DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 4 <-- 4 --> PDF |
PrHozl za systematsku Conifera na temelju anatomske struGture listova. Piše G. B-T. Literatura. Goepert: De Ooaiferaruni structura anatomica, Vratislaviae 1841. Mejer: Uber die Coniferen, Konigsberg 1841. Hildebrand: Bau der Spaltoffnungen der CoDifereu, Bot, Zeitschrift 1860, XVIL Thomas: Folia Coniferanmi, Berlin 1863. Oarriere : Cosiferes, Pariš 1867. Berthold: Beitrag zur vergleichenden Anathoniie der Coniferenbiatter, Breslau 1875. Bertraad : Auatomie comparee des figes et des feuilles cher les Gueracoes et les Coniferes, Qua]e3 des sciences naturel. 5 serie XX. Mahlert: Beitriige zor KenBtniss der Anatornie der Laubblatter der Ooniferen, Botanisches Centralblatt XXIV. 54. Behrens: Uber die anatomische Beziehungen zwischen Blatt u. Rinde der Coniferen, Diss,-Kiel 1886. BaagilloB: Observations sur les structur des feuilles de quelc[ue Coniferes, Buli de I. soe. botan. de france L XXXV. p. 57—6L Strttbing: Die Vertheilung der Spaltoffntingen bei den Goniferen, Diss- Koaigsberg 1888. Beissner: Haadbucdi der Nadelholzkunde, Berlin 1891. Premda se je, kako se \z njekoliko navedenih djela vidi, već mnogo pisalo 0 anatomskoj structuri lišća kooifera, pokušao sam ipak sam, pošto mo je taj predmet osobito zanimao, pronaći, da li bi se moglo sastaviti sjstematiku Conifera na temelju anatomske structure njihovoga lišća. Žalibože nisam mogao spomenutu zamisao kraja privesti s razloga, što s jedne strane nisam imao pri rnci 2a taj posao dovoljno potrebitoga materijala, a s drug strane, što sam bio obterećea zvanićnimi poslovi. Ograničio sam m dakle na ono, sto mi je pristupno bilo^ te s toga i predajem štovanim čitaocem samo „priloge k sjstematici Conifera na temelju anatomne structure listova", da o njima svoj sud izreku i da, svidi ii im se moja zamisao, po mogućnosti moj rM nastave, Možda ćemo zajedničkimi silami ipak taj posao aapokon kraju privesti i to pitanje riešiti! Bude li pitanje samo po sebi nerješivo, tješimo se barem tim, da smo imali dobru nakanu, da učinimo ono, što smo po svojem zvanju ! ili dužni učiniti. Za predležeću radnju uzeo sam materijal iz domaćeg vrta g. Fiedlera u Zagrebu, a njekoliko eksemplara dobio sam posredovanjem veleučenog gospod. prof Heioza iz Erfurta, Kod svakog eksemplara načinio sam tri preparata i to: od gornje epiderme, doljnje epiderme i popriečni prerez. Za svaki preparat |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 5 <-- 5 --> PDF |
pako upotrebio sam lišće sa razoih rojesta stabljike. Kod preparata doljojegornje epiderme pazio sam osobito na pu6i i pikme * Prije nego predjem na opisivanje samog opažanja, dozvolite mi mali repetitorij u predmetu prereza lista crnogorica. Prerez lista crnogorica pokazuje nam u obće nzeto sliedeće đielove: (vidi lik 1.) a) epiderm, b) sclerenchjm, c) palisađni parenchjm, d) spužvasti parenchym, e) eudoderm, f) provodni snopić, od kojih se opet Bvaki sastoji iz p =^ pMoema (ieptom) i x == xylema (hadrom). Provodni snopić leži u temeljnom pareuchymu t; nadalje vidimo na prerezu puci — o i sekretne kanale === s za vođjenje smole. Osim toga opazio sam, da kod svih pa meni motrenih Picea i Abiesa i kod većine Tsuga dolaze pikme sa^dvorom (si. 2.) Kod onih Tsuga, kod kojih ove pikme (jažice) mankaju, naznačio sam kod svake pojedine vrsti. , Ove oznake za pojedine đielove zadržat ćemo kod svih likovja. Pući. Sve ovdje opisane Conifcre imadu puci (lik 11.) i to vrst Abies na lieu i nalićju ili samo na naličju lista, vrst Tsuga izkljucivo samo na naličju, a vrst Picea na sve četiri strane lista osim P. sitchensis, Pači same poredane su u redove, koji teku smjerom središnjega rebra, te se mogu kod njekojih vrsti već prostim okom vidjeti, kod njekojih lupom, ^ kod njekojih napokon samo sitnozorom. Puci nalazeći se na licu lista stoje uviek u blizini središnjega rebra. Na samom rebru t. j , u sredini lica neima nikada puci. Na naličju poredane su puci izmeđju kutova lista i središnjega rebra, te su malo od ovih odmaknute. Oblik puča je kod svih po meni motrenih Conifera jednak, a i veličina im je skoro kod svih ista. Provodni snopić obuhvaćen je temeljnim parenchjmom Cendođerm). a ovaj opet spužvastim parenchymom, kojega stanice velike međjuprostore prave. Iza spužvastog parenchyma reda se palisadni pareuchym u jedan ili dva sloja, te se nalazi obično samo na gornjoj strani lista. Palisadni parenchym obuhvaća kad kada okolo na okolo spužvasti parenchyra, ali nikada nedolazi samo na đolnjoj strani lista. Kod mnogih Conifera naslanja se na epiderm sclerenchym, docim kod dragih opet neima sclerenchyma. U potonjem slučaju dolazi dakle odmah izpod epiderme palisadni parenchym, odnosntf spužvasti parenchym na dolnjoj strani lista. Sclerenchym može tvoriti podpun kolut t. j . ima ga i izmedju pučnih polja, nadalje skoro podpun kolut, ako se prostire do polja puč4, te napokon izprekidan kolut, ako se nedrže djelovi sclerenchyma u kolutu skupa. Stanice sclerencbyma dolaze kad kada uprsnute po čitavom listu (ab. frina lik IL), kad kada i u blizini snopića (ab. Cephalonica lik 8.) Kod njekojih vrsti dolazi samo u listanih kutevih utisnut (ab. pinrapo v. glavea lik 5.) te se zna tuđe kad kada i podvostručiti. Sekretn i kanali , koji služe za provadjanje smole, nalaze se kod svih ovdje opisanih Conifera i to po jedan, dva, tri ili četiri. Položaj jim je obično * Pikme: Bebofte Tiipfel. |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 6 <-- 6 --> PDF |
-— 6 — u blizini listnih kuteva, a uviek su u blizini dolnje površine lista. VeliciBa jim je razaa, kod jedne vrsfci su vrlo veliki, kod druge, opet vrlo maleni, a kod Bjekojih vrsti manjkaju u mlađih listovih. . Provodni snopići nalaze se o sredini lista, a obkoljeni su endođermom. U istinu ima uviek samo jedan snopić, koji je na dvoje vazdieljeo, ali^ ipak sam uzeo — pošto su kod njekojih vrsti pretinci, koji điele pojedine dielove snopića jednog do drugoga odebljali, — da imade kod njekojih vrsti jedan snopić na dvoje razdieljen i da imadu njekoje vrsti po 2 snopića (lik 10.) Vrst Al)ies» Vrst Abies u obće. Listovi vrsti Abies jesu dvoplošne dorziventralno sploštene iglice, završavaju ili bodežom ili su tupe ili su pako pri kraju razdvojene. Na grančicah poredane su iglice" obično u 2 reda, te sliče vi4o dvostranom češlju. Ali imade vrsti, kod kojih su iglice poredane po gornjoj površini granćice, a đoljnja strana nije obraštena, i takovih, gdje je ciela površina iglicatni obrasla, nu u ovom slučaju su iglice prama gornjoj strani zavinute tako, da izgleda, kao da ni nisu prirasle na dolnjoj strani grančice. Izpod cutimiziranog epidermalnog sloja dolazi kod njekojih kolut subepidermalnih sclereoch. stanica, dočim kod njekojih ni nema sclerenchym- stanica Iza sclerenchjma (ili u slučaju ako sclerenchyma nema iza epiđerme) dolazi kolut palisadnih stanica, koji je uviek na gornjoj strani lista. Na dolnjoj strani dolazi izpod epiđerme spužvasti parenchjm samo ne u ovom slučaju, ako palisađni parenchjm tvori podpun kolut. Pal. parenchjm nedolazi nikada samo na dolnjoj strani lista. Više puta dolazi on takodjer u dva sloja, nu samo izpod gornje površine lista. Provodni snopići dolaze u sredim lista i to po jedan, koji je uslied utisnutih plasmatičnih stanica na dvoje razdieljen ili po dva, kuji su međjusobno uslied odebljalib stanica na više slojeva pođieljeni. Okolo snopića dolazi često u njekohko ođrvenjenih (sclerenehjmatičnjh) stanica samo kod Ab. Brachyphyllao, a dolazi jih 15~20, Kod Ab. Firma ima sclerenchymatičnih stanica i n spužvastom parenchjmu. Sekratni kanali dolaze kod svih po meni motrenih suvrsti, ima ih obično pO dva, a kod ab. Fraseri četiri. Njihov položaj nije stalan: sad se nalaze točno u listnih kutevih, sad malo odmaknuti od istih prama sredini dolnje strane lista; jedan put se naslanjaju na epidermu, a drugi put na subepiđermalne sclerench. stanice, a kod njekih su prilično duboko utisnute u tkanine. Ostali prostor izpunjava spužvasti parenchym, u kom se nalazi endođerm sa provodnim snopićem. — Abies concolor, Linđl (lik 3). Debljina lista joj je posvuda jednaka, a bridovi lista sasvim zaokruženi. Puci su zastupane na obadve strane lista: na gornjoj ima ih 4—5 redova sa svake strane središnjeg rebra, a isto toliko i na dolnjoj strani. Izpod epidermalnoga sloja dolazi samo malo sclerenchjmatickib stanica, koje tvore jako izprekidan kolut. Sekretna kanala su 2, a nalaze se |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 7 <-- 7 --> PDF |
^ 7 ™ tik izpod epidermatoog sloja n blizini listoih kuteva. Pališ. parenchjm.Je samo na gorajoj strani lista izpod kožnog sloja, zauzima i kuteve lista, te siže sve do sekretnih kanala. Ostali dio lista zauzima spužvasti parenchjm. U eBdodermu dolazi na dvoje razdieljen snopić. Abies eoncolor yar. lassiocarpa. Engelm. Anatomna structura kao kod Ab. coneolor. Razlikuje se od iste tim, što su joj provodni snopići (lik 4.) uslied odebljalih stanica još na njekoliko dielova razdieljeni i što na dolJBJoj strani dolazi 6—9 redova puca sa svake strane središnjega rebra. Ab. pinsap o Boiss. Puci su zastupane na obe strane lista i to 4—5* redova na gornjoj strani lista, a na đoljnoj imade jih po 6—8*^ redova sa svake strane rebra, Izpod odebljanog epidermalnog sloja dolaze sclerenchjmatičke stanice i to najviše u listnih kutevih i u sredini dolnje strane lista. Na gornjoj strani dolazi samo ´´po njekoliko uprsnutih sclerenchymati&kih stanica. Fibrovazalnih snopića su dva, koji se raeđjusubno diele uzdužnim odebljanjem. Dva su i sekretna kanala, koji se nalaze tik izpod epiderme, a znatne su velifeine, Palisadoi parencbjm dolazi samo na gornjoj strani lista^ do6im je ostali dio lista izpunjen spužvastim pareechymom. Ab. Pnisapo var. glavea Hort. Na gornjoj strani lista ima 7—10 redova, a na dolnjoj strani 7—9 redova pu6a sa svake strane rebra. Izpod odebljalog epidermalnog sloja dolazi subepidermalm sclerenchjm i to u sredini gornje i dolnje površine lista, a najviše u listanih kutevah, gdje se sloj zna kad kada i podvosručiti (lik 5.) U endodermu dolazi provodni snopić, koji je na dvoje razdieljen« Izvsn endoderma dolaze sekretni kanali, koji se nalaze tik izpod epiderme. Palisadni parenchym nalazi se samo na gornjoj strani lista izpod kožnog sloja, a ostali prostor izpunjava spužvasti parenchym. Ab. magnifica Murr. Na gornjoj strani lista ima po 5, a na dolnjoj po 6 redova puci sa svake strane rebra. Izpod epidermalnog sloja dolazi kolut sclerenchym. stanica, koji se prekida u sloju puča. Provodni snopić je jedan, ali na dvoje razdieljen; sekretna kanala su 2, ter dolaze u blizini kutova izpod subepidermalnog sclerencbyma. Palisadni parenchym čini kolut okolo cieloga lista i izpod kožnog sloja. Ostali prostor izpunjen je spužvastim parenchymom Ab. nobili s LindL Na gornjoj strani lista sa svake strane središnjega rebra dolazi 2—5 redova puca, dočim na dolnjoj jih imade po 4 - 7 redova sa svake strake rebra. Izpod cutioizirane epiderme dolazi 5Clerenchym i to najviše u kutevih lišća. Sclerenchym dolazi i nad sekretnimi kanali, a ima ga porazbacana svuda izpod epiderme. Na gornjoj strani lista izpod epiderme dolazi palisadni parenGhym. Provodni snopić je u sredini endoderma u temeljnom parenchymu i to na dvoje razdieljen. Sekretna kanala su dva, koji se nalaze malo utisnuti u tkanine^ a čitav drugi listni prostor je izpunjen spužvastim parencl»ymora. ´ Bortraiid 6 redova. "^^ Strubing 3 — 4 |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ab. sjbirica ,Leđ, (lik 6). Kod njekojih listova našao sam po 4-6 redi puča na gornjoj strani, ali kod većine jih nisam našao. Iz toga sliedi, da ab- sjbiriea po svoj prilici čini prelaz medju coniferami, koje imadu puci na gornjoj strani i onih, koje jih nemaju. Na dolnjoj strani, ima 2 — 5 redova* puča na svakoj strani rebra. Sclerenchjm. stanice neirna. Provodni snopić razdieljen je u dvoje uslied stanica, koje sa plasmom bogate. Sekret. kanala su 2, koji su malo utisnuti u tkanine i malo odaljeni od listnih kuteva, Palisadni parencbjm dolazi odmah izpod epiderme na gornjoj strani lista i to u 2 sloja, te se proteže sve do izpod listnih kuteva. Ostali prostor izpunjava spužvasti parenchjm. Abiejs pectinata (lik 7), Kod mlađih listova dolazi na gorujoj strani lista 4—6 ** redova puča i to u blizini vrhunca, ali kod odraslih listova jih neima. Na dolnjoj strani sa svake strane srednjeg rebra 5-8*"^* redova puča. Izpod epidermalnog sloja dolazi kolut sclerenchjm. stanica, koji je prekinut u polju puča. Po koja sclerenchjm. stanica dolazi i u temeljnom parenchjmu. Provodni snopić je na dvoje razdieljen, a nalazi se u sredini lista; sekretna kanala su 2 neznatne veličine, a uenalaze se točno u kutevih lista, nego malo odmaknuti prama dolnjoj strani lista. Pališ, parenchjm samo na gornjoj strani Usta, a izpod toga dolazi spužvasti parenehjm, kojim je cio ostali prostor izpunjen. Ab. cephalonica, Lonr. Gornja strana nema puča^ đoinja jih ima po 7 redova sa svake strane rebra. Izpod epiderme dolazi skoro pođpun kolut selerenchjmatičkih stanica, koji se na njekih mjestih osobito u uglovih lista podvostručava. Nekoliko ovakovili stanica dolazi i u blizini snopića (lik 8). Fibrovazalni snopić nalazi se n sredini lista, a obuhvaćen je endodermom. Sekretna kanala su 2, neznatne su veličine; a pomaknuti su prema dolnjoj strani lista. Palisadni parenchjm dolazi na gornjoj strani lista, a ostali prostor izpunjen je spužvastim parenchjmom. Abies grandis. Na dolnjoj strani sa obe strane rebra dolazi 12—14 redova puča. Izpod cotiniziranog epidermalnog sloja nedolazi cio kolut, već samo njekoliko sclerencbjmatičkih stanica. Palisadni parenchjm samo na gornjoj strani lista u 2 sloja. Provodna snopića sn 2, a okruženi su endodermom; dva su i sekretna kanala, koji su neznatne veličine, a namještena su tik izpod epiderme. Sav ostali prostor izpunjen je spužvastim parenchyraom. Ab. Nordmanniana Spech. Imade veliki broj su vrsti. Na gornjoj strani lista nelma puča, dočim jih na dolnjoj strani ima 7 redova sa svake strane središnjega rebra. Izpod cuticularisiranog epidennalnog doja dolazi skoro podpun kolut scierencbjmat, stanica. Nekoliko takovih stanica dolazi i u blizini pro * Bertrand 5, Stnibing 8. ^^´ Strubing 10 puža, *´i=´^ 4—5 i´edova po Strabingu, |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 9 — vodnog snopića, Izpod Hclerenchjmat. sloja na gorajoj strani lista dolazi jedan sloj palisadnih stanica. Provodni snopić je jedan, ali je na dvoje razdieljen. Sekretna kanala su 2 Ba đoljnjoj strani lista u blizini listnoga kuta. Abies Fraseri Linđ. Bez puca na gornjoj strani lista, na dolnjoj strani ima jih 6—8 redova, kpod cuticulasiranog epiderma nedolaze sclerencbymatičiie stanice, dakle ovdje odmah iza epiderme. dolazi palisadni pareiicli)^^ na [gornjoj strani lista, a razvijen je u 2 sloja. Provodni snopić je n sredini lista, a razdieljen je na dvoje. Sekretni kanali su znatno veći od onih kod ab. cephalomca Lonđ., a odmaknuti su od listanih kateva prama dolnjoj strani lista. Na dolnjoj strani lista tik izpod epiderme dolazi spužvasti parenchjo}, koji izpunjava cio ostali prostor. Abies Webbiana LindL Bez puca na gornjoj straiii lista; ua dolnjoj strani ima jih po 11—13 redova sa svake strane rebra. Izpod epidermalnog sloja dolazi u listovnih kutevih sclerenchjm, a isto tako u sredini na gornjoj i dolnjoj strani lista, doćim na drugih mjestih dolazi ovdje ondje po koja stanica selerenchjma. Provodna snopića su dva; dva su i sekretna kanala, koji su namještena u blizini listnog kuta tik izpod epiderme. Pališ, parenchjm dolazi samo na gornjoj strani lista izpod kože, docim je ostali listni prostor izpunjen spužvastim parenchymom. Abies Brochyph´ylla Maxn. Pući samo na dolnjoj strani i to po 5 redova sa svake strane rebra. Izpod epidermalnog sloja dolazi na gornjoj strani lista zatvoren kolut sclerenchymat. stanica, koji je prekinut u polju puča. Najviše ovakovih stanica dolazi u kutevih, gdje se znade sloj kad kada i podvostručiti. Mnogo sclerenchymaHckih stanica dolazi takođjer utisnutih u temeljni parenchym kao i izmedju provodnih snopića. Provodna snopića su 2, sekretna kanala takođjer 2, ali znadu kad kada biti na jednoj strani po 2. Pališ. parencbym je na gornjoj strani lista izpod epideiiiialnog i subepidermalnog sloja. Ostali dio izpunjava spužvasti parenchym. Abies subalpina Englm. Bez pući na gornjoj strani, dočim đolnja strana posjeduje- po 5—6 redova sa svake strane rebra. I?43ođ odebljanog kožnog sloja dolazi amo tamo po koja sclerenchym. stanica i to najviše u kutevih lista. Provodni snopići dva u unutra endoderma. Sekretna kanala su dva, a nalaze se izpod kožnog sloja na dolnjoj strani lista odmaknuti od kuteva. Palisadni parenchyffi je samo na gornjoj strani lista izpod kože, a ćitav ostali prostor zaprema spužvasti parenchym. Abies Mariesi Masters (Uk 9). Piići su zastupane sumo na dolnjoj strani lista po 4—5 redova sa svake strane rebra, Izpod epidermalnog sloja dolazi kolut subepidermalnog sclerencbyma, koji se prekida samo kod polja pu6a. U enđodermu dolazi jedan provodni snopić. Izvan endoderma dolazi na gornjoj strani izpod kože palisadni parenchym, a ostali prostor izpunjava spužvasti parencbym, u kojem dolaze 4 sekretna kanala neznatne velićine na dolnjoj strani lista u blizini kuteva i to dva a dva, jedan do drugoga na jednoj strani lista. |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 10 <-- 10 --> PDF |
™ 10 — Abies čili cica Carr. Na gornjoj strani lista nema puča, do6im jih sa dolnjoj ima po 7 redova sa strane rebra. Izpod cutiniziranog epidermalnog sloja dolazi i^prekiniit kolut sclerencliym. stanica. Provodna snopića su dva, a toliko isto´ima i sekretoih kanala, koji dolaze tik izpod epidermalnog sloja. Palisađni parenchjm jest samo na gornjoj strani, docira spužvasti parencbym izpunjava čitavi ostali prostor izvan endoderma. Abies V e i t c h 11 L i n đ L Na gornjoj strani lista nema puča,_ na dolnjoj jib iraa po 6—9 redova sa svake strane rebra. Sclereuchyma nema, Palisadni parenclijm je na gornjoj strani lista tik izpod epiderma u dva sloja, Sekretna kanala m dva i to malo utisnuti u tkaninske slojeve u blizini listanih kuteva. Unutra eiidođerraa nalazi se provodni snopić, koji je na dvoje razdieljen uslied utisnutih protoplazmatičkih stanica. Abies Firma. Sieb. & Zuec. (lik 1!). Na dolnjoj strani ima 6—7 redova puča sa svake strane rebra. Izpod cutiniziranog epidermalnog sloja dolazi skoro podpun kolut scierencbjmatičkih stanica. Tik stanica ima kod starih listova iiprsnutih u spužvasti parenchjm, a dolazi i po koja u temeljnom parenchjmu. Provodni snopić jedan, ali na dvoje pregrađjen, Sekretnih kanala ima dva i to tik izpod epiderme u blizini lisfcnog kuta. Palisadni parenchjm samo na gornjoj strani lista izpod listane kore, a sav drugi prostor izpunjen je spužvastim parenchymom. Abies balsamea Mili. (lik 10). Na gornjoj strani lista neima puča, đočim dolaze na đolojoj strani na oba dvie strane rebra po 5—8 redova, Izpod kutiniziranog epidermalnog sloja dolaze samo nekoliko amo tamo uprsnutih sclerenchym. stanica. Dva provodna snopića, isto toliko i sekretnih kanala, koji se nalaze tik izpod epiderme u blizini listanih kuteva. Palisadne stanice dolaze samo na gornjoj strani lista, a čitavi drugi listani prostor izpunjen je sa spužvastim pareiichymom. Abies amabilis Forb, Gornja strana lista neima pača^ doćim jih na dolnjoj strani lista ima 8—10 redova. Sclerencbymatićkih stanica neima. Pi´ovođni snopić samo jeđai), sekretna kanala su dva i to neznatne veličine; oni dolaze posve blizu do listanih kuteva. Palisadni parenchym samo na gornjoj strani lista, ostalo zaprema spužvasti parenchym. Pseudotsuga do u glasi var. glauca Hort. Gornja strana bez puča, dolnja jih ima 6-8 redova. Izpod odebljalog epiderma dolazi porazbačeni subepiđermaloi sclerenehym, kojega najviše ima u listanih kutevah. Na gornjoj strani lista dva sloja palisađnog parenchyma Sekretna kanala su dva, a nalaze se na dolnjoj strani lista u blizini kuteva. Fibrovazalni snopić jedan, ali uslied odebljalih redova stanica izgleda kao podieljen na njekoliko dielova, L BazđJdBa na teMelp položaja puca. A- Puci dolaze samo na dolnjoj strani lista. Abies pectinata Dc.; Ab. CephaloDica Loar.; Ab. Fraseri Luid«; Ab. Nordmaniana Spach.; Ab. Grandis Lindl; Ab. Firma S, & Z.; Ab. Sibirica Ledeb. |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ab. Veitchtl Can\; Ab. cilicica Carr.; Ab. subalpiaa Engl; Ab, Mariesi Masters,; Ab. Vebbiana Lindl.; Ab. Brachyphylta Maxm.; Ab. Amabilia Forb. B. Pući dolaze na obe strane lista. Abies concolor Liudl.; Ab. concolor var. lasiocarpa Eoglm.; Ab. pksape var. glauca Hort.; Ab. raagnifica Murr,; Ab- Piusapo Boiss.; Ab. Balsamea Mili; Ab. Bobilis LindL 2. Razdjelba na temelju sderemchjmatickili stanica. A. Selerenclijroaticke stauice dolaze: a). U maleBom broju igpod epiderme: Abies concolor LiadL ; Ab. concolor var. lasiocarpa Engelm.; Ab. Webbiana Lindl; Ab. subalpiua Engelm.; Ab, cilicica Carr.; Ab. Balsamea Mili.; Ab. granđis Lindl. p). Dolaze skoro u podpun kolut izpod epidermalaog sloja: Abies pectinata Dc.; Ab. cephalonica Lour.; Ab. NorđmaniaBa Spach.; Ab, nobilis LindL; Ab. Firma S. & Z.; Ab. Pinsapo Bois.; Ab. Mariesi Masters.; Ab. Bracbyphylla Maxffi. Y). Stanice dolaze i kod provodnik snopića. Abies Bracbyphylk Maxm.; Ab. Firma S. & Z.; Ab. Nordmaniaoa Spach.; Ab. Cephalonica Lour,; Ab. Pectinata D. C. B. Sclerenchymati6ke stanice ne dolaze: Abies Fraseri LindL; Ab. sibirica Ledeb.; Ab. VeitcMl LindL; Ab. amabilis Forb. 3. Razdjela po broju provodnih snopića. A. Provodni snopići dva:"^ Abies Pectinata D. C.; Ab. Norđmaniana Spach.; Ab. Fraseri LindL; Ab^ Grandis LindL; Ab. nobilis LindL; Ab. balsamea MilL; Ab. sibirica Ledob.: Ab, Pinsapo Boiss.; Ab. Pinsapo var. Glauca Hort; Ab. A^eitchll LindL; Ab. cilicica Carr.; Ab. Magoifica Murr.; Ab. subalpina Engelm.; Ab. Brachypbyl!a Maxm.; Ab. Vebbiana LindL; Ab. concolor Lind., Ab. concolor var. lasiocarpa Englm. B. Provodni snopić jedan: Abies amabilis Forb=; Ab. Mariesi Masters.; Ab. Firma S. & Z.; Ab. Cephalonica Lour. L Ra^djelba po položaju sekiretidh kanala naprarn površini lista´´*. A. Sekretnikanalitikizpod epiderme: Abies Grandis LindL; Ab. Firma S. & Z.; Ab. balsamea MilL; Abies Pinsapo Boiss.; Ab. cilicica Carr.; Ab. Pinsapo glauca Hort.; Ab. Vebbiana LindL; Ab. Concolor LindL; Ab. Concolor var. lasiocarpa Engelm. * Ovdje ubrajamo i one provodne saopiće, koji ´ugledaju ka-> di je ´samo jedan, alli je raadieljesi u dvoje. ** Sui ksaali nedolaze tofno ii i^glu, ye6 malo odmaknuti na dolujoj stram. |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 12 — B. Sekretai kanali naslanjaju se na sclerenclij matički si oj : Abies Mariesi Masten; Ab. Magolfica Murr.; Ab. Pectinata D. C. C. S e k r e t n i kanali utisnuti su u malo dublji sloj: Abies Oephalonica Laur.: Ab. Frajeri LindL; Ab. Nobii´s Linđl. Ab. sibirica Ledeb.; Ab. Veitchti Lind.; Ab. Subalpina Engelm.: Ab. amabilis Forb. Vrst Picea. Ova vrst Conifera ima prizmatiSne, tupo četverouglaste igle, koje uslied toga na popriecnom prerezu rhomboidalni oblik pokazuju. Od toga glavnog oblika odaljuje se ponje.^to oblik suvrsti P, j e s o i e a s i s lp. a j a n e n s i s var. glauca. Pači su poredane u redove na obje strane rebra na površini lista i to kod većine na sve četiri plohe, a kod njekojih samo na gornje đvie ploiie lista. Kolut jsclerenehjinatičkih stanica našao sam kod svih vrsti Picea, a većina jih ima sclerencbjma takodjer i u blizini provodnog snopića. Izpod sclerenc´hvma dolazi sloj palisadnog parencfajina, koji se prostire poput kolobara okolo cleloga lista, te obavija unutar toga kolobara nalazeći se spužvasti i temeljni parenchjm. Sekretoi kanali, koji su obično maleni, leže u pab´sadnom parenchjfflu; kod onih vrsti pako, kod kojih sn ti sekretni kanali prilično veliki n. p. kod P. sitchensi s utisnut je jedan dio sekretnog kanala u spužvasti parenchjm. Ima slučajeva, gdje neiraa nijednog sekretnog kanala, a ima opet i takovih vrsti, koje posjeduju jedan i takovih, koji posjeduju po 2 sekretna kanala. Položaj jim je većinom konstantan, ta dolaze obično u tup- Ijih uglovih lista, i´ieđko kada u oštrih. Jedino kod P. j e s o i e n i s odmaknuti su sekretni kanali od kuta prama doinjoj strani lista- Pice a excels a Lk. Listovi skoro rhomboidalni. Na svakoj četvrtini lista leže po 3 redova puča Izpod odebljale epiderrae dolazi pođpun kolut subepidermalnog sclerencbynia, koji se prekida u polju puča, a podvostručava u oštrih listanih kufcevah. Takove stanice znadu doći i u temeljnom parenchjmUj gdje se onda iiaslanjaju na phloem, Palisadni parenchvra samo na gornjoj strani lista. Sekretni kanali, koji dolaze u tupljih listanih kutevih jesu dva, a naslanjaju se na sclerenchjmat. slojke. Provodni snopić jedan na dvoje razdieljen. Ostali prostor izmedju endoderma i kožnog sloja zaprema spužvasti parencbjm. Pice a Morind a Link. (lik 12), List četvorouglast. Na svakoj četvrtini listane plohe dolaze po 3 reda puča. Sclerenchjmni kolut je prekinut u polju puca. U temeljnom parenchymu dolazi znatan broj 6 — 12 sclerenchjm. stanica. Palisadnog pareochjma ima pođpun kolut. Sekretna kanala su dva, te i dolaze u tupljih listanih kutevih. Provodni snopić jedan. Ostali dio izpunjava spužvasti parenchjffi, Pice a Engelman n Carr. (lik 13), Na popriecnom prorezu izgleda list četvorouglast. Na svakoj četvrtini listane plohe imamo po 3 reda puča. Kolut sclerenchjmatičkih stanica dolazi izpod ođebljalog epidermalnog sloja, te se prekida u polju puča. Takove stanice dolaze i u temeljnom parenchjmu, |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 13 <-- 13 --> PDF |
" 13 — uaslanjajuć se sad na phloem, sad na xy]em Sekretnib kanala nema kod njekojih listova, dočim kod drugih dolazi samo po jedan sekretni kanal. Palisadni parendijiB dolazi na obe strane lista izpod kožnog sloja. Ostah prostor lista isspunjen je spužvastim parenchjmom. Pice a Engelmann i var. glauca. Hort. (lik 14). List cetverouglast Na sve četiri sirane M a do 3—3 reda puca. Izpod epidermalnog sloja dolazi podpun kolut selerencbym, stanica, koji se´prekida samo u polju puSa. Sekretnib kanala ili nema ili ima jedan, koji je onda jako velik i leži tik izpod sclerenchym. sloja, ili dolaze po dva, ali onda su neznatne veli&ine. Svuda izpod kožnog sloja dolazi sloj.palisadnog parenchjma, koji obavija spužvasti parenchjm. U sredini spužvastog parenchjma dolazi endoderm, u kojem se nalazi jedan provodni snopić, a polag njega dolazi tokodjer po koja sclereucbjmna stanica. Pice a pungen s Eogelm. List u popriečnom proreza rhombičan. Na gornjih dvijuh ploha rhomba dolaze po 4—5 reda pu6a, đočitn ih đvie đolnje plohe posjeduju po 2 —4 reda. Podpun kolut scierenchjm. stanica je izpod epiđerme. Sekretni kanali su tik izpod epiderme i to ili dva, ili jedan ili jih neima Provodni snopić je jedan, ali se pokazuju tragovi dielenja u dvoje. U blizini snopića dolazi po koja sclerenchym. stanica. Cielu površinu spužvastog parenchyma obavija sloj palisadnog parenchyma, Pice a Jesoensi s Carr. List neznatne veličine i po vanjskom obliku nalići listu od vrsti Abies. Pući dolaze na dolnjoj strani lista. I ovdje je sclerenchymatički kolut prekinut samo u polju puča.^ Sekretni kanali dva tik izpod kožnog sloja. Provodni snopić jedan. Palisadnog parenchvma ima jedan sloj, koji se proteže po cieloj površini spužvastog parenchyraa. Pice a uigr a L i n k. Na popriečnom prorezu ima list oblik rhomba. Na gornjoj polovici rhomba dolaze po 1—3 reda puča, a na dolnjoj polov-ici 1—2 reda puča. Izpod epiderme dolazi podpun kolut odrvoiijenib stanica, koji se prekida u polju puča. Sekretnib kanala ima po dva, po jednu, a kad kada jih ni neima. Palisadni parencbym je po cieloj površini spu^.va.^o^^a parenchyma, u kojem se nalasi endoderm sa jednim provodnim snopićem. U blizini snopića dolazi uviek po koja odrvenjena stanica (sclerenchym). Picea alba Link. List u prorezu kao kod P. nigra, na kojem se nalaze na svakoj četvrtim plohe po 2 — 4 reda puča,^ iznimno i to goro dolazi kad kada i peti prekinuti red, U svemu se list slaže sa onim oil P. uigra. Picea acicttlaris Maxim. List je cetverouglast. Na svakoj plohi toga četverokutnoga lista dolaze po 2—3 reda puča, sve drugo je kao kod P. nigra stom razlikom, da odrvenjene stanice okolo provodnog snopića ne dolaze« Picea rubra Lk. List nalići ooom od P. exeelsa. Na svakoj stranici rhomboida dolaze po 2-3 reda puča Epidermalne stanice su odebljale, a izpod njih dolazi kolut scierematickih stanica, koji se prekida u polju puča, Sekretn^li kanala ima 2, 1 ili pače nijedan, a ako dolaze, onda se nalaze u tupih uglovih Strubing 2—3. |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 14 <-- 14 --> PDF |
_ u ™ rhomboiđa. Ima i podpun kolut palisaclnog parenchjraa. U enđodermu dolazi provodni snopić, oko kojega se uviek nalazi po koja odrveiijena stanica. Ostali prostor izpunjava spužvasti pareachym. , Pice a orieiitali s var« pjgmea Th, OhleDđorf. U popriecnoro prorezu naliSi list prijašnjemu. Na gornjoj strani lista po 2 reda puca na svakoj stranici, a na dolnjili đvih straoicah po 1—2 reda. Izpod epidermalnog sloja dolazi u polja puča prekinut kolut sclerenchjm. stanica. Sekrettia kanala dolaze dva u tupih kutevih lista izpod kožnog sloja. Po cieloj površini spužvastog paren clirma dolari sloj palisadnog parenchjma. Provodni snopić jedan, oko kojega dolazi po koja sclerenciijmatička stanica. Pice a polit a Carr. Listovi imaju na prorezu rhomboidalan oblik. Po 4—6 redova puča na svakoj strani lista. Pod epidermalnim slojem dolazi u polju puca prekinut kolat sclerenclijmatickih stanica, Sekretna kanala su dva, a naslanjaju se na epiderm. Provodni snopić je jedan, okolo kojega dolazi i po koja odrvenjena stanica, Izpod kožnog sloja po cieloj površini spužvastoga parenchjma dolazi sloj palisađnih stanica. Pice a ajanensi s Fisch. Na popriečnom prorezu list razfceguuto rhomboidalan. Bez puča na dolnjoj strani, dočim jih gornja strana posjeduje po 5 redova sa svake strane rebra. Izpod odebljale epiderme dolazi prekinut kolut sclerenclijm. stanica. Sekretoa kanala dva, koji su naslonjeni na epiderm i znatno odmaknuti od kuteva na dolnjoj strani lista. Provodni snopić jedan, okolo kojega se uviek nalazi po koja sclerenchjmatička stanica, Palisadnog parenchyma jedan sloj, koji se prostire po cieloj površini spužvastoga parenchjma. Pice a Schrenkian a F. et.-Mey. (lik 15). List četverouglast,nepravilno rhombičan i na gornje đvie četvrt površine lista dolazi po 1 red i riedko kada izprekiđani drugi red puča, doČim na dolnje đvie dolaze 1—2 reda. Izpod odebljale epiderme dolaze vrlo malo sclerenchjmatičkih stanica u blizini kuteva na dolnjoj strani lista. Palisadni parenchym dolazi samo na gornjoj strani lista, a ostali listovni prostor izpunjen je spužvastim parenchjmom, u kojemu se nalazi sudoderm sa provodnim snopićem. Sekretnih kanala ima samo jedan, koji leži u´ oštrom listnom kutu. Pice a ajavensi s var. Microsperma. Mast. List naliči onom od vrsti Abias. Na gornjoj strani lista ili puci manjkaju ili kod nekih dolazi po 1 red ; dolnja strana pako posjeduje jih u svemu 6 redova. Izpod odebljale epiderme dolaze sclerenchymatićke stanice, ali u neznatnom broju. Provodni snopić 1, sekretna kanala 2 i to točno u listnih uglovih. Po cieloj površini spužvastog parenchjma dolazi palisadni parenchjm. Picea s i t c h 0 n s i s I. Fr, et. Mey. Oblik lista u popriečnom prerezu rhomboidalan. Puci dolaze samo na gornjoj strani lista i to po 5—8 redova sa svake strane rebra. Izpod epiderme dolazi podpun kolut sclerenchjmatičkih stanica, koji se dapače u tupljih uglovih lista podvostručava, a u polju puča se prekida. Takovih stanica je naći uviek okolo provodnog snopića, koji je |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ovdje jedan. Karakteristitno je to ovd)e, da ili Beiroa sekretaili kanala ili dolaze po dva, a oBda su jako veliki i znatno su odmaknuti od listatiog , kuta prama dokjoj strani i nadaujaju se na sclereBchyffi. BIOJ. TO sve vriedi i onda, kada je samo jedan kanal Palisadni pareacbjm je po cieloj površini spužvastog parenchjma. Pice a orieEtali s Lk. U popriežBom prorezu list ima rliombi6aB oblik. Na svakoj stranici rbomba dolaze po 2—3 reda puca. I ovdje je selerenchjmatički kolut prekinut u polju puča. Sekretna kanala dva, tik izpod kožnog sloja u tapih uglovih. Palisadni parenchjm po cieloj površini spužvastog parenchjma, u kojoj se nalazi endoderm sa provodnim snopićem, oko kojega uviek dolaze po koja odrvenjena stanica. 1. Razdjdba iia temelju položaja puža. A. Puci dolaze na sve četiri strane lista: Picea excelza Lk.; Picea Morinda Lk.; Picea EogeluiaDui Carr.; Picea Engelmanni var. glanca Hort.; Picea Schrenkiana F. & Mey.; Picea pungers Englm.; Picea Jescensis Oarr.; Picea orientalis Lk.; Picea nigra Lk.; Picea alba Lk.; Picea deicularis Max, Picea orientalis var. pjgmea. Th, Oblend.; Picea polita Carr. B. Puci dolaze samo na gornje dvie strane lista: Picea ajanensis Fisch,; Picea ajanensis var. mjerosperma Most. ; Picea sitchensis. T. & M. 2. Razdiefta na temelju sclereBchjm. staiiicEj koje dolaze u MizM provodnih snopića. A. Picea excelsa Lk.; Picea Moriuda Lk.; Picea Englmanni Carr.; Picea Engelmanni glanca Hort; Picea pungens Engelman«; Picea orientalis Lk.; Picea sitcbensis F. & M.; Picea alba Lk.; Picea nigra Lk,; Picea rubra Kk.; Picea orientalis pjgmea T. Oblend.; Picea polita Carr.; Picea ajanensis Fisch. B. Bez sclerenchjm. stanica kod provodnog snopića^ Picea acicularis Mazm.; PiCea Jesoensis Carr.; Picea Schrenkiana F. & M. Picea ajanensis var. mierosperma Most. C. Razdjelba po toojii provodiiili snopića. Provodni snopić jedan: Picea ajanensis Fisch.; Picea ajanensis var. mierosperma. Most,; Picea polita Carr.; Picea orientalis Lk.; Picea Jesc( Carr.; Picea Engelmanni var. glanca Plort.; Picea Morinda Lk. Vrst Tsuga. List Tsuge naliči listu Abiesa. Puci dolaze samo na dolnjoj strani lista u više redova ponamješteni. Iznimku pravi samo Tsuga Pattoria Engelm, koja ima puzi i na gornjoj strani. Subepidermalni sclerenchym ovdje ili manjka ili |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 16 — ako dolaze ovakove stanice, njihov broj je neznatan, a poiožaj jim je neodredjen. ProvodBi snopić uviek jedan u sredini dolnje plohe lista. Pseudotsuga pravi prelaz vrsti Abies. Palisadni parenchjm prostire se izpod epiđerme gornje strane lista, te kad kada prelazi preko listanih kuteva i zapremi jedan maleni dio dolnje strane lista (Tsuga canadensis Carr.; Tsuga caroliniaua Engelm.). Njeke imaju pikme dvorom, đočim kod drogih fale. Ts. Metensiniana (lik i i lik la). Na gornjoj strani epiderme nema puča, docim jih na dolnjoj sa svake strane rebra dolazi po 6 redova. Pikme nema. Sclerencbjmatičke stanica dolaze izpod epiderraa u kutevih lista, a isto tako dolaze u kutevih kraj sekretnog kanala i na gornjoj strani u sredini lista. T s. S i b 01 d i. Listovi su joj prama listovom Ts. Caroliniana znatno veći- List je na obe strane pokrit odebljalona epidermom, kojoj su ^tanice iz vana pokrite odebljalom cnticnlom. Puci na gornjoj strani lir´^ nema; a na dolnjoj jih ima. Epidermalne stanice posjeduju pikme i to ugu^ćih redovih ponamještenib, nego kod T^. Caroliniana. Izpod epid. stanice .dolaze na gornojoj strani lista palisadne stanice, koje su prama fibrovazilnim snooićem okrenuti, A najvažnije kod ovih listova je to, da u kutevih lista izpod epiderme dolaze sclerenchjmaticke stanice. Njihov broj varira od 2—7. Dogadja se kad kada, da ovakove sclerenchjmatičke stanice dolaze i na gornjoj strani lista izpod epiderme, ali to je riedko, i ako dodju, to njihov broi no nadmašuje broja 2—3. Kanat za provađjanje smole ovdje je jako velik , te se nalazi izpod manjih redova odebljalih epiderm. stanica. Stanice izmedju kanala i fibrovazalnih snopića posjeduju debele stiene. Na dolnjoj strani lista nalaze se 7—9 uzdužnih redova puca. Ts. Pattooiana . Dolnje epiderme imadu 4—5 redova puča. Stanice epidermalne posjeduju pikme. Stiene stanice epiderma su odebljale. Gornja površina epiderma posjeduje 5—7 rodova puča s jedne strane rebra. Na kutevih lista izpod odieljenih stanica epiderme dolazi sloj od 10—25 stanica sclerenchjma, ali jim stiene nisu tako odebljale, kao kod Ts. Siboldi i Caroliniana. Jedino jošte važnije je to svoj>tvo kod pattoniane, da na dolojoj strani lista izpod epiderme dolaze pojedine sclerenchjmatičke stanice, dočim iznad smolenog kanala dolazi cieli neprekinut red. Pikme nema. Ts. Hoockeriana . Dolnja površina lista s jedne strane fibrovzaalnih so(»pića posjeduje 4—5 redova puca. Gornja strana lista jih posjeduje (razumjeva se s jedne strane fibrov. snopića) 4—5 redova. Na popriečnom prerezu iist^ pokazuje u kutevih izpod epiderme sclerenchyraatičke stanice; njihov broj varira izmedju 10-20. Oaim onih mjesta dolaze takove stanice s obijuh jstrana smolenoga kanala i to po broju 2 -6 . Na gornjoj, pa i na dolnjoj strani lista dolazi palisadni parenchjm, koji je na gornjoj strani lista u 2 reda, dočim na dolnjem u I redu. Izmedju smolenog kanala i iibrovazaluog snopića´ne dolaze pahsadne stanice, kao što smo jih vidili kod Ts. Patloniaoa. Broj razsutih stanica izpod epiderme na dolnjoj strani lista je znatniji, nego li kod Ts, Pattoiii.. na. Neluja pikme. |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 17 <-- 17 --> PDF |
-^ 17 — Ts. Car oli niana. Listovi sa veoma debelom epiđermom, cuticula je takodjer debela. Izpod epiderme sa dolnje strane lista dolazi temeljni parenchym, a na gornjojstrad lista izpod epiderme dolaze palisadue stanice. Dolnja strana lista ima puci, ali su redje nego li kod Ts. Sieboldi. Kanal za vodjenje smole je jedan, a nalazi se na đolnjoj strani lista tik izpod epiderme. Izpod ovog kanala dolaze fibrovazalni snopići. Na gornjoj strani lista nema puci, a na dolnjoj strani dolaze jih 3—4 reda. Ts. Canadensis. Gornja epiđerma neima peči. Stiene epiderm. stanica su odebljale kao i kod Ts. Carollniana. Nema pikme- Na dolnjoj strani posjeduje epiderme sa svake straiie rebra 5—6 redova puci. Na popriečnom prerezu pokazuje se epiđerma; u kutevih lista ne dolaze izpod epiderme sclerenchjm. stanice. Palisadne stanice se nalaze samo na gornjoj strani lista. Temeljni parenchjm ima veće stanice, nego li palisađni. Fibrovazalni snopić dolazi tik izpod smolenog kanala, koji je ovdje postignuo znatne dimenzije, taj potonji se naslanja na tanji sloj epidermalnih stanica, a s obijah strana toga kanala dolaze po 2—3 sclerenchjffi. stanice Epidermalne stanice su prama vani jako odebljale. Ts. Villiamsoni. 4—5 redova puci (etomata) na gornjoj strani lista, na dolnjoj strani lista imade, ih sa svake strane rebra 6—7 redova. Pikme nema. Epiđerma je cutinizirj^na. Izpod epiderme dolaze u kutovih lista subepidermalne sclerenchymaticke stanice na broju 10-18, a i više; takovih stanica ima po čitavoj dolnjoj površini ILsta bafenili, najviše ih ima s obje strane smolenog kanala, a amo tam´o dolaze 4 na gornjoj strani lista. Na gornjoj strani lista izpod epidermalnih stanica dolazi palisađni parenchym. Takvoga nalazimo i izmedju smolenog kanala i fibrovazalnog snopić, kao što smo vidjeli kod Ts. Pattoniana, s kojom je slična i po razbačenju svojih subepidermalnih sclerenchjmatičkih stanica; po Eeisneru je ta sinonim sa Ts. Pettoniana* A. Pući na dolnjoj strani lista: Ts. Carollniana Engelm.; Ts. Sieboldi Carr.; Ts-- Canadensis Carr.; Ts. Mertensiniana Carr. B. Na obadvie strane lista dolaze puci: Ts. Pattoniana Englm. a). Bez sub´epidermalnih sclerenchym- stanica: Ts. CaroliaaEn. j3). Sa subepidermalnih scle-renchym. stanica: Ts. Sieboldi Carr.; Ts. Canadensis Carr.; Ts. Mortensiuiana.; Ts. Pattoniana Engl . Lari x Europe a (lik 16). Na gornjoj strani posjeduje pući i to 1—2 reda, a na dolnjoj strani ima jih 3—4 reda i to sa svake strane srednjega rebra lista. Epidermalne stanice ne posjeduje znatno odebljale stiene, izim na vanjskoj strani,- gdje su prilično cutinizirane. Izpod tih stanica dolaze sclerenchjmatičke stanice, koje se nalaze svuda po površini lista razbacane, a najviše jih ima u kutevih lista i u sredini kod izbečene strane lista. Sekretnih kanala ovdje ne nalazimo. Fibrovazalni snopić nalazi se skoro uviek u sredini lista. Cedros Libani (lik 17). Sa 2—4 reda puča na obje strane listato sa svake strane srednjega ruba. Epidermalne stanice znatna odebljale. Izpod 2 |
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 18 — tih dola/i bkoro podpuu kolat sclereiichyiiuiC!ćki.li stanica. Sekretni kanali dolaze. S obje straue lista nalazi se palisadni parenchvtvi, ii^pođ kojega dolazi temeljni parenchvm, koji zaokružaje samo enđodennu. U sredini izpod fibrovazalnog snopića dolazi po nekoliko aclerenchjmatičkih stanica i to najviše četiri. Poučno putovanje slušatelja II i IIL všumarskoga tečaja "na kr. gospodarsko i šumarskom učilištu u Križevcih od 3. đo 15. lipnja 1892. u šumo brodske i petrovaraninske imovne obcine, spojeno sa posjetom dobara vlastelinstva grofa Choteka u Čerevioii i tvornica tanina u Županji i Mitrovici.* Dne 3. lipnja t. g. izpunila se je davna želja učestnika toga putovanja, da vide najvriednije i najliepše hrastike na.^e domovine; naime šume brodske i petrovaradinske imovne obcine, Jurarnjim vlakom spomenutoga dana u pol osam sati krenulo je 30 učenika šumarstva pod vodstvom podpisanoga kroz Zagreb-Sisak ravno u Vinkovce, kamo prispjesmo oko 2 sata noćju dne 4. lipnja. Dobrovoljno pridružio se je tom putovanju profesor šumarstva Dragutin Hlava, i time je ovo putovanje bilo jošte ugodnije i liepše. Na kolodvoru u Vinkovcih pozdravio oas je u ime imovne obcine brodske g. nadšumar Tropper, a zatim krenusmo umali u naznačene nam stanove. U Vinkovci]} razgledasmo dne 4. lipnja liepu zgradu gospodarstvenog ureda brodske imovne obcine, zatim veliku i krasno uredjenu sbirku kukaca kr. državnoga nađšumara E. Dobiaša, koj je obdario više učenika sa knjižicom: „Entomoiogiscber Almanacb von E. Dobiaš". U 1 sat priredi nam obćina sjajni banket, komu prisustvovahu svi odlični i ugledni činovnici iz Vinkovca; poslie podne bio je izlet u gradjansku strieijanu, a na večer kazalištna predstava dobrov, družtva i plesni vijenčić. Na duhovsku nedielju 5. lipnja započe tek prava ekskursija time, što krenusmo u jutro kolima iz Vinkovaca m V. Cernu, t. j . u II. šumariju brodske imovne obcine, a odanle odmaa u šume iste šumarije. Predvodiše nas pako g. sumarnjk Slavoljub pim. Nemčić, nadšumar BoeMn i šumar Stojanović, koji nam razlagabu razne šumsko gospodarstvene odnošaje imovinskih šuma. * Ovo izvjeade dobili srtjo tekar pred nekoliko dana, pa buduć an sliSua hvješda 1 proglih godina otisnuta bila u „Šum. listu", s toga priobenjomo sada ovo izvješće, kcje nam y. g. nisae, prof. Kiseljak, za porabii ustupio. Uredništvo, |