DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 5 <-- 5 --> PDF |
™ ,57, ™ 0(1 toga svega ođpada u Hrvatskoj i Slavofiiji: 723.714 jutara ili 27.18% na hrastik 1,791.494. „ ,, G7.2tVoJ^a bukve i ostale listače ´ ´ .147,887 „ ,j, 5.557o ^^ camovinu. ... upravo 2ato, što u trgovačkom obrtu i industriji ...... svjetskom položaju još ni danas neima pravoga pregnuća, jer je tudjinac mjesto domorodca skoro glavnu ulogu u trgovanju preuzeo, neka nam |e geslo: „svi u kolo, da nam kao do god. 1873. po izminuću god. 1891. zlatno doba nastupi!" Želio bi, da poslle god. 1891. bude tiesna udruga izmedju šumara, :obrfenika, trgovaca i industrialaca, a vlastnici šuma neka stupe na čelo, kako su to njekad učinili senjski plemići Paravići, Frankopanl i Zrinski uzduž Primorja i dični Pejačevići u Slavoniji. Naš se je narod od pamtivieka držao one poslovice; „šuma nas hrani!" Nu to je; bilo onda, kad je hiljade i hiljade marve osobito svinja po šumi timario. Sad je vrieme nadošlo, da će lučba ne \% ploda^ nego iz drvenog tvoriva proizvadjati hranivo za marvu, a drvo će nam služiti samo za gorivo ili će nas pod krovom od nevrema čuvati. Bilo je i biti ća, da kod Šums. gospodarstva neima napredka bez velike zajednice^ a danas zahtieva duh -vremena, da se osnuju što veće udruge, koje će naše šumarske prilike na bolje pokrenuti. Udruženi novčari susjednih naprednih zemalja zaletiše se tolikom snagom u gnjezda naša, da će našom krivnjom, ako se neprenemo, ođnieti spekulativnim putem i glavni dio, našeg blaga, pa će izmaći natrpanom kesom i neostriženih krila netragom. , 0 šumarstvu.* U prvo vzieme bila je ljudima lozinka crpsti iz rada čim prije i čim veću korist. Pošto šumarstvo po stotinu godina radi, dok iz svojega posla korist crpsti uzmogne, nije se nitko s njime niti baviti htjeo. Tek u najnovije doba svratila seje pozornost ljudi i na tu granu gospodarstvene privrjede. Narodi staroga vieka Egipćani, Grci i Eimljani kasno su upoznali pravu vriednost šuma, jer oni, kao gospodujući narodi, mogahu iz drugih pokrajina dovoljnu zalihu drva navući za sebe i za svoje gradjevine. Dakako da se oni nisu brinuli što Tibar, s kojega obala su šume uništene bile, stanove i mostove ruši; ta plebejci su jih opet sagraditi morali! Egipćanom su se tek onda otvorile oči, kad je Nil, mjesto plodnom šumskom zemljom, njihova polja pjeskom i kamenjem pokrio. Ali je na žalost prekasno biio. Njekada krasne šume bile su poharane, voda je ođplavila zemlju, te ostao go kamen, na kojemu n\ trava neraste. Uplivom atmosferilija trošio se je i pucao kamen, a voda je za velikih kiša krš i piesak u plodne nizine saniela. Plodne nizine postadoše neplodne, a Egipatska kultura pade i više se podigla nije. Kad su se narodi poslie sveobće seobe primirili^ te se gospodarstvom počeli bavit), morale su šume davati građju za stanove. Malo po malo poharale * Oproetiti i5e ... ^^^´p. pi&^Cj da smo od ovud njegovu razpravu skratili; jer je koje gta spomenuo po više puta, 0 .... se je prije razpravljalo, Uredoi^tvo, |