miškuiin Ivo iz Starigrada 15 for,, Lega c Dujo iz Klada 15 for,, Lega c Štipan iz Klada 10 for., Lega c Ticko iz Klada 15 for., Legac Martin iz Klada 10 for,, Vukušid Ivo iz Klada 10 for., Vukušić Vicko iz Klada 10 for., Dragiševič Niko iz Klada 10 for., Vukušid Stipo iz Klada 10 for., Miškuiin Ivo iz Klada 15 for., Miškuiin * Mi smo pripravni predplatu za nabavu kontrolnih dobnjaka primiti, nu bilo bi dobro, ako hi se g. dopisnik potrudio, da prije pouzdano sazna od druguđ da li .. ovakovi dobnjael zaista valjani i praktički u svrhu, za koju su opredieljeni. ^ UredniČtvo, |